Narodno blagostanje — dodatak

150

Od instalacije 93 21 58 32

Razni prihodi 58 74 116 123 Gubitak a 68 71i 73 Zbir prihoda-rashoda 2.601 3.555 9.761 3.781

Ukupni kapital kojim ie »Jelica« a. d. газројатаја Кгаjem 1936 godine iznosi 40,4 miliona. To znači da je u odnosu na prethodnu godinu za 400 hiljada veći, a prema 1933 porastao je za 2 miliona dinara. Sopstvena sredstva, uračunavši rezervni fond i fond amortizacije, iznose 7,88 miliona, kaucije i garancije su bilansirane sa 1,95 miliona, a poverioci sa 31,07 miliona. Kao što se vidi, tuđa sredstva su bila po prilici četiri puta veća od sopstvenih. Posle педаупог ром! šenja glavnice na 25 miliona dinara taj odnos se je osetno „popravio. Prilikom upisa novih akcija uplata se je mogla

vršiti po izboru bilo gotovinom, bilo preračunavanjem potra-

živanja prema društvu >»Jelica« a. d.

Ako razgledamo aktivu, vidimo da ie preko 85% гаspoloživih sredstava, odnosno 94,34 miliona dinara, uloženo u investicije. Ove se sastoje iz hidrocentrale, koja је iskazana sa 14,75 miliona, zatim iz zemljišta, zgrada i postrojenja koja pripadaju centralama Čačak (7,48 miliona), Jagodina (3,73 miliona) i Kragujevac (2,6 miliona), i najzad iz dalekovoda visokog napona od 6.000 i 35.000 kv. (5,71 miliona). Račun auta bilansiran je sa 68 hiljada. U toku nekoliko poslednjih godina nije bilo većih novih investicija. Proširenja nisu izvođena, pa su i sve promene na odnosnim računima investicija posledica otpisa i manjih investicija koje su u vezi sa

tekućim pogonom. Od ostalih poziciia u aktivi najvažniji su

dužnici za struju i instalacije, koji su iskazani sa 2,67 miliona. Električni i razni drugi materijal bilansiran je sa 1 milion dinara.

Račun gubitka i dobitka nam pokazuje da su prihodi u 1936 samo neznatno veći od onih u prethodnoj goOdini. U prodaji industrijske struje primećeno je čak i izvesno opadanie. Uprava primećuje u svom izveštaju da joj je pošlo za rukom da pridobije nove industrije za uzimanje struje od »Jelice« a. d., tako da se u buduće može i ovde računati sa povećanjem prihoda. Inače, kod potrošnje struje za osvetlenje porast prihoda ie stalan, iako je u toku 1934 snižena cena struje u Čačku, a početkom 1995 godine i u Jagodini. Prihodi od struje za osvetlenje u 1936 godini iznosili su 92,6 miliona prema 1,9 miliona u 1989, a prihod od industriiske struje iznosio je prošle godine 986 hiliada dinara prema 1,25 miliona u 1934 godini i 518 hiljada u 1933.

Proizvodnja, razvođenje i naplata struje u 1936 koštala je ravno 3 miliona prema 898,33 miliona u prethodnoi, 3,1 miliona u 1934 i 2,5 miliona u 1933 godini. Drugih rashoda gotovo nije ni bilo. Prošlogodišnia amortizacija bila je 702 hiliade, što znači da je skoro dva puta veća od one u 1935 godini. Ipak se mora primetiti da je amortizacija ioš uvek više nego skromna. Preduzeće je u stom pogledu u izvesnom zaostatku koji će se morati sledećih godina nadoknaditi. Prošla poslovna godina zaključena je sa gubitkom od 2 hiliade dinara. Ako se tome doda prenos iz ranijih godina, vidi se da ukupni gubitak iznosi 79% hiliade dinara.

U upravi su g. g.: Vaso T. Knežević, Aleksandar R. Pavlović, Miloje Ž. Radošević i Aleksandar T. Tadić.

FABRIKA TRIKOTAŽE I RUKAVICA »ŠUMADIJA« A. D., BEOGRAD

»Šumadija« a. d. spada među vodeća preduzeća u ati industriji trikotaže i rukavica. U pogledu proizvodnje rukavica, bilo to kožnih, bilo triko-rukavica, ona je, u stvari.po„stala najvažniji faktor. Preduzeće ie osnovano 1928 godine i u DrVo vreme se bavilo naročito izradom . zimskog. rublja t

ženskog vunenog veša. U toku 1929 počelo sei s proizvodnjom: triko- rukavica, a u 1980 godini“ pristupilo зе 1 Droizvodn kapa, vunene i зуПепе_ robe itd. U toku 1930 bio je preuzet i jedan deo uređaja Beogradske tekstilne fabrike, čime је отоgućeno znatno proširenie proizvodnje. Ali se na tome nije stalo. a |

U 19382 godini nabavliene su nove mođerne mašine za fabrikaciju kožnih rukavica, i to za sve vrste, od običnih do najfinijih, što se kod nas do tada uopšte nije 'proizvođdito. Od samog početka ova proizvodnja je organizovana na 'vrlo širokoj osnovi, tako da smo se, blagodareći u prvom redu »Šumadiji«, i u pogledu rukavica mogli emancipovati od inostranstva. Inače, treba naglasiti da »Šumadija«, uprkos tome,

"nije prestala da obraća veliku pažnju i proizvodnji rublja i

trikotaže. Preduzeće se stalno održava na tehnički dostojnoij visini. U toku prošle i pretprošle godine podignuta su na Umci kod Beograda velika postrojenja za naimoderniju fabriku koža, trikotaže i rukavica. Time je »Šumadija« a. d. dobila znatne prednosti pred svojim konkurentima, što joj ije omogućilo da zadrži, pa čak i popravi na tržištu Onai DOvolini položaj koji je uvek do sada imala. =

Bilansi »Šumadije a. d.« za poslednje četiri godine ovako izgledaju: |

Račun izravnania

Aktiva 1933 1954 1935 1936 u hiliadama dinara ·

Zgrade i zemljišta 2.141 2.640 2.851 4.658 Fabrički uređai "2.668 2.584 2.853 4.350 Inventar 48 70 63 6i Blagajna 195 269 971 200 Poštanska štedionica 490 45 96 56 Hartije od vrednosti 5 5 4 28 Dužnici — 2.938 3.173 3.193 Roba 4.539 6.077 7.089 9.835 Depoziti 38 49 37 42 Razna aktiva 99 96 70 181

Рача Glavnica 2.500 2.500 2.500 2.500 Rezervni fond 75 85 100 118 Fondu za dubiozu 75 86 100 18 Fond za poveć. glavi. 391 564 712 893 Potr. i obaveze-saldo 6.982 — = = Liferanti — 4.969 5.366 7.491 Poverioci _- 5.108 6.166 9.592 Banke — 927 829 1.202 Razna pasiva _ 307 428 495 Poreska rezerva 52 50 60 80 Тап јета 18 12 14 18 Dobit na rasp. skupšt. 173 148 181 289 Zbir bilansa 10:211 14.757 16.457 22.600

Kao što se iz gornje tablice vidi, poslovanie, pokazuje neobičnu ekspanziju. Zbir bilansa, koji ie još krajem 1933 г0dine bio iskazan sa 10,2 miliona iznosi već 22,6 miliona. To znači da je kapital s kojim preduzeće radi samo u toku poslednje tri godine više nego udvostručen. Povećanje zbira bilansa u odnosu na prethodnu godinu iznosi 6,15 miliona.

Ako se. najpre zadržimo kod pasive, vidimo da su Doverioci u 1936 za 3,35 miliona veći nego u 1935; obaveze prema liferantima porasle su u istom razdobliu za 2,06 miliona, a potraživanie banaka za 375 hiliada dinara. Porasla su i sopstvena sredstva. Doduše, glavnica je ostala nepromenjena sa 2,5 miliona, ali su fondovi povećani za 217 hiliada dinara, ja i čisti dobitak bio je veći nego ranijih godina. Treba naglasiti da poslednjih godina nije isplaćivana „dividenda, ma da ice

OM KI O i a ER: ar jE a i a a a са