Narodno blagostanje — dodatak

228

амортизацију, добијемо износ од 70 милиона динара. Глав-

ница и резерве износе. нешто испод 40 милиона. То значи

да је 30 милиона, Р изведено сретстава.

_Концем“ 1929. године, инвестиције су износиле свега 60 милиона динара, а: амортизација 20 милиона, тако да је нето „вредност инвестиција исказана са 40 милиона динара. Властита. сретства износила су концем 1929. године, нешто преко 33 „милиода динара. по томе, је са туђим сретствима изведено само -за 7 милиона динара инвестиција,

С. обзиром да је знатан део туђих сретстава инвестиран, указује се потреба, да се у догледно време приступи повишењу главнице, барем до оне висине, да покрива инвестиције. Продукти су готово на истој висини као и 1929. године. А иста је ствар и са дужницима. То је у вези са слабијом продукцијом која се одразује ико на роби као и на дужницима.

· Главница је последњих година непромењена. Резерва је порасла за 4 милиона динара. Од тога 3,6 милиона динара ради формирања једног нарочитог фонда. Опажа се дагје резервни фонд већ око 5 пута већи од саме главнице. Износ који се је добио валоризапијом инвестиција (према закону из 1926. године) употребљен је искљућиво за повишење резерва.

Повериоци су удвостручени. Од 34 на 68 милиона динара. То је у вези са новим инвестицијама од 32 милиона динара, које су извршене, како видимо, из нових кредитних операција. |

Рачун губитка и добитка овако изгледа :

помоћу туђих

Приходи : 1927. 1928. 1929. 1930, | у хиљадама динара

Општи приходи 7.866 9726 9.186 8.877

Расходи : Општи трошкови 940 1.081 1.289 906 | Амортизација 3.167 3.134 3.197 3.322 Камате 255 109 1.031 1.750 Порези 1.768 3317 2.140 1.739 Дивиденда 10% 20% 20% 20%

На смањење чистог добитка деловало је у првом реду смањење општих прихода. Али и већи издатци на камате. Од милиона динара у 1929. год. на 1,75 милиона у прошлој години. Ко је последица вршења нових великих инвестиција путем кредита.

Сречна општина Каштел Сучурац. Она је и прошле године убрала од „Далмацие“ општинских дажбина 572 хиљаде динара. Како општина има само 2—3 хиљаде становника, може она све остале становнике да ослободи свих општинских: терета.

Управа подузећа подвлачи у извештају за 1930. год., с обзиром на извршене инвестиције. да јој то пружа „потпуно спокојство колико: у индустријском толико и у: трговачком погледу“. Нова постројења за фабрикацију вештачког цемента већ су у погону пак се можемо надати да ће и просперитет брзо достићи ранију висину.

„DANICA” DEONIČARSKO DRUŠTVO ZA KEMIČKE PROIZVODE ZAGREB-—KOPRIVNICA.

Pogoršanje situacije naše poljoprivrede usled velikog pada cena agrarnih produkata, u prvom redu žitarica delovala je i morala delovati i na industriju umetnih gnojiva. A intenživno privređivanje traži u prvom redu пало upofrebu umetni gnoliva. Potraje li ovako stanje, mi ćemo u mnogim krajevima biti primorani da pređemo ekstenzivnoj agrarnoj proizvodnji.

Iz izveštaja „Danice” za 1930. godinu vidimo, da je upotreba:umetnog gnojiva u našoj zemlji spala skoro. na :bolovinu. Situacija se je međutim pogoršala i konsum pokazuje tendenciju daljneg opadanja. Pod tim prilikama našla se je uprava „Danice” prinuđena da obustavi produkciju superfoslata. Ма |

_„dužnika” "је prošle godine vršila u većoj meri tuđim sretstvima. Zadu-

skladištu nalazi se danas oko 2000 vagona supertostata za. koje je nemoguće naći kupca. Pa ni uz kredit. Kako je kod „Danice” Tabrikacija superfosfata najvažnija. grana produkcije, tvornica je bila primorana da pristupi redukciji radništva. Ovih dana je većoj grupi radnika bilo odkazano.

U izveštaju za prošlu godinu, uprava konstatira da je nastojanje da se uveri zemljoradnik da se upotreba umefnog gpnojiva, naročito u poslednje vreme razvilo intenzivnu propagandu putem brošura, oglasa i članaka u novinama kao i sudelovanjem kod svih izložaba. Medjutim kako vidimo bez rezultata, a mogućno je, da ako te propagande nije bilo da bi konsum umefnog gnojiva bio pao u još većoj meri. Do intenzivnije upotrebe može doći tek onda ako se poprave cene agrarnih produkata, jer je onda seljak interesiran da poveća svoju produkciju. '\prava konstatira da ni njeni napori da bi došlo do drŽavnih mera koje bi olakšale poljoprivredniku upotrebu umetnog gnojiva nisu doneli željenog resultata.

Kako je prošla godina' ipak zaključena dobitkom i kako se ipak pristupa isplati ma i čednije dividende, to se pre svega ima zahvaliti racionalizaciji proizvodnje kao i boljim resultatima ostalih odelenja u fabrike. U prvom redu fabrikaciji kiseonika ı ugljene kiseline. Čak se radi na tome da se podigne nova tvornica ugljene kiseline.

Poslovnom: resultatu međutim najviše su doprinela alilirana poduzeća. Danica ima dve afilijacije. Jednu na Кес: a drugu u Beču. Kako su u Austriji i Italiji, usled politike zaštitnih agrarnih carina cene poljoprivrednih artikala dosta visoke, upotreba штеог сподуа u fim državama raste. Usled toga oba ta alilirana poduzeća mogla su poslovnu 1930 godinii zaključiti veoma pov (150. što je onda delovalo i na poslovni uspeh iDanice . -

- 'Bilanca za 4 poslednje godine ovako izgleda: Aktiva

1927. 1928. 1929. 1930. u hiljadama dinara

Investicije tvornice 18.308 19.710 21.380 22.600 Zgrade u Zagrebu 1.462 1.462 1.462 1.847 Inventar 2 din. 1 din. 1 din. i Efekti 11.907 11.907 12.009 12.124 Blagajna 280 303 361 267 Dužnici 28.709 45.427. 44.000 47.081 Zalihe 2.544 4.187 6.162 16.865 Pasiva Glavnica 24.000 24.000 24.000 24.000 Reserve а 6.965 6.965 6.965 6.965 Кехегуа уаоптасје 4.653 4.653 4.653 4.653 Amortizacija 2:031 3.432 5.136 5.056. 'Аксерћ 308 5.486 3.101 5.558 Poverioci. 19.214 33.860 35.999 49.058 'Dobitak 2.156 2.608 2152 1.504 Ukupna bilanca 63.792 83.599 95.376 100.787

Pada u oči porast zaliha. Od 6.2 miliona koncem 1929. godine na 16.9 miliona koncem 1930. godine. Godine 1927. zalihe su iznosile samo 2.5 miliona dinara. Tu najbolje dolazi do dzražaja pogoršanje situacije u pogledu umetnih vnojiva. Držalo se je da će se situacija popraviti i radilo se na lager. Međutim su zalihe u tolikoj meri porasle da je 575 potrebno obustaviti pogon.

Investicije su porasle za skoro 2 miliona dinara. To je u vezi sa nastojanjem oko racionalizacije pogona da se snize produlcijoni troškovi .l dužnici su porasli za 3 miliona. S obzirom na loše prilike u pogledu plasiranja produkcije, poduzeće

je bilo primorano da daje veće i dulje kredite nego ranije.

Na pasivnoj strani bilance karakteristične su promene kod akcepta i poverioca. Obe te pozicije porasle su preko 1929. godine za nekih 12 miliona dinara. To je u vezi sa porastom i „zaliha? u akfivnoj·strani bilance. Fabrikacija se

_ Хепје kod banaka prakticiralo se je prošle godine u većoj meri