Narodno blagostanje — dodatak

Račun izravnanja

Aktiva 1934 1935 1936 1937 u hiljadama dinara

Hidrocentrale 14.762 14.815 14.754. 14.689 Centrala Čačak 7.118 7.380 7.478 | 7.547 Centrala Jagodina 3.609 2.676 , 3.730 4.350 Centrala Kragujevac 2.606 2.606 2.606 1.888 Dalekovod Čačak Krag. 5.804 5.662 5.709 6.495 ·Materijal 1.878 1.079 1.098 908 Duž. za struju, instal. 1.655 2.459 2.668 2.337 рт; ћаге. од угедп. 168 168 187 913 Gotovina 90 147 145 63 Kaucije i garancije 1.950 1.950 1.952 19.450 Gubitak 68 71 73 —

Pasiva Glavnica 5.000 5.000 5.000 25.000 Rezervni fondovi 652 665 677 712 Amortizac. fondovi 648 1.003 1.705 2.020 Poverioci 30.950 31.397 31.068 Trg.-ind. banka — — — 188 Bazni komitenti — — — 10.420 Kaucije za struju — — — 80 Kaucije i garanc. 1.950 1.950 1.952 12.450 Zbir bilansa 39.200 40.015 40.402 50.871

Krajem 1937 zbir bilansa »Jelice« iznosio је 50,87 miliona i bio ie za oko 10 miliona veći nego u рге ћодпој 20dini. To je u prvom redu posledica povećanja računa kaucija i garancija. Prema tome obrini kapital u 19937 ne pokazuje većih promena prema onom iz 1936. Međutim, тђос мес SDOmenutog povišenia glavnice за 5 па 25 miliona neobično se je popravio odnos između sopstvenih i tuđih sredstava. Dok su krajem 1936 tuđa sredstva bila preko četiri puta veća od sopstvenih, dotle su u 19837 sopstvena sredstva sa amortizacionim fondovima skoro tri puta veća od tuđih. Poverioci iznose ukupno 10,6 miliona, a sopstvena sredstva dostižu 27,79 miliona dinara. Dosadania amortizacila nije bila dovoljna. Blagodareći reorganizaciji poslovanja i kolaboraciji sa Elekfro-Makišem »Jelica« će sigurno uspeti da se dosta brzo sanira i da uspostavi ravnotežu u svom bilansu. Za njeno ozdravljenje stvoreni su već svi preduslovi.

Ako razgledamo aktivu, vidimo da je oko 90% obrtnog kapitala odnosno 84, miliona dinara uloženo u investicije. Ove se sastoje iz investicija hidrocentrala u Ovčar-Kablarskoi klisuri i na reci Studenici, zatim iz postrojenia, zgrada i zemliišta kaloričnih centrala u Čačku, Jagodini i Kragujevcu. Prema 1936 povećane su investicile kod centrale Jagodina za preko 600 hili. din., što je posledica priključivanja tamošnie velike industriie. Ovde moramo spomenuti da je krajem 1937 isticala koncesija »Jelice« o elektrifikaciji grada Kragujevca. Na licitaciji kojia je u vezi s tim održana, »Jelica« ie kao najpovoljniji ponuđač dobila koncesiju za daljih 15 godina. Ona ie tom prilikom postojeću dizelsku centralu besplatno ustupila Opštini kragujevačkoi. Od ostalih pozicija u aktivi najvažniji su dužnici za struju i instalaciie, koji su iskazani sa 2,3 miliona. Prema prošloi godini stanje dužnika ie smanjeno za preko 300 hilj. din., što znači да је inkaso bio nešto Dovolinii, ali ne zadovoljava još u potpunosti.

| Račun gubitka i dobitka Rashodi

Prenos gubitka 54 68 71 79 Proizv., razvod. ı napl. 3.104 3.328 3.005 3.276 Porezi == — = 169 Kamate 47 9 9 137 Otpisi za centr. Čačak 959 280 370 Otpisi za Jagodinu ~ 98 45 98 = Otpisi za Kragujevac — 11 234 316

Prihođi Prodaja struje 3.392 3519 3.558 3.811 Strujomeri i prikli. 21 58 32 160 Razni prihodi 74 116 123 Gubitak 68 71 78 Zbir prihoda 3.555 3.761 3.781 3.971

Račun gubitka i dobitka nam pokazuje da su bruto prihodi od prodaje električne energije prema prošloj godini povećani za oko 250 hilj. din. Inače, cena struje za osvetlenje u Čačku je opet snižena. Rashodi na kamatu su povećani za 134 hil|. Povećani su i rashodi za proizvodnju struje i poreze za oko 450 hilj. Kada se područje »Jelice« priključi za pogonske izvore Elektro-Makiša, što će biti u najskoriiem vremenu, »Jelica« će nabavljati energiju znatno jevtinije. Za amortizaciju investicija u 1997 ostao je iznos od ciglo 316 hiljada dinara. Ta cifra je više nego skromna, pošto bi zakonske besporezno dozvoljene godišnje amortizacije ovde mogle iznositi preko 2 miliona dinara.

U upravi »Jelice« a. d. za 1937 bila su g. g.: Vaso T7. Knežević (pretsednik), Aleksandar Pavlović, Aleksandar T. Tadić, poč. Dragić R. Pavlović, Miloje Ž. Radošević i inž. Konstantin Tanasijević (direktor). U nadzornom odboru su gZ. g.: Petar M. Milenković (pretsednik), Andrija Tošić, Božidar Živković, Kosta Mijatović i Sveta J. Stanković.

С. Х. ГУТМАН Д. Д. БЕЛИШЋЕ

С. Х. Гутман д. д. свакако је једно од наших најстаријих индустријских предузећа. Оно је основано пре равно 90 година, 1848, а 1918 је претворено у деоничарско друштво. Главница износи 40 милиона динара, а ре-

зерве — без фонда амортизације, пензионог фонда и неподељеног остатка добити — 55,8 милиона. Поред знатних шумских поседа и пилане у Бе-

лишћу која има 11 гатера, постоје и четири мање пилане. већи број разних радионица, међу осталима и за оправку локомотива и вагоназатим фабрика танина која производи око 400 вагона екстракта годишње. С друге стране С.Х. Гутман д. д. има и једну од највећих и најмодернијих творвица за суву дестилацију дрвета са 5 великих реторта и 5 генератора. Ту се поред сирћетне киселине производе и готово сви остали артикли суве дестилације дрва. Осим тога постоји модерна фабрика паркета са производним капацитетом од око 200.000 кв. метара годишње, затим фабрика бачава која годишње израђује 30.000 комада. Друштву припадају и велики каменоломи у Ораховици и Воћину, рибњак површине 1000 јутара у Грудњаку, као и шумска жељезница од 150 км. Моторна енергија свих погона С. Х. Гутман д. Д. износи преко 2000 коњских снага, а број упослених радника око 4000. На основу ових података није тешко оценити важност тога гигантског предузећа у нашој индустријској продукцији.

У годинама привредне кризе, од 1930/31 до 1935/36,. 2 код Гутмана, д. д. није се плаћала никаква дивиденда, док: је она у 1928/29 и 1929/30 износила по 6%о годишње. Me: ђутим, ни MNIO/L HOTODpMTAHOM KOMyHKTyDOM 32 JIDBHy HHAUy"" стрију положај С. Х. Гутман д. д. није био тако лош

Благодарећи знатним резервама као и чињеници да пре- . -

дузеће производи разне споредне продукте оно није ни тада било приморано да исказује губитке. Једино је амортизација вршена нешто споријим темпом. Знатније побољшање општих привредних прилика, које се јавило у другој половини 1936 године, у билансу за 1985/36 није још могло доћи потпуно до изражаја. У последњем извештају управе