Narodno blagostanje — dodatak

лиз

Додатак „Народном Благостању“

БРОЈ 30

Садржај:

БЕОГРАЛ, 24 ЈУЛИ 1937.

ГОДИНА 1Х

Gradska Štedionica općine grada Sarajeva u Sarajevu

„YHHOH” HHBaDa JL. GL, Љубљана

Дионичко друштво за промет ковинама Цугмајер и Грубер у Загребу

GRADSKA ŠTEDIONICA OPĆINE GRADA SARAJEVA U SARAJEVU

Sa 1936 godinom sarajevska Gradska štedionica je završila petnaest godina svoga poslovanja. Na svoi petnaestgodišnjii rad ona može da ukaže s opravdanim ponosom, jer je u tom srazmerno ipak dosta kratkom razdobliu uspela da snažno poveća i razvije obim svojih poslova. Neobično snažnom poletu sarajevske. Gradske štedionice nisu mogle naškodit: ni privredna kriza ni kriza našeg bankarstva, tako da je ona danas posle Zagrebačke gradske štedionice i Ljubljanske mestne hranilnice naša najveća opštinska štedionica.

Sarajevska gradska štedionica počela je kao skromna novčana ustanova. Prilikom svog osnivanja primila je neka

gradska privredna preduzeća, i to u defektnom i skoro iscrplienom stanju. U toku poslednjih 15 godina ona je za пипојш обпоји i DrošiteHje iZdala oko 73,5

miliona dinara. Time im je znatno podigla i vrednost i rentabilnost. Znatni su bili izdaci Štedionice za bolje snabdevanje grada javnom rasvetom i javnim česmama. Svojoj opštini Štedionica je olakšala rad i osnivanjem asfaltne fabrike, a imajući u vidu potrebe privrednika preuzela je i jedno transportno preduzeće >»Špediciju d. d.«. U svom bankarskom poslovanju Štedionica je uspela da privuče ogroman broj građana.

Znatni su i neposredni doprinosi Štedionice SVOJOJ орštini. Tako ijoj je, na primer, u 1936 godini na ime placarine za iskorišćavanje puteva i trgova za vodovodne, električne i plinske vodove i za upotrebu cesta za tramvai isplatila doprinos od 4 miliona. Tome treba dodati izdatke Štedionice za javnu rasvetu i javne češme od 3,99 miliona i učešće opštine u čistom dobitku Štedionice koje je u 1936 iznosilo 300 hiljada dinara. To znači da je Štedionica u 1936 ukupno doprinela svojoi opštini 8,99 miliona dinara. Time je pokrila opštinski godišnji Dudžet sa preko 25%.

Električna centrala ima u svemu 4.700 k. v. raspoložive snage, i to dva moderna turboagregata sa ukupnom snagom od 4.200 k. v. i jedan agregat kod vodne centrale Hrid od 500—600 К. у. Као 1 jedan agregat koji služi samo za геzervu. Ukupna dužina mreže iznosila je krajem 1936 g. 589,5 hiliada metara prema 562,09 hiljada m. u 1935 godini. Prošle godine je priključeno 305 novih instalacija. Početkom 1936 pušten je u pogon ekonomajzer, tako da je postignuta ušteda na ugljienu od oko 20% po kilovat-času. U 1936 godini zabeleženo Je znatnije pobolišanje kako u proizvodnii tako i u prodaji električne energije. Time je prebrođeno nazadovanje potrošnje koje je bilo izazvano ekonomskom krizom. Dok je proizvodnja u 1935 prema onoj iz prethodne godine pokaziVala smanjenje od 3,84%, u 1936 imamo u odnosu na 1935 povećanje od 10,8%. Ukupna proizvodnja u 19936 iznosila je 7,388.000 К. У. С. ргета 6,668.970 К. у. č. u 1995 i 8,07 miliona КО У С ш 1931 год. РгоЧогофбпје роуесапје potrošnje

ima se zahvaliti delom pobolišaniu opštih privrednih prilika, a delom smanjenju cene el. energije za pogon mofora u Zanatskim ı industrijskim radnjama za oko 35%.

Tramvai. Dužina pruge iznosi 7.081,5 m, od čega otpada 6.404,5 m na prugu u gradu i 677 m na lokalni ilidžanski kolosek koji ie u eksploataciji Drž. železnica. Broi prevaljienih km kod motornih osobnih kola iznosio je u 1936 godini 557.520 km, kod prikolica 461.886 km, a kod teretnih motornih kola 21.751 km, ili ukupno 1,041.107 km, što pretstavlia povećanje prema 1935 za 125.881 km. Prošle godine je porasla i frekvencija putnika, odnosno 305,380 pulinika više nego.u 1935. Prihodi ovog preduzeća su takođe u porastu.

Vodovod ima 145.379 m cevi, od čega 35.886 m na уапјskoj pruzi ı 109.543 m u gradskoi mreži. Na toi mreži ima 225 javnih česama, 286 hidranata, 565 zapora i 5.866 kućnih instalacija. U 1936 je izveden čitav niz radova u ciliu boljeg iskorišćavania vrela i održavania vodovoda. Treba naročito naglasiti da se pri proširivaniu mreže pazilo da vodu dobiju i siromašniji krajevi grada, pa se nije gledalo na to da li su sva ova proširenja ı rentabilna. To ie u duhu prave »socijalne« komunaine politike i zaslužuje pohvalu.

Piinara. I poslovanje plinare bilo je u 1936 povoljnije, delom zbog uvećane građevne delatnosti, a delom zbog sniženja tarife. Prodaja plina iznosila je 754.000 m? prema 707.000 m? u 1935. Pored toga je proizvedeno 262.000 kg koksa i 43.000 Ке katrana. Blagodareći povolinoj nabavci uglja i smanjeniu gubitka u mreži proizvodni troškovi plina su sniženi.

Agsfaltna industrija bila ie takođe prošle godine znatno bolje zaposlena, jer je bilo više terenskih radova za račun opštine ili opštinskih preduzeća kao i za račun privatnika. U 1996 ije izrađeno betonskih radova na osnovi 10 cm debljine ukupno 7.180 m» prema 5.240 m?” u prethodnoj godini, a na osnovi 2 cm debljine asfaltirano je ukupno 9.650 m» prema 9.240 m? u 1935 godini. Raznih asfaltnih proizvoda prodano је ukupno 64.110 kg prema 18.050 kg. u prethodnoj godini. Rezultat poslovanja ove industrije bio je potpuno zadovoljavajući, blagodareći racionalnoi raspodeli posla i odgovarajućoj upotrebi materijala.

»Špedicija d. d.« uspela je da prihode u svim granama SVOE poslovania zadrži na istoj visini, na kojoj-su bili u 1935; iako prošle godine poslovne prilike i okolnosti za rad оу0е preduzeća nisu bile naipogodnije. Treba istaknuti da је »бреdiciji d. d.« povereno celokupno posredništvo i carinjenje razne železne robe, alata i mašinerija, oko 1950 vagona, Za DOtrebe »Grube pruge« koju podiže Industrija Gvožđa d. d. u Zenici. Prihod od ove grane poslovanja iskazaće se u bilansu za 1937 godinu. |

Bankovno odeljenje radilo je u 1936, kao i ranije, Dovolino. Poverenje ulagača nije bilo nikad poljuliano, blagodareći neobično opreznom poslovanju, znatnim rezervama i jamstvu opštine za uloge. Prošle godine je dobivena i dozvola za rad devizama i valutama i za izdavanje registrovanih garantnih