Narodno blagostanje — dodatak

па

22

gan:e i štedniu«. Početkom 1929 firma je pretvorena u današnju, a iz zadruge je nastala akcionarska banka. Međutim, kao što svako lice nije moglo da postane zadrugar ove ustanovč, tako je i akcionarstvo, bar u principu, bilo ograničeno na činovnike i pripadnike slobodnih profesija. Tek kao naslednici ovih akcionara mogu to biti i trgovci, inđustriialci itd. Inače, i mzđu aktivnim pos:ovima Činovničke banke još uvek је najvažniji — davanje kredita državnim službenicima i penzionerima. Podel:eni krediti su obezbeđeni administrativ-

nom obustavom od plate i penzije ili drugim podlogama re-

ame vrednosti. Zatim je i visina svakog pojedinog kredita umerena. Kada se to ima u vidu, lako je oceniti kako veliku sigurnost, ·tako. i likvidnost plasmana Činovničke banke,

Do izbilania bankarske krize volumen bančinih poslova se gotovo stalno proširivao, tako da je ona Rrajem 1930 radila ·.s obrtnim kapitalom od 40,75 mil. din. U vezi sa bankarskom krizom i po:avama koje su ovu ipratile bančinu obrtni · kapital do kraja 1934 bio je pao na 27,04. mil, Do Kraja 1938: opet je porastao na 393,29 mil., ali je već u 1939 smanien na nešto ispod 80 mil.. Krajem prošle godine iznosio je 28:58 mil. din. Ako se izuzme privremeno povećahje iz 19398: vidi- se da se obrtni kapital bančin od 1934 do kraja 1940 stalno kretao između 27 i 30 mil. din. To znači da je i kra:em 1940 n:egova visina bila potpuno normalna.

U svom poslednjem izveštaju bančina uprava napominje, da su u 1940 godini zbog ratnog stanja prilike za normafan i uspešan rad bile nepovol;ne. To je otežavalo bančinu de:atnost. Međutim, bančine „poslove u uprava je u prošloi godini, kao i ranije, obavlia!a sa maksimalnom opreznošću, stara:ući se da sačuva bančinu imovinu i n:enu punu stabilnu vrednost. Pri odobravanju kredita k:iijentima sigurnost ponuđene podloge cenzurisana ie čak strožije no inače, a zajmovi u velikim sumama nisu uopšte odobravani. ,

Činovni čka banka nije se nikada bavila špekulativnim

poslovima, a nije nikada išla ni za velikim zaradama, jer se

na prvom mestu starala o sigurnosti i čuvanju stačenog poveren:a. Treba konstatovati da ona, uprkos tome, svoje akcionare nije nikada ostavila bez dividende. Za 1981 ispiati:a im је G6%o, za 1932 i 1933 po 7%, u tri naredne godine po 5% i za poslednje četiri godine po 6%.

Aktiva 1937. 1938 1939 1940

; u hiljadama dinara Gotovina 461 474 658 463 Menice __ 17.058 19881 | 16.510 16.709 Zajam na zaloge 392 420 375 294 екид габши 2.301 2.368 1.765 1.158 Hartije od vrednosti 4.415 4.578 3.313 2.910 Hartije rez. fonda —— —— 1.016 1.274 Nepokret. rez. fonda — —— 2.163 1.770 Nepokretnosti 4.055 5.570 3.407 3.567 Razna aktiva — — 45 344

Pasiva Glavnica 10.000 10.000 10.00 ~ 10.000 Bančini fondovi 3.255 8543 8664 83.605 Penzioni fond | 250 234 229 210 Шол 6241 6.618 6.212 6.550 Tekući računi 2.848 3.034 2,769 9.298 Rzeskont ___ 40? 7.057 4.300 3.530 Razna pasiva | 1.964. 2071. „1800 - 1.565 Тапи ета пе ПБ I33.. _ 198 131 Dividenda." 50.8 BN : 600.65. 600,55 600. > 600

Ostave ı obaveze - 14.599- 12.077. 8.209 9.572 Zbir bilansa · 48.877 45.868 37.911 38.152: Obrtni kapital _ 29278 _ 833.291 20.702 98.580 Rashodi | Kamata. 1.861. 2,460 2.109. 2,143 Troškovi 1. 883 1.335 1054 · 1.365 ОУ | 29 ________ 202 Пођнак 1. 150. ~ 935. 815 520 Prihodi | Kamata _______ 116. . 2400 „v MOD | 2445 Od hart.. od. vrednosti 248: ФДА. | [85 == -тЕ2 Od !тапја 440 | 296. | 328 | 735 Napl. otpis. potr, 68 70 7 56 | 35 Нагли = ~ Od а 0. IO >

Zbir prihoda: ili rashoda 2.652 3098 2,804: 3.137

Tuđa sredstva su samo neznatno veća: od sopstvenih. Glavnica e ostala nepromen.ena sa 10 mil., a bančini fondovi iznose 3,69 mil. (za: 81 hili. din. više nego krajem :1939). Od tuđih sredstava najveći su »ulozi«, koji su bilansirani sa 6,55 mil din. Banka je vršila isplate ulagačima uvek tačno i bez odlaganja. Blagodareći tome ona je bila pošteđena od svake navale ulagača, čak i u momentima najjače finansi;ske krize Inače, ovde je stanje uloga prilično stacionarno. Iako je prošla godina bila dosta burna, ipak oni pokazuju izvesno povećanje prema prethodnoj godini. Nasuprot tome reeskont i pasivni tekući račun' su se smanjili. Ove dve pozicije iznose 583 mil. prema 7,07 mil. kra:em 1939. I razna pasiva ie za 235 hili. din. manja nego u 1939. Iskazana je sa 1,56 mil. din.

Najveći deo sredstava plasiran je u eskont menica. Na njih otpada 58,7%e cele aktive odnosno 16,8 mil, din., za nepunih 300 hilj. din. više nego krajem prethodne godine. To su najvećim delom menice činovnika i penzionera, či„im molbama za kredite banka uvek izlazi u susret. Aktivni tekući računi, koji su pretstavnici kredita privredi, iznose svega 1,15 mil. prema 1,76 mil. u prethodnoj i 2,36 mil. din. krajem 1938 god. Hartiie od vrednosti, od kojih otpada nešto manje od jedne trećine na one rezervnog fonda, bilansirane su sa 4,18 mil., a nepokretnosti sa 5,33 mil. din. Nepokretnosti pretstavlja u bančinom bilansu vrlo važnu pozicižu, jer im vrednost stalno raste, a neke daju i povoljnu rentu. Pored ostalih imanja, Banka ima lepi plac na Cvetnom trgu, gde treba da se sazida bančin dom.

Prihodi u 1940 iznosili su 3,13 mil., za 333 hili. din. više nego u 1939. Ovaj višak ostvaren je prodajom izvesnih iman:a, koža je banka u svoje vreme morala otkupiti od svojih dužnika radi naplate potraživanja. Izdaci za kamatu u 1940 bili su za 186 hilj. din. manji nego u prethodnoj godini, ali su troškovi veći, naročito zbog znatno jačeg poreskog opterećenja. Čisti dobitak iznosi 826 hilj. prema 815 hili. u 1939. Od toga e upotreblieno 600 hilj. din. za isplatu G%/ dividende, 131 hilj. za tantij»mu, 892 hili. za povećanje rezervnopg i 7 hili. din. za povećanje penzionog fonda.

U upravi su bila. gospoda: Mihailo Cocić (pretsednik), Petar Petrović, Petar Mladenović, Dragić Soldatović, Svetislav Đorđević i d-r Stevan Sagadin. Potpretsednik upravnog odbora bio je poč. Jeremija Živanović. U nadzornom odboru nalazila su se g.g.: inž. Đorđe Mi. 'ović (pretšednik), Jovan Dravić (potpretsednik), Jakov Davičo, Brana Marković i· d-r Andra Go:ković. Direktor Činovni čke banke је g. Petar Mla: denović. '- :