Narodno blagostanje — dodatak

та јађикасци. Čak je postojao projekat da se {edan deo nekretnina upotrebi za tvornicu. iekstilne robe, a da se tvornica pokućstva seli u Brod, gde ie tvornica običnog pokućstva „Slavonije”, koja je usko povezana sa Bothe i Ehrmann. Nu od toga se |e odustalo i izgleda da se namerava sve poduzeti, kako bi se iz Bothe Ehrmanna napravilo jedno veliko lukrativno po-

duzeće.

toliko o. gotovom fabrikatu koliko o sirovinama. Hrastovina i drugo drvo koje se upotrebljava za pokućstvo bolje vrste, mora

da leži i nekoliko godina dokle se foliko osuši ,da је zrelo za fabrikaciju. Usled toga i skladište drva mora da je veoma opsežno. j Danas kod dioničke glavnice od 6 miliona dinara sve Su investicije tri but pokrivene vlastitim sredstvima. Tim je poduzeću dana {edna zdrava baza. | -___Popravkom naših privrednih prilika, porastom naše kuliure, koja se odrazuje i kod uređenja naših stanova, lokala i ureda, rasće interes za umetno i prvorazredno pokućstvo i onda će Bothe i Ehrmannn kao naše najveće poduzeće te struke, doći

do pravog i punog izražaja i zaposlenja.

„TAPRED” TERETNO I AUTOBUSNO РЕОМЕТКО Р. Р. ZAGREB Još pre nekoliko godina bilo je teško i pomisliti da ćemo imati |ača akcionarska društva koja će se posvetiti samo autobusnom prometu. Prodiranje automobila u zabačenije krajeve imalo je za posledicu da danas imamo bez-broj poduzetnika, većinom manjih, koji vrše prenos putnika i robe automobilima.

Preduzeća autobranže mi poznajemo tek posle rata. Prvo smo ih videli u našim većim gradovima, gde su sa svojim autofaksima gotovo sasvim istisnuli fiakere. Posle toga vidimo, da su pojedina poduzeća uvela izravne autobusne linije između poiedinih gradova koja nisu imala odgovarujuću željezničku vezu. Danas imamo već autobusne putničke linije i između krajeva koji su inače povezani željezničkom prugom. Kod nekih naših želiezničkih linija, usled zaobilaznog puta ili spore vožnje, alutobusni je promet mnogo zgodniji nego željeznički.Ne samo na strani nego i kod nas već se železnice tuže da im autobusi prave oštru konkurenciju i da se opaža nazadovanje putničkog saobraćaja. U najnovije vreme pojavila se autobusna poduzeća koja vrše i prenos robe. Za sada te autobusne linije prenose samo denčanu robu — nije isključeno da kasnije pređu i na prevoz glomazne robe.

Supremacija autobusnih ferefnih' linija nad željeznicom leži u činjenici što kod autobusnih teretnih linija otpada ukrcaj i iskrcavanje u vagone. Prema tome kod autobusnog saobraćaja odpadaju dva prevoza kolima ili automobilima i dva prekrcaja kod želieznica. Prema tome na kraće distane manje košta prevoz automobilima nego Željeznicom. Radi toga vidimo u najnovije vreme sve io intenzivniji automobilski teretni promet.

Razvitkom automobilskog saobraćaja na distance u prvonmi redu putničkog i robnog, imalo je za posledicu da je za odgova– rajuće odvijanje toga prometa potreban znatan kapital. To znači da su se i tu pojavila veća poduzeća, koja su u stanju da u promet stave odgovarajući prevozni materijal. U mnogim krajevima naše države već imamo autobusna poduzeća koja raspolažu sa desetak i više autobusa. A to predstavlja već jedan zna-

tan investicijoni kapital.

Zaliha robe predstavlja znatnu vrednost. Nu tu se ne radi

14

Копсет 1928. godine osnovano }e u Zagtebu „Tapred” teretno i aufobusno prometno d. d. Glavnica iznosi 2 milioha dinara, potpuno uplaćenih. „Tapred” je bez sumnje naše пајveće autobusno poduzeće, pa se isplati posvetiti mu veću pažnju.

Ono je osnovano na inicijativu bečke automobilske fabrike Perl. Ona je pri tome u prvom redu išla za fim, da plasira svoje produkte. I kod splitskog automobilskog poduzeća u kojem grad Split ima dominantnu ulogu, sudeluje fabrika Perl, koja je na tai način osigurala prodaju većeg broja svojih autobusa. Pored

tvornice Petl u poduzeću sudeluje i Jugoslovenska banka a Tod prošle godine i Hivatska svcopća kreditna banka. Po tome”

poduzeće ima jedno jako zaleđe.

Tapred vrši autobusni saobraćaj u okolini Zagreba i po Hrvatskom Primorju. Tako podržaje linije Zagreb-SamoborNovo Mesto, Zagreb-Rogaška Slatina, Zagreb-Karlovac-Plitvička' | jezera, Капоуас-Кауапавога te linije Ogulin-Seni, Sušak-Crikvenica-Senji, Senj-Vrhovine-Plitvička jezera i još neke linije. Pored prevoza putnika i prtljaga podržaje i posebne autobuse za isključivi prevoz robč.

Povezanjem tih pojedinih linija, u Јеш, kad je putnički saobraćaj intenzivan, postoje izravni autobusni spojevi između Zagreba i Primorja, u prvom redu Sušaka i Crikvenice: Prema tome lapred podržava linije od Rogaške Slatine do. mora: pak-je i po dužini linija naše najveće autobusno poduzeće.

Bilanca za prošlu godinu ovako izgleda:

Aktiva Gotovina 2.855.80 Din. Banke 33.049.20. ,, Dužnici 8.028.748.70 ., 55 Ттобком! озпшка 300.000.— „,, a Automobili 3:7617.165' ~, Nameštaj 123.590 ,, Oprema 42.000 „ Razne investicije 38:000 ,, Strojevi, alat 1.160.119.65 „,, Prelazne stavke 20:300 ,, Gubitak 791.522.31. „,, #45 Рачуа 7 Dionička glavnica 2.000.000. ,, Vjerovhici 5.496.608.34 ,, Menice 6.7//2.942.32 Prelazne stavke 46,830— .,

Ukupno 14.316.380.66 ,,

Ukupna bilanca prelazi 14 miliona. Ima kod nas i veći industriskih poduzeća koja ne bilanciraju sa' 14 miliona dinara.Investicije nisu pokrivene vlastitim sredstvima. Tu je jedan veći nedostatak. Tuđa sredstva iznose preko 12 miliona dinara. Usled toga izdaci za kamatu mora da su znatni, makar i znatan dio poverenih sredstava nije isplaćen u gotovom nego u autobusima. U aktivi stavka dužnika sa 8 miliona dinara nije jasna. Transporina poduzeća redovito nemaju većih potraživanja budući da se vozarina retko kreditira.

Gubitak iznosi skoro 800.000 dinara. Za prvu godinu teško je očekiviti bolji rezultat. Trebalo je tek pojedine linije uvesti, naučiti publiku, eksperimentirati, koja se linija rentira, a' kola ne, a to sve košta teške pare. Ovakova poduzeća rentiraju. se tek nakoh nekoliko godina i radi toga mogu ih uspešno voditi samo ofa poduzeća, koja imaju dovolino kapitala, dotično kredita.

Upwrajre Halitce анализе биланса