Narodno blagostanje — dodatak

ANRBLIZA

Dodatak „Narodmomt Blagostanju“

ILA

Sadržaj: |

Radio a. d. — Beograd

BEOGRAD, 8. MAJ 1937.

GODINA IX

»Putnik« društvo za saobraćai putnika i turista u Kralievini Jugoslaviji — Beograd

RADIO A. D. — BEOGRAD

Pitanje izgradnie naše radiofonije još uvek je na dnevnom redu. Sa svoje tri radio-emisione stanice ukupne iačine od osam kilovata daleko smo zaostali iza drugih ciVilizovanih zemalia. U doba kada su naše stanice počele da rade, radiofonija u celom svetu bila ie, može se reći, u Začetku svoga razvitka. Međutim, ona je napredovala nečuvenom brzinom, tako da se u vezi s pojačanjem inostranih stanica brzo primetilo da su naše emisione stanice suviše malene. Još u toku 1931 godine Uprava Radio a. d., Beograd, u nekoliko mahova je upozorila nadležne faktore na “ovo stanje i tražila ie odgovarajuću izmenu koncesionog ugovora, kako bi odmah i pored ogromnih troškova mogla da počne s instaliraniem novih radiostanica. Ovo pitanje je pokretano još nekoliko puta, kako od strane Radio a. d., Beograd, tako i od strane radio-pretplatnika. Međutim, iako su i nadležni svesni ogromnog značaja radiofonije u nacionalnom, prosvetnom, kulturnom i privrednom pogledu, ipak ni u 1936 godini nije doneto definitivno rešenje toga pitanja.

Više se nije moglo čekati, pa je Uprava Radio a. d. odlučila da potraži makar i privremeno rešenje, koje će pružiti neophodno pobolišanie službe. Veliko razumevanje Društva za naše nacionalne i kulturne potrebe vidi se i po tome, što je ono donelo odluku da sprovede pobolišanje čak i u slučaiu da ono samo bude moralo da podnese sav teret. U vezi s tim ono će o svom trošku i bez ikakve naknade od strane države u Beogradu umesto sadašnje od 21/> Kv postaviti novu i modernu stanicu od 20 kilovata, koja će biti tako konstruisana da se može prostim dodatkom novih organa .pojačati na 100 kilovata. Nova stanica biće predata iavnom заоbraćaju već u julu ove godine. Inače, Društvo se nije zadržalo samo na ovom tehničkom pobolišanju, nego je posvetilo najveću pažnju i usavršavaniu programa, Važnu etapu u tom pravcu pretstavlia i podizanje dosadašnjeg orkestra radiostanice od 20 članova na 42 člana, čime je stvorena mogućnost da se u sopstvenom studiju izvode i simfonijska dela. Ozbilino se radi i na tome da se dobije i nova veća sala za studio. Ovde treba naglasiti da je Društvo prema ugovoru sa državom dužno da vrši svoje emisiie samo dva i po sata dnevno, a one stvarno traju po 10 i više sati dnevno, dakle oko četiri puta više. Razume se da Društvo ima i odgovarajuće povećanje izdataka na program. U toku 1936 emisije su trajale ukupno 3893 časa.

Očigledni napori Beogradske radiostanice našli su priznanja kako kod merodavnih državnih faktora, tako i kod pretplatnika, čili se broi u toku poslednje dve godine povećao za preko 50%. Na području koje je dodelieno Beogradskoj radiostanici broj pretplatnika је iznosio:

krajem 1929 19.270 krajem 1933 34.806 « 1930 | 97770. « IU934. | 39720 « 1991 31.500 « 1935 49.591 « 1030 32.072 « 1930 59.772

Ovakav porast pretplatnika može se smatrati kao zadovoljavajući, naročito kad se imaju u vidu sve prepreke Које su ometale jači razvitak i interesovanje za radiofoniju kod širih sloieva naroda.

Država, banovine i opštine imaju naiveću korist od razvitka radiofonije. Pre svega, 40% od iznosa pretplate ide odmah državi, kojia naplaćuje : znatnu carinu na uvezene Tadioaparate. Trgovci radio-aparatima plaćaju poreze ı takse, a tako isto i radio-stanice. Najzad, porezi i takse moraju se plaćati i za utrošenu električnu struju. Ako se uzme u obzir da Beogradska radiostanica ima već preko 60.000 pretplatnika, a Zagrebačka i Ljubljanska zajiedno oko 40.000, vidi se da će država u 1937 imati od same pretplate preko 12 miliona dinara. A naimanje isto toliki iznos imaće od carine, poreza i taksa. Znatnu korist od radiofonije imaju i proizvođači električne struje. Svaki radiopretplatnik troši prosečno bar za 10 dinara struie svakog meseca. To pretstavlia za električne centrale godišnji prihod od najmanje 12 miliona dinara. Posle pojačanja emisionih stanica, sve ove cifre postaće znatno veće.

Prihodi od radio-pretplate koji su pripali Beogradsko. radio-stanici iznosili su (u hiljadama dinara):

1929 godine 2.238 1933 godine 5.805 1930. « 4.401 1934 « 7.067 1981 « 5.978 19855 « 8.086 1932 « 6.212 1936 « 9.852

1929 godina, koja je istovremeno i prva poslovna 204 na Radio a. d., Beograd, završena ie sa gubitkom od 2,13 miliona dinara. U toku sledećih 5 godina, od 1930 do 1934, čisti dobitak ie iznosio ukupno 9,45 miliona. Posle pokrića gu-

bitka iz prve poslovne godine, ostalo ie kao rezultat napornog

6 godišnieg rada samo 319 hiliada dinara, od čega je preneto u 1935 godinu 9258 hiljada, a fondovima je dodeljena 61 hiliada dinara. Posle šestogodišnjeg strplivog čekanja ı požrtvovanja alcionarima je za 19935 prvi put dodeljena dividenda. Poslovanje u 1936 zaključeno је takođe s povolinim rezujtatom. Račun gubitka i đobitka za poslednie 4 godine ovako izgleda:

Rashodi 1933 1934 1935 1936

- u hiliadama dinara Troškovi pogona 290 270 285 358 Troškovi programa 2.966: 2.510 3.188 3.836