Narodno blagostanje — dodatak

208

se naplaćivala paušalno, a u 1930. godini nabavljeni su sirujomeri, čime će u buduće znatno biti smanjeni gubitci na struji. Ukupna dužina mreže iznosi 415.8 km. Novih priključaka bilo je u 1930. godini 606 prema 556 u 1929. godini.

b) Tramvaj.

Dužina pruge i stanje voznog parka ostali su u 1930. godini nepromenjeni. Interesantna je konstatacija, da је некvencija putnika poslednjih godina u stalnom opadanju; u 1930. godini manja je za 717 hiljada i iznosi 10.56 miliona putnika, zbog konkurencije autobuskog saobraćaja. Uprava štedionice napominje, da je preduzela potrebne korake, kako bi tu za nju važnu granu posla sačuvala od nepofrebne konkurencije. Izvršen je niz regulacionih radova na prugama i t. d. za što je utrošeno 120 hiljada dinara. Pod jesen otpočeta je gradnja velike zgrade za framvajske kancelarije u koju će i opština smestiti deo svojih biroa.

v) Vodovod.

U toku prošle godine je preduzeta i dovršena instalacija vodovoda donjih delova grada, što je postignuto racionalnim iskorišćavanjem vrela Kovačić. Zbog toga je u toku 1930. godine gradska mreža raširena za skoro 4 hiljade metara a iznosi ukupno 125.062 km. Koncem 1930. godine vodovod je imao 3932 priključaka; sva vrela daju godišnje 7.5 miliona kubika vode, od čega iznosi komercialna potrošnja 3.60 miliona kubika a ostalo olpada na vakufske i javne česme, vojne objekte i požarne hidrate.

d) Plinara.

Zbog mnogobrojnih prigovora potrošača o lošem kvalitetu plina, štedionica je napustila produkciju dvojnog plina i prešla na tako zvani mešani plin koji ima znatno veću kalofičnu vrednost (preko 4000 kalorija prema 3400 kalorija); a je. porastao od 461 na 497 i štedionica podvlači, da se stara da opsežnom reklamom poveća potrošnju.

ад) Asfaltna industrija.

To je najmlađa vrana privredne delatnosti štedionice, a osnovana je 1928. godine, na zahtev opštinskog veća. U 1928. i 1920. podignuta su potrebna postrojenja u blizini plinare a radom je otpočeto početkom 1930. godine. Kapacitet proizvodnje iznosi 40 hiljada kvadratnih metara livenog asfalta od 2 cm. debljine. U prvoj godini rada već je izvršeno asfaltnih radova u površini od 33.3 hiljada kvadratnih metara, debljine 2 cm. Za proizvodnju je upotrebljen prirodni domaći asfalt iz Vrgovca kome je primešan inostrani Meksfalt, Sprameks i Trinidad. Proizvodnja prve godine iznosi 1.74 miliona kg. gotovog asfalta, dok je za betonske radove utrošeno 27 vagona cementa i oko 300 vagona šljunka.

Toliko o preduzećima Opštinske štedionice. Na zahtev opštinske uprave a za pojačanje električne mreže je u 1930. godini utrošeno 700.000 dinara, a za uređaj tramvajskih pruga 1.2 miliona. Osim toga dato je opštini na ime oštete za iskorišćavanje puteva za električne, vodovodne i plinske vodove 2 miliona a na ime cestarine, zbore tramvaja 500 hiljada dinara. lavno osveflenje (elektrikom i plinom) i javne česme koštale su prošle godine 3.33 miliona a prinos štedionice za uzdržavanje gradske Večnice iznosio je 120 hiljada dinara. Dalje čitamo u izveštaju, da je izdato u prošloj godini opštinskim službenicima i policijskoj straži besplatnih karata u vrednosti od preko 600 hiljada dinara; u postignutoj dobiti participira Opština sa 235 hiljada dinara; prema svemu tom izlazi da je u 1930. год od Gradske štedionice primila preko 3.5 miliona dinara.

Da pređemo na sam bilans Gradske štedionice. Njegove glavne pozicije pokazuju za poslednje četiri. godine sledeću sliku:

lag: ı potr. kod mov. Zav: | 5.0/8% 2.235

Gradska štedionica, Sarajevo. ; Račun izravnanja || Aktiva 1927. 1028. 1929. 1930. u hiljadama dinara 4.920 16.190

Menice 2.783 3.148 2.963 4.254 Hartije od vrednosti 3.526 432 566 1.422 Zajmovi na zaloge | 1.784 2131 1.811 1.760 Dužnici 1.192 12624 17.559 37.403 Material 5.168 5.173 6.352 6.701

Inventar i teh. postrojenja „37.832 43.421 46.574 50.141

Nepokretnosti 5.534 6.909 6.900 -8.094 Investicije 6.078 1.154 2.203 933 Kaucije i garancije 9.910 12.260. 16.570 28.045 Разуа

Glavnica 40.073 40.073. 40.073 40.073 Rezervni fond „ 4.602 1.757 1.93 2.396 PPensioni fond —— 50 50 54 Fond za amort. inventara —— 4.657 9.671 Fond za amort. nepokretnosti 311 506 Ulozi na štednju — 11.782 18.877 28.565 Poverioci 27.555 20.869 23.288 44.391 Кеезкоп! 2.406 2.447 — Dobit | 1.030 221 630 1.178 Zbir aktive ! разјуе 86.054 39.401 106.426 154.045

Račun gubitka i dobitka Rashodi

Troškovi 21226. 22302 25.124 25890 Катаје 1.317 1.887 2.087 2.812 Dobit 1.030 221 630 1.178 Otpisi 3.494 4.961 4.968 5.208 Prihodi

Kamata i provizije 1.264 1.334 2.031 3.374 Prihodi preduzeća 25.803 28.039. 30.774 31.741 Bruto prihodi ; 27.060... 29379. 32811. 55.115

Konstrukcija bilansa je veoma interesanina. ıo je bilans jednog novčanoge zavoda, kakvih ima vrlo malo, ako nije možda čak jedinstven. Sastav bilansne pasive odgovara duhu bilansa novčanih zavoda, ali ako bacimo pogled na njezinu aktivnu stranu, onda je slika drukčija. Da. nema tu pozicije „zajmovi na zaloge” mogli bismo tvrditi, da |e to bilans |ednog industrijskog preduzeća, neverovatno saturiranog kapitalom. Pretpostavka nije pogrešna i neosnovana, pošto volumen indusrijskog poslovanja štedionice daleko prevazilazi volumen njezinih bankarsko-štedioničnih angažmana.

To nam najlepše potvrđuje kretanje računa gubitka i dobitka iz Којес vidimo, da iznose prihodi industrijske radinosti, od električne struje, plina, vode, vožnje, instalacija i materijala 31.74 miliona, dok bruto prihodi bankarskih operacija dostižu svega 10% odnosno 3.37 miliona dinara. Ali je uloga koju zauzima Gradska štedionica među novčanim zavodima Sarajeva uprkos tome od vrlo važnog uticaja, što dokazuje već i priliv uložaka na štednju; oni su u poslednjoj godini porasli za znatan iznos od 10 miliona dinara na 28.56 miliona dinara. Veliku agilnost je pokazala uprava štedionice i u pogledu zajedničke organizacije javno-pravnih novčanih zavoda; u tome pogledu preuzela je inicijativu i izrađuje statute Saveza komunalnih štedionica za celu našu državu. Tako isto je povela i živu akciju za osnivanje opštinskih štedionica u drugim mestima, a naročito u Drinskoj banovini. Dosadašnji rezultat tih nastojanja je osnivanje komunalnih štedionica u Čačku i VUKOV IO što je za štedionicu svakako lep uspeh.

. Glavnica je ostala nepromenjena sa 40.073.335 din., dok se fondovi snažno dofiraju. U 1927. godini iznosili su 4.6 miliona dinara, ali su u 1928. godini znatno reducirani, tako da iznose samo 1.80 miliona dinara. U 19209. godini fondovi se povećavaju na 6.94 miliona, od čega otpada 5 miliona dinara na povećanje