Narodno blagostanje — dodatak

на на

БРОЗ 51

Садржај:

Privilegovano izvozno drušfvo a. d. — Beograd

PRIVILEGOVANO IZVOZNO DRUŠTVO A. D. — BEOGRAD

U ponedeliak, 29 novembra 19937, Društvo je održalo svoj sedmi redovni zbor akcionara, kome je podnet poslovni izveštai za 1936/37 godinu. Kao što je našim čitaocima već iz ranijih analiza poznato, temelji za osnivanje »Prizada« postavlieni su Zakonom o vanrednom kreditu za organizaciju izvoza zemaljskih proizvoda od 15 aprila 1930 godine.

U prvoj godini svog rada »Prizad« se bavio uglavnome izvozom tri artikla: pšenice, kukuruza i vina. Posle završetka njegove prve poslovne godine država je monopolisala svu trgovinu pšenicom, a izvršenje je povereno »Prizadu«, koji je na taj način pretvoren u 100% agenta države za organizaciju žitnog režima. U leto 1932 godine ukinut ie monopol trgovine pšenicom, pa su tražena nova polja rada, koja su imala da posluže kao naknada za ukinuti žitni režim i mlinski režim. Početkom 1933 osnovan je Zavod za izvoz opiuma kao odeljenje »Prizada«. Zatim je osnovano odeljenje za izVOZ voća, kožarsko odeljenje i odeljenje za trgovinu raznim DOljioprivrednim proizvodima (pasuli, šljive, orasi itd.). U 1985/36 poslovnoi godini proširen je društveni rad i na intervencije na tržištu za uljarice. Danas »Prizad« pretstavlja najveću ustanovu za Dlasman naših agrarnih proizvoda u inostranstvu | regulatora cena na domaćem tržištu. On je i svojim radom u toku prošle godine jioš jednom dokazao da je vrio koristan, pa čak i neophodan organ za izvođenje naše ekonomske politike, a naročito za izvođenje preferencijala. >Prizad« obraća sve veću pažnju i unapređenju naše agrarne proizvodnje, naročito u pravcu popravke MWkvaliteta izvoznih artikala, pa i tu čini sve veće usluge narodnoj privredi.

Prošia poslovna godina bila je nesumnjivo jedna od naijačih i najuspešnijih od postanka društva. Inače, »Prizad« je u prošloi godini radio gotovo sa svima agrarnim DTrOiZVOdima, izuzevši stočne produkte. Ukupni prošlogodišnji promet

"iznosio je oko 1 milijardu i 500 miliona dinara. Društvo ie u

toj godini izvezlo preko 44.000 vagona razne robe u ukupnoi vrednosti od 737 miliona (prema 8.600 vagona u vrednosti od 140 miliona 19935/936 i oko 21.000 vagona u vrednosti od oko 300 miliona u 1994/35). Prošlogodišnii izdaci »Prizada« samo

та vozarine dostigli su iznos od 105,66 miliona dinafa, od

čega je isplaćeno 20,48 miliona domaćim železnicama, 90,65 miliona domaćim rečnim brodarskim društvima i 6,59% miliona domaćoi pomorskoj plovidbi. Prošla poslovna godina zZavršena je sa suficitom od skoro 100 miliona dinara. Na ime preferencijala, koje uživamo na osnovu trgovinskih ugovora, Mruštvo je naplatilo ukupni iznos od 109,2 miliona. Od toga

· Je upotreblieno za intervencione ciljeve i za isplatu premija .· svega 7,9 miliona. Od ostatka stavljeno je na raspoloženje

'Ministarstvu trgovine i industrije 25 топа 2а роубепје društvene glavnice, zatim 15 miliona za obnovu ranije utro-

šenog londa Ministarstva irgovine i industrije, 10 miliona za osnivanje Fonda za unapređenje agrarne proizvodnje, 2 miliona su upotrebljena za dotaciju Fondu za kontrolu i unapređenje izvoza voća i 42,3 miliona dinara Za' dotaciju Fondtt za intervencije. Još nenaplaćeni preferencijali za prošlu 20dinu iznose 15,2 miliona. -

Svi poslovi kojima se »Prizad« bavio u prošloj godini detalino su i neobično iskreno prikazani u Izveštaju Upravnog odbora, koji pretstavlja čitavu studiju. Ovai izveštai le роdelien na opšti i specijalni deo. U opštem delu su izložene privredne prilike, a naročito prilike polioprivrede u svetu ЕШ našoi zemlji. U drugom delu, koji se odnosi na rad samog »Prizada«, prikazani su društveni poslovi, svi momenti koji su uticali na rad, kao i podaci o uspehu odnosno neuspehu. · Zasebno je prikazan i rad svih odeljenia, kao i računski etekat toga rada.

Uprava »Prizada« govori sa priličnom dozom pesimizma o izgledima svetske poljoprivrede, a naročito O izgledima zemalja u kojima preovlađuje mali seliački posed. »Poslednju agrarnu krizu — veli ona — izazvalo је povećanje тазејапћ površina, koje je olakšano prodiraniem mašinizma u polioprivredu i priraštajem stanovništva koji industrija i gradska radinost nisu mogle da apsorbuju, te pretpostavke hipeprodukcije i krize nisu u toku poslednje četiri godine nestale; smanjenje zasejane površine u SAD ı Kanadi, koje ie rezultat upropašćenja humusa i katastrofalnih suša u lim zemljama, od prolaznog je značaja, pogotovo 560 зе рговез теhaniziranja poljoprivrede, koji se ranije ograničavVao na velike farme, sada počinje da širi i na srednje i male; upotreba no.vog tipa malih poljoprivrednih mašina, smanjujujući «го5Коve proizvodnje i uvećavajući prinos, daće potstreka za dalje povećanje površine, ne samo u SAD nego i u drugim ргеkookeanskim zemljama, tako da će se nedavno smanjenje zasejanih površina u najkraćem vremenu nadoknaditi i prestići«. S. obzirom na to kao i na činjenicu da svetski konzum cerealija pokazuje tendenciju opadanja, Uprava »Prizada« smatra da će jedna ili dve dobre žetve u velikim zemljama — izVOZnicama biti dovoljne da proizvedu nov slom cena, u DrVom redu pšenice, S jednakim pesimizmom se gleda i na naš bu-

„dući izvoz, s obzirom na znatno povećanje agrarne proizvod-

nje u zemljama na koje je on do sada bio upućen. Poslovanje pšenicom. — Kao i obično, glavni posao

: »Prizada« bio. je i u prošloj. godini rad sa pšenicom. Na: po-

četku prošlogodišnje kampanie naš izvozni Višak pšenice se procenjivao na 50.000 vagona. Nasuprot tome mogli smo TrTačunati s povlašćenim kontingentima od 20.000 vagona (10.000 u 'Čehoslovačku, :5.000. u Nemačku: i 5.000 u Austriju). Pri takvom. staniu stvari, a pri svetskim cenama koje su vladale na. početku kampanje (početkom: jula bio je kurs u Liverpulu