Narodno blagostanje — dodatak

150

Bilansi Trbovlianskog uglienokopnogz društva za nekoliko poslednjih godina ovako izgledaju:

Aktiva 1932 1933 1984 1935 u hiljadama dinara

Montanski posed 47.223 . 46.143 45.064 43.985 Zemljišta i šume 5.476 5.476 5.476 5.476 Zgrade 17.930 17.397 16.863 16.489 Mašine 31.551 30.642 30.758 28.048 Uređai rudnika 47.325 40.623 36.059 34.210 Dnevni kopovi 13.296 9.840 7.970 6.109 Industr. preduzeća 17.903 15.695 13.559 12.034 Nameštaj — — — 10 Zalihe 25.486 18.645 18.330 18.188 Efekti 2.810 2.391 2.299 2.310 Dužnici 163.591 166.943 161.272. 167.792 Kursna razlika obv. 2.178 2.053 1.919 1.786 Blagaina | 1.975 1.630 4.614 3.738

Рачтуа Glavnica 200.000 200.000 „200.000 200.000 Rezerve 76.738 78.738 79.010 77.009 Obligacije 5.069 4.757 4.277 4.230 Poverioci 71.544 57.630 45.650 38.806 Neisplaćena dividenda 15.758 8.957 1.885 2.592 Razna pasiva — — — 3.305 Čista dobit 4.101 3.837 10.109 14.288

376.761 357.494 „344.200 340.170

Zbir bilansa

Zbog smanjivanja proizvodnje smanjuje se 1 2 ilansa. Krajem 1999 ovaj je bio 409 miliona, a u 1935. godini iznosi samo 340 miliona dinara. Kao što se vidi, smanjenje iznosi 69 miliona. Ako pregledamo naipre pasivu, vidimo da је iskazana čisla, dobit u 19935. za 31 топ тапја пего u 1999. Poverioci su u istom razdoblju više nego ргеројомlieni i u 1935 iznose 38,8 miliona dinara. Smanjenje poveTrilaca ie jednim delom posledica činjenice, da su izvesni fondovi (osiguranja i penzioni) izdvojeni iz računa 'overilaca, pošto se sada njima upravlja zasebno. U 1935 poverioci su оран ха 6,85 miliona dinara, uglavnom zbog isplata penzionom fondu društvenih činovnika.

Inače, Trbovliansko ugljenokopno društvo ima toliko znatna sopstvena sredstva, da se gotovo i ne služi bankarskim kreditima. Preko računa poverilaca knjiže se prvenstyeno razne privremene obaveze. Pored glavnice od 200 miliona društvo ima i razne fondove u iznosu od 77 miliona (prema 79 miliona u 1934). Među ovim fondovima nema amortizacije, pošto se sve investicije otpisuiu neposredno.

U aktivi vidimo, da investicije iznose ukupno oko 134 miliona prema 142 miliona u 1934. U toku poslednjih osam godina prosečna godišnja amortizacila је iznosila oko 17 miliona, a nove investicije oko 11 miliona godišnje. U 19935 nove investicije iznose oko 7 miliona, a amortizacija 14,8 miliona. Najveći otpisi bili su kod uređaja rudnika i kod dneynih kopova. To je i potrebno, s jedne strane, zbog iskorišćavania instalacija i njihove modernizacije, a s druge strane, jer u dnevnim kopovima uglja brzo nestaje; nalazišta se 15crpliuiu, tako da će lednog dana njihova vrednost biti ravna nuli.

Vrednost industriiskih preduzeća bilansirana je за 12 miliona. Od toga otpada 11 miliona na fabriku cementa, a 1 milion dinara na ostala preduzeća. |

Najveća pozicija u aktivi su dužnici, sa 167,7 miliona prema 161,2 miliona u 1934. To je u stvari jedan zbirni račun, preko kojega se ne knjiže samo dužnici za prodatu robu (gde se nalazi kao najveće — potraživanje od države), nego

i nezaposlena sopstvena sredstva, koja se nalaze kao ulog

kod novčanih zavoda, Narodne banke itd. U vezi s ovako velikim računom dužnika (oni su 4,3 puta veći od poverilaca) interesantno je da je saldo kamata knjižen u računu gubitka sa 343 hiliade, iako bi se moglo očekivati da je prihod od kamata veći nego rashod. Međutim, država za preuzetu robu ne plaća društvu kamate, žiro-računi kod Narodne banke i Poštanske štedionice takođe su beskamatni, a društvo je sVOjim poveriocima (prvenstveno penzionim i osiguravajućim fondovima) odobravalo kamatu. Društvo ne bi uopšte moralo imati poverilaca i moglo bi sopstvenim sredstvima finansirati čitavu svoju proizvodnju, kad bi glavni kupci bili urednije platiše. ~

Vrednost zaliha iznosi 18 miliona i ostala ie u foku poslednje tri godine gotovo nepromeniena, dok je ranijih godina zbog veće cene uglja iznosila oko 25 miliona dinara. Račun sopstvenih hartija od vrednosti iznosi 9,3 miliona i ostao je takođe nepromenien.

Trbovlje je jedan deo potrebnog kapitala pribavilo još pre rata izdavanjem obligacija, koje se bilansiraiu u nominalnoj vrednosti papira u opticaju, sa ukupno 4,283 miliona. Pošto je služba ovih obveznica bila ugovorena u zlatu, nalazimo u pasivi među rezervama i naročiti fond kursne razlike od 35,5 miliona, a u aktivi kao pretrpljenu kursnu razliku dospelih obveznica iznos od 1,78 miliona dinara. U odnosu na prethodnu godinu nešto je manja vrednost obveznica и орticaju (pasiva) kao i kursna razlika izvučenih obveznica (u aktivi).

Račun gubitka i dobitka

Rashodi 1932 1933 1934 1935 u hiljadama dinara

Troškovi i plate 6.672 6.458 6.084 6.053 Socijalni izdaci 12.229 11.368 11.080 10.383 Porezi i takse · 14.600 8.310 7.166 6.701 Ката 353 350 351 343 Otpisi 16.768 17.971 17.085 14.829 Čista dobit 4.101 3.837 10.109 14.288

Prihodi

Bruto prihodi 52.971 46.848 48.240 50.738 Prenos dobiti 1.752 1.851 3.587 1.859 Zbir prihoda ili rashoda 54.728 48.699 51.827 59.597

Bruto prihodi u 1935 iznose 50,7 miliona, za 2,0 miliona više nego u 1934 odnosno za 4 miliona više nego u 1933. Međutim, oni danas ne dostižu ni polovinu od bruto prihoda iz 1997, 1998 ili 1929 godine. Medu rashodima najveće su р021cije »socijalni izdaci« i »porezi i takse« koji iznose u 1935 ukupno 17 miliona dinara prema 26,8 miliona u 1932 odnosno 36,5 miliona u 1999 godini. Socijalni izdaci u 1935 bili su nešto niži nego u prethodnoj godini zbog maniih rashoda na penzije. Kamate (rashod) iznose 343 hiliade i ostale su u odnosu na nekoliko ranijih godina gotovo nepromenjene. Otpisi iznose 14,8 miliona. Od toga otpada na amortizaciju investicija 14,69 miliona, a na otpis dubioznih potraživanja 134 hiljade. Otpis dubioza je znatno snižen, prema ranijim godinama. Uprava smatra da je otpisani iznos sasvim dovoljan, iako je u odnosu na obim poslova zaista vrlo malen.

Čista dobit je nešto veća nego u 1934 i iznosi 19 miliona 499 hiliada. Ako se uzme u obzir i prenos nepodeljene