Narodno blagostanje — dodatak

184

ferencijala. Rezerve za -otpis :sumnjivih potraživanja su mnešto smanjene, ali ie rezerva za gubitak na opiumu povećana

za preko 3 miliona, jer joj је dotirana cela zarada opiumskog .

odeljenja. Zbir poverilaća je takođe povećan za 51,7 miliona. Doduše potraživanje Min. finansija, kole iznosi oko 2 miliona, nešto je smanjeno. Međutim, Ministarstvu trgovine. je: oiVOren novi račun, preko kojega je knjižen iznos od 25-· miliona, izdvojen iz sume naplaćene na ime preferencijala i namenjen povećanju pglavnice sa dosadašnje 15 na 40 miliona dinara. »Banke« i »Ostali poverioci« iskazani su sa 65,8 miliona Drema 98,6 miliona u 1935/36, što znači da su takođe povećani za 20,7 miliona dinara. I menični akcepti pokazuju povećanje od 80 miliona dinara. Prema prethodnoj godini oni su više nego ušesterostručeni. Ukupno povećanje tuđih sredstava, uzevši u obzir i iznos od 25 miliona koji je stavlien na raspoloženjie Ministarstvu trgovine, a bez računa nenaplaćenih preferencijala koji je iskazan pro i kontra u aktivi i pasivi, iznosi prema tome višak od 135 miliona dinara, a društveni fondovi i rezerve su povećane za ukupno 75 miliona.

Razume se da le u Vezi s tim moralo doći do znatnih promena i u aktivi bilansa. Najveće povećanje imamo kod »Dužnika«, koji iznose 224,5 miliona prema 47,1 miliona krajem prethodne godine, što, znači da su porasli za 177,4. miliona. To je prirodna posledica znatno pojačanog obima poslova. »Prizadovo« potraživanie kod banaka iznosi 30,6 miliona i veće je za 25,77 miliona nego krajem 1985/36. Ove godine iskazana је među aktivom pod oznakom »Prenosne stavke« i suma od 26,26 miliona. Od ovog iznosa otpada 24,11 miliona na preferencijale i refakcije koji spadaju u 1986/87 poslovnu godinu, a naplaćeni su posle 30 juna 1997. Ostatak od 2,15 miliona odnosi se na druge poslove koji se do zakliučka knjiga nisu mogli definitivno obračunati. Zalihe robe su povećane sa 14,6 miliona dinara u 1935/36 na 27,5 miliona u prošloi godini. Od toga otpada preko dve trećine odnosno 18,9 miliona na zalihe opiuma. Ostatak pšenice bilansiran je sa 6,5 miliona, a ostatak kukuruza sa 1,2 miliona dinara. U aktivi imamo samo još dve važnije promene. Portfeli klirinških čekova, koji je krajem 1935/36 bio iskazan sa samo 149 hiliade, porastao je na 11,27 miliona. Zatim je iz bilansa sasvim iščezao račun bonova Ministarstva finansija, koji je krajem prethodne godine iznosio 44,1 miliona. U 1935/96 »Prizad« je bio isporučio znatne količine robe za vojsku i za ishranu pasivnih krajeva. Odnosni bonovi su u toku prošle godine naplaćeni, a »Prizadove« nove isporuke za pasivne krajeve i za vojsku bile su sasvim beznačaijne.

Račun subitka i dobitka

Rashodi 1933/34 1934/85 1985 /86 1936/37 u hiljadama dinara

Plate 1.542 9.807 2.449 2.399 Upr. ı adm. troškovi 574 1.189 844 1.346 Režijski troškovi 490 2.234 1.248 1.689 Filijale 1.994 — — Kamata "90 5.786 2.857 1: 8:687 Otpisi 8.939 2.663. 128 Čista dobit 49 134 308 527

Prihodi Zarada na robi

; 1 озЕ. ршћ. 1.769 14.366 1985 - 7.678 Carigr. op. fond _ 386 58 | > Uljarsko-sem. fond = НЕ Пн 1.705 Бопа ни промо 1055 | ___ ________ Prenos · dob. iz. ran. god. — 49 · B4 "308 Zbir: prihoda ili rash. 12.208 · 14.801 7.334 0.648

Bruto zarada na robi i ostali prihodi iznose 7,02 mi-

liona. Za pokriće »Prizadove« režije u poslu s uljaricama izu- |

zet je i iznos od 1,7 miliona dinara iz Uljarsko-semenskog fonda. lako se ukupni promet »Prizada« u odnosu na Drethodnu godinu po prilici upeterostručio, ipak su se ukupni režijski troškovi povećali samo za oko 20%. Izdaci na ime plata osoblju su čak i nešto smanjeni. Na svakih 100 dinara prometa otpadalo ie prošle godine samo 371» para na režiju

prema 1,47 dinara u prethodnoi, a 0,93 dinara u 1934/35. ı 1,42 dinara u 1933/34. godini.

Čista dobit za 1936/37 iskazana ie sa 220 MOJ dinara. Ako se tome doda i prenos iz prethodne godine, dolazi se do iznosa od 597 hiljada. Kod prometa od 1 milijarde i 500 miliona dinara mozlo bi se гест да је ta dobit sasvim beznačajna. Međutim, to bi važilo samo za slučai da ie u pitanju preduzeće koje se rukovodi isključivo privatno-privrednim principima. »Prizad« je nešto drugo. On se stara o nacionalnoekonomskim ciljevima. Sa toga gledišta treba i ceniti uspeh ili neuspeh njegove delatnosti.

Stvarno, čisto računski, Prizad je i prošle godine imao

izvesan gubitak, a ne zaradu. Ali on ima i preferencijale, iz kojih može da pokrije svoj gubitak. Njegov prošlogodišnji intervencionistički rad bio je, kao što smo videli, i vrlo obiman i uspešan, a — suprotno ranijim skupim esksperimentima — nije zahtevao ni najmanju žrtvu od strane državne kase. Šta više, i od naplaćenih preferencijala utrošen je, kao što je već spomenuto, samo neznatan deo, ma da su Prizadove otkupne cene kod svih proizvoda bile gotovo stalno znatno iznad svetskih cena. Odlični rezultati koje ie Društvo u toku prošle godine postiglo imaju se jednim delom sigurno Dripisati opštem sticaju prilika u zemlji i u svetu, ali u znatnoj meri i umešnosti »Prizada« da ih iskoristi.

Sa svojim velikim iskustvom, izgradenom organizacijont i u znatnoj meri pojačanim sredstvima »Prizad« ie potpuno spremljen. za izvođenje svojih zadataka. Dok ne dode do Đreokreta u pogledu politike »autarkije«, kontingenata, kompenzacionih ugovora i preferencijala, niegovo postojanie neće biti samo potrebno i poželino, nego i neophodno. ·

U upravnom odboru Privileegovanog izvoznog a. d. su cospoda: Milan Novaković, pretsednik; d-r Sava Obradović, potpretsednik; d-r Joža Basaj, inž. Sreten Vukašinović, Bećir Đonlagić, d-r Avgust Pavletić, Milija Pavlović, Voja Petković, d-r Stjepan Poštić, Zaharije Starčević. Generalni direktor ič с“. Edo Marković. U nadzotnom odboru se nalaze .g.g.::d-r Milutin Bošković, pretsednik; Dimitrije Krsmanović, Tomo Papić, Đoko Perin i d-r Vladimir Havliček. Vladin Котезаг je g. d-r Boško Mašić.

Ширите „Народно Благостање“

ОПШТЕ ЈУГОСЛОВЕНСКО БАНКАРСКО ДРУШТВО А. Д_

Главни заводи: БЕОГРАД — ЗАГРЕБ Филијале: ЉУБЉАНА — НОВИ САД

Телефон интерурбан Београд: 21-801, 21-802, 21-803, 21-804.

.

телеграми : БАНКФЕРАЈН

Главнита м резерње 75.000. 000 дена јр» =

Телефон интерурбан Загреб. 5442, 5443, 54, 5445, о „5447.