Narodno blagostanje — dodatak

а

АНАЛИЗА

допатан „Народном Ба остану

БРОЈ 14.

_BEOTPAJ, 3. АПРИЛ 1937.

Садржај:

'Trgovački fond i njegova Hipotekarna banka, Beograd

Rudnici uglja u Aleksincu b. 4., Bruxelles izvozna banka a. d., Beograd ; _ Diskontna - trgovačka banka a. d., Beograd,

TRGOVAČKI FOND I NJEGOVA HIPOTEKARNA BANKA, BEOGRAD

Hipotekarna banka Trgovačkog fonda je, kao što smo fo već nekoliko puta u našim ranijim analizama naglasıli, novčana ustanova naročite vrste. Ona nije sama sebi cili, kao što je sa gledišta akcionara svaka banka, nego je sredstvo sa naročitim ciljem. Ona je u službi Trgovačkog fonda, a ovaj je osnovan ravno pre irideset i tri godine od strane beogradskih trgovaca sa ciljem da obezbedi penzije članovima odnosno njihovim porodicama za slučai iznemoglosti, starosti i smrti. Kapitali ovakvih ustanova — fondova obično se daju na priplod novčanim zavodima, najčešće javnopravnim, ali se plasiraju i u pupilarno sigurne hartije od vrednosti. Međutim, beogradski trgovci vrlo su pravilno zastupali gledište, da mogu svoje kapitale fonda zaposliti poslovno, a zato je izabran bankarski posao, specijalno hipotekarni, kao najsigurniji. Na tai način je stvorena jedna specijalna hipotekarna ustanova, koja je postala velik i važan novčani zavod, čiji blagajnički obrt ide na stotine miliona dinara. |

Broino stanje članova fonda iznosilo je krajem 1935 godine: 1831. U toku 1936 upisano je 29 novih članova, a 7 njih su izgubili pravo na dalie ulaganje, dok je trojici ulog potpuno isplaćen i skinut sa članske glavnice, tako da je krajem 1936 godine ostalo 1850 članova. Međutim, 362 čla-

· na (prema 291. u 19935 g.) primaju već penziju, a 574 člana

nisu Više obavezni na ulaganje, tako da ima 914 aktivnih ulagača, čije mesečne uplate variraju između 10 i 5 hiliada dinara.

Poslovanje Hipotekarne banke Trgovačkog fonda bilo је i prošle godine neobično povoljno, kao što se to vidi iz sledeće tablice u kojoj smo uporedili glavne bilansne pozicije za četir! poslednje godine.

Račun izravnania

„АКкбуа _ . 1933 1934 1935 1936 , u hiljadama dinara у

Blagajna i žiro — 3.469 7.431 2.160 1.644.

Blaze: zapisi Min. fin. ' -—-- 8.057 21.100 28.286 Kratk. zaim. na nepokr. 112.814 110:674 111.185 120.826 Dugor. zaim. na nepokr. 1.301 956 29 26 Zaim. na hart. od vredn. 92.716. 2.433 7.204 2.834 Žaimovi po tek. rač. KC ____ 6.599 5.614 Nepokretnosti 1.428 | 2.108. 1875 9.449

ГОДИНА IX Pokretnosti ~ | 189 173 160 138 Vredn. gar. fonda u hart. 2.165 2.651 4.064 4.814 Razna aktiva 125 215 130 55 Ostave 120.638 121.781 146.678 „154.974 Garancije 163.690 170.059 7183:301 200:67% Depo banč. akcepata 1.000 1.000 1.000 1.000 Рачтуа Glavnica 75.915 86.960 97.243 , 107.516 Fondovi 4.848 5.974 7.417 8.381 Ulozi na štednju 40.015 38.363 38.122 40.638 Poverioci 1.020 · —— 6.592 12.974 Potraž. državno all 326 375 358 Prenosna kamata 1.778; 2.205 3.074 2.599 Prenosna zakupnina — — 22 25 Тап јета 473 399 316 337 Razna pasiva 854 549 1.347 1.054 Zbir bilansa 409.537 427.589 „485.486 529.829 Obrtni kapital 195.209 132:048 „ 154.507 "179.184

Da počnemo sa glavnicom, pošto je to jedan specijalitet. Izraz »pglavnica«• ovde nema ničeg zajedničkog sa tim pojmom kod akcionarskih društava, jer Hipotekarna banka Trgovačkoge fonda i nije a. d. Glavnica je ovde zbir kapitalisanih uloga članova Trgovačkogz fonda. Ova specijalna priroda glavnice čini da je ona stalno u pokretu, i to uvek na više. Krajem prošle godine pglavnica ie dostigla 107,5 miliona dinara (prema 97,2 miliona krajem 1935). Ogromni polet u toku poslednjih godina vidi se po fome, što je glavnica još krajem 1927 godine iznosila 16,5 miliona dinara. U tekućoi godini porast glavnice izneće 5 miliona 167 hiliada, ne računajući ovde uloge novih članova ni deo čiste dobiti koji će joi biti dopisan. Pored glavnice, inamo i fondove koji iznose 8,38 miliona dinara, tako da su krajem 1936 ukupna sopstvena sredstva Eonda i njegove banke dostigla 115,8 miliona dinara.

· Od tuđih sredstava najvažniji su ulozi na štednju, koji iznose 40,6 miliona prema 98,1 miliona dinara krajem prethodne godine. U toku 1936 primlieno je novih uloga za 34,37 miliona, a isplaćeno je ukupno 31,85 miliona, tako da je povećanje prema 1995 godini 2,5 miliona dinara. I poverioci su u 1936 za 5,7 miliona veći nego u prethodnoi godini, a iznose 19,97 miliona. Ukupni obrtni kapital iznosi 178 miliona prema 154,5 miliona dinara u 1935, a sopstvena зтедstva su po prilici dva puta veća od tuđih.

Najveći deo obrtnog kapitala (70% odnosno 190 mili-