Narodno blagostanje — dodatak

76

Neto dažbine 2.820 2.623 2.599 2.622 Катаје 1.556 1.376 931 1.393 Nepokretnosti 1.918 1.901 1.479 1.152 Razni prihodi 254 266 325 343 Rez. premija 2. ran.-g. 27.734 33.167 36.436 39.157 Prenosna ргет. еЈетеп. 3.374 2.866 2.745 2.801 Rezervne štete r. g. 2.997 3.298 2.786 3.040

Prenos dobiti 249 117 245 404. Zbir prihoda ili rashoda 54.896 57.649 59.579 63.527

U računu gubitka i dobitka sve su pozicije neto — po odbitku reosigurača; to su dakle samo oni iznosi koji idu isključivo u korist odnosno na teret »Jugoslavije«. Netopremije su porasle u elementarnom i u životnom osiguranju, i to premije elementara sa 7,68 na 8,05 miliona, a premije života sa 4,34 na 4,56 miliona. Neto-dažbine ostale su skoro nepromenjene, odnosno porasle su za 23 hiljade, sa 2,59 na 2,62 miliona dinara. Zbog pada kirija neto-prihodi od nepokretnosti manii su za 397 hiljada nego u prethodnoi godini. U 1935 naplaćeno je na ime kirije od svih zgrada 1 milion 961 hiljada. Od toga je isplaćeno 808 hiliada za održavanie i opravke, poreze i prireze i drugo, tako da čisti prihod od nepokretnosti iznosi 1 milion 152 hiljade, odnosno nešto više od 5% od vrednosti nepokretnih imania. Prihodi od kamata su porasli sa 931 hiliade na 1 milion 8398 hiljade. Povećanje iznosi 469 hiljade ili 50%, a izazvano je prvenstveno porastom hipotekarnih zaimova i zajmova na polise života.

Opšti upravni troškovi ostali su skoro nepromenjeni, što je znak štednje, jer je razumljivo da bi u teškim vremenima morali i administrativni troškovi kod osiguravajućeg posla biti znatno veći nego u normalno vreme. Uprkos većoj produkciji, provizije života su za oko 150 hiljada manje nego u 1934. Međutim, provizije elementara su porasle sa 1,13 na 1,4 miliona dinara. Porast može se lako objasniti, ako se uzme u obzir ranije pomenuta nelojalna utakmica koja se najjače osećala u elementarnim osiguranjima. U 1995 su porasle i neto-štete elementara za preko 800 hiljada, sa 9,04 na 3,88 miliona dinara. Kod neto-šteta života odnos je povoljniji, pošto su one pale sa 2,60 miliona u 1934 godini na 2,41 miliona u 1995:

Prenosne premije i rezervisane štete su manje nego u 1934, a rezervne premije života su porasle sa 39,15 miliona u 1934 na 49,99 miliona dinara u 1935 godini.

Rentabilitet osiguravajućeg posla može se najbolje oceniti upoređivanjem premija i šteta. U elementaru dobijamo sledeću sliku:

Elementar (bez reosiguranja)

·God. Premije Štete Štete u % u hiljadama dinara 1930 9.616 4.374 45.5 1931 8.965 4.613 51.8 1932 7.486 4.112 54.8 1933 7.364 3.546 48.5 1934 7.682 3.042 39.5 1935 8.051 3.885 48.2

Procenat šteta u 1935 bio je 48.2 prema 89.5 u 1934. To znači da je prošle godine situacija nešto nepovoljinija. Prilike u 1935 bile su ipak mnogo bolje nego u 1931, 1932 ili 1933 godini. S druge strane ne može se ioš smatrati kao nepovoljan odnos od 48.9% šteta prema premijama, tim pre što je krajem 1935 bilo manje i rezervisanih šteta i što se reosiguraču ne ustupa skoro ništa od naplaćenih dažbina. Inače, prošle godine »Jugoslavija« nije imala uštede na štetama sredstvom reosiguranja, već mali gubitak, kao što se “vidi iz sledeće tablice: -

Reosiguranje elementara

God. Bruto-premije Neto-premije Neto-premije

u hiljadama dinara u % od ukupnih 1930 22.814 9.616 49.1 1931 21.136 8.965 49.4 1932 17.396 7.486 48.0 1933 16.652 7.364 44.3 1934 16.672 7.682 46.2 1935 17.116 · 8051 47.0

Bruto štete Neto štete Neto-šteta u %

od ukupnih 1930 11.417 4.374 38.2 1981 12.308 4.613 375 1932 9.022 4.112 45.5 1933 77.842 3.546 45.2 1934 6.699 3.042 45.4 1935 8.013 3.885 47.8

Kad se u ovim dvema tablicama poredi procenat premija zadržanih za sopstveni račun sa procentom šteta koji je društvo snosilo, vidi se da je »Jugoslavila« putem reosiguranja imala uštede na štetama u 1980, 1931 i 1934, a u 1992, 1933 i 1935 minimalne gubitke.

Pošto je grana požara najvažnija, sastavili smo i za nju zaseban pregled rentabiliteta: >

1982 1933 1934 1935 Bruto-premije 14.139 13.451 13177 12.217 Neto-premije 5.889 5.769 5.809 5.383 Neto-pr. u % ukupnih 41,7% 49,9% 44,.0% 44,0% Bruto-štete 7.215 6.278 5.238 5.104 Neto-štete 3.186 2.793 2.147 2.904 Neto-št. u % ukupnih 44,2% 44,% 41,39% 48,2% N.-štete u % n.-premija 540% 48,9% 37,0% 40,9%

Neto-štete u procentima od neto-premija u 1935 iznose 409% prema 37,0% u prethodnoj godini. To je izazvano DTvenstveno opadanjem prihoda od premija, sa 5,81 miliona u 1934. godini na 5,38 miliona u 1935. Nešto su рогазје 1 Геје koje snosi »Jugoslavija«. Situacija je za »Jugoslaviju« ipak još uvek znatno povoliniia nego u 19832 ili 1983 godini, kada su neto-štete u % od neto-premiija iznosile 54,0 odnosno 48,9.

Kod reosiguranja u odeljeniu požara vidimo da su u 1935 neto-premije u procentima od ukupnih ostale nepromenjene sa 44,0, a neto-štete u procentima od ukupnih su porasle sa 41,3 na 43,9%. To znači da je »Jugoslaviia«, uprkos padu prihoda od neto-premija i porastu šteta Које је sama зпоз а, imala još uvek malu uštedu na štetama.

Za poslednjih 10 godina osigurane glavnice u odeljeniu života ovako su se kretale (u milionima dinara):

1926 160,4 1931 229,0 1927 172,5 1982 227,0 1928 186,9 1933 218,0 1929 200,0 1934 213,0 · 1930 217,3 1985 290,0

Do 1931 godine osigurane glavnice stalno rastu; u toku sledeće tri godine zbog privredne krize dolazi do pada. Naizad u 1935 osigurane glavnice opet rastu i krajem te godine iznose 220 miliona dinara. Prosečna osigurana suma na jedan život u srazmeri ukupnog osiguranog kapitala iznosi 36 hiljiada dinara.

Uporedo sa porastom ukupnog osiguranog kapitala u 1935 su porasle i naplaćene premije u osiguranju života: kako bruto tako i neto. ;