Narodno blagostanje — dodatak

148 ·

Račun izravnania Aktiva 1982 . 1988 · 1984 1985 u hiljadama dinara

Postrojenja 120.444 121.070 119.448 116.751*) Pokretnosti 125 103 118 23 Alat 394 382 370 450 Roba 1.149 1.209 1.900 1.408 Blagaina 359 190 669 808 Вапке 2.448 4.966 4.311 4.898 Efekti 100 50 50 635 Dužnici 5.132 4.353 4.903 4.080 Gubitak 81 307 440 427 Pasiva Glavnica 5.000 5.000 5.000 5.000 Poverioci 125.992 127.630 126.509 124.481 Zbir bilansa 130.939 132.630 131.509 129.481

Račun gubitka i dobitka

Rashodi Prenos gubitka 43 81 307 440 Opšti troškovi 5.317 5.432 5.630. 5.852 Kamata 17.771 15.415 11.579. 12.214 Porezi i takse - 710 1.439 1.996 9.681 Poreska rezerva — — — |[:087 Kursna razlika 1.945 4.217 5.189 4.289 Otpis kod efekta — 50 — = Gubitak na depo banaka — — 691 Otpisi — — 3.000 35.000

Prihodi Primania 25.706 26.827 27.182 30.086 Prenos gubitka — 81 307 440 Gubitak tek. 2. 81 226 133 Dobitak — = (== 13) Zbir prihoda ili rashoda 25.787 26.634 97.692 80.513

Zbir bilansa u 1935 iznosi 129,48 miliona i manii je za 9 miliona nego u prethodnoj godini. Preduzeće ne iskazuje nikakve rezerve, a kako glavnica iznosi svega 5 miliona, to su poverioci po knjigama sa 124,48 miliona dinara skoro 25 puta veći od sopstvenih sredstava. Međutim, Ovi poverioci nisu obični bankarski krediti, već dugoročna sredstva koja je »Fali« odobrila švajcarska matica odnosno koncern »Elektrowerke A. G., Basel«, koji finansira i centralu u Beogradu. Račun poverioca iznosi u stvari 31,94 miliona švaicar. franaka.

Iz aktive vidimo da su ova ogromna sredstva plasirana u prvom redu u postrojenja, odnosno investicije, koje su bilansirane sa 30,56 miliona švajcarskih franaka ili po usvojenom obračunskom kursu sa 116,75 miliona dinara. U investicije, na koje otpada preko 90% od cele aktive, treba ubrojiti ne samo sva postrojenja i ceo uređaj hidrocentrale, već i sve žice, dalekovode, transformatorske stanice i ostale naprave. Krajem 1929 postrojenja su iznosila 101,7 miliona dinara i porasla su do kraja 1938, zbog uvođenia novih inYesticija, na 121,07 miliona dinara. Џ 1934 1 1935. ova se DOoZicija opet smanjuje zbog otpisa koji iznose po 3 miliona dinara godišnje. Ali i u toku ove dve poslednje godine bilo je novih investicija u vrednosti od 1,7 miliona dinara. Razume se, da su se uglavnom uporedo sa postrojenjima u aktivi kretali i poverioci u pasivi, jer se glavnica nije meniala, a nisu bile naročito velike ni promene kod ostalih poziciia u aktivi.

Jedino treba spomenuti da su u 1935 godini efekti porasli sa 50 hiljada na 635 hiliada dinara. To potiče otuda, što je »Fala« u zamenu za svoja zamrznuta potraživanja kod dve

domaće banke preuzela njihove prioritetne akcije. Inače, i u

bilansu za 1934 godinu »Fala« je već otpisala 691 hiliadu dinara radi izravnanja gubitka koji ie nastao iz potražiyanja kod banaka.

Račun gubitka i dobitka pokazuje nam rentabilitet poslovanja. Prihodi od prodate struje poslednjih godina rastu.

*) odgovara iznosu šv. fr. 30,93 mil., 30,97 mil., 30,80 mil., 30,55 mil. |

U 1935 oni iznose 30,08 miliona dinara prema 27,18 miliona. u 1934, odnosno veći su za 2,9 miliona dinara. Pored toga je na strani rashoda za 17,3% manji nego u prethodnoi godini i ažio-gubitak odnosno kursna razlika kojia se javila prilikom. transfera kamatnih obaveza u švajcarskim francima. Ovai gubitak iznosi 4,28 miliona prema 5,18 miliona u 1934, što pretstavlja uštedu od 900 hiliada. U 1934 postoiao je i gubitak na depou banaka od 691 hiliade. U 1935 ta se pozicija Više пе јама.

Uprkos pomenutim uštedama, Као i povećanju proizvodnie i povoliniiem razvitku prihoda, ukupni uspeh poslovanja nije ništa bolii od onog iz 1934 godine. To dolazi otuda,što su u 1985 porasli gotovo svi rashodi, u prvom redu porezi koji su za 2,45 miliona veći nego u prethodnoi godini,. odnosno veći su čak za 8,5 miliona, ako se uzme u obzir i poreska rezerva od 1,03 miliona. U 1934 porezi su iznosili 1,99 miliona, a u 19935 zaiedno sa poreskom rezervom oni su dostigli 4,72 miliona. To ie skoro četiri puta više. I opšti troškovi su porasli za 222 hiliade, sa 5,63 na 5,85 miliona. Naizad u 1995 su za 685 hiliada dinara veći i rashodi na те kamata koji iznose 12,2 miliona prema 11,57 miliona u 19834godini. Poslovna godina je završena sa dobitkom od 13 hiliada dinara. Kad se tome doda prenos gubitka iz ranijih godina,

zakliučni računi za 19835 završavaju se S gubitkom od 427.

hiliada prema 440 hiliada u 1934. lako je uspeh u 1934 i 1935 u odnosu na 1939 ili 1933 u toliko povoliniji, što su u toku poslednje dve godine vršeni olpisi investicila od 3 milionadinara godišnje, dok se u 1932 i 1933 na to nije moglo ni misliti — ipak kretanie rentabiliteta »Fale« ne zadovoliava. U toku 13 godina svog rada, od 1993 do 19835, »Fala« nije delila dividendu. Neki koji misle da su bolie upućeni možda će reći da »Fala« radi s ogromnim profitom i da ga odobrava akcionarima pod formom ubrzane amortizacije investicija ili u vidu kamata koje su veće od normalnih. Međutim, pažliivim ispitivaniem zaključnih računa dolazi se do zakliučka da ie ova pretpostavka sasvim pogrešna.

O nekoj preteranoji amortizacijli nema ni govora. Ona je iznosila (u milionima dinara): _ 1929 1930 1931 1932 1933 1934 1935-

2,0 2,7 = — — 3,0 3,0"

Postrojenja su u 1935 bilansirana sa 116,75 miliona dinara, a stvarno vrede 30,55 miliona švajcarskih franaka. Ako se uzme u obzir da ukupni otpisi za poslednjih 7 godina iznose samo 10,7 miliona, vidi se da ie amortizaciia više nego skromna. Kamata u 1835 iznosi 122 miliona a potraživanje švajcarskih poverilaca 31,93 miliona švajcarskih franaka odnosno po usvojenom obračunskom kursu 124,48 miliona din.

Ovai fiktivan kurs dolazi otuda, što su švaicarski franci po--

stepenim investicilama od početka gradnje 1913 pa sve do

danas imali razne kurseve. Zbog toga na primer i Trazmer.

194,48 miliona dinara prema 31,93 miliona švaicarskih franaka odgovara prosečnom kursu. Kako »Fala« niie sezonsko preduzeće, može se pretpostaviti da joj u toku godine nisu DOtrebni ni manji ni veći krediti nego na kraju godine. To zna-

či da se iznos poverilaca u toku godine stalno menia. Toznači dalje da kamata od 12,2 miliona na obavezu od 31,93 miliona švajcarskih franaka odgovara ukamaćenju od oko

3,5%. Čak i u 1932, kada je na ime kamate isplaćeno 17,77. miliona dinara, kamatna stopa је jedva prelazila 5%. Za 2еmliu siromašnu kapitalom, kao što je Jugoslavija, kamatne · stope kao što su ove koje »Fala« odobrava stranom kapitalu ne pretstavliaiu sigurno nikakvu nesreću.

U upravnom odboru 51 25. g.: d-r Milutin Bošković,. vladin komesar; d-r Eduard Tiso, pretsednik; inž. Maks Drošl, . inž. Đušan Glišić, d-r Janko Hacin, Franjo Latković, Pol Oberer, inž. Pol Peroše, d-r Branko Pliverić, inž. Josip Roshen- dler, članovi. U nadzornom odboru nalaže se 2. g.: Svetislav ~

_ Aćimović, d-r Vilim. Krasting, Franio Sabo i d-r Andre pl.Меза. | 0 | | II II II