Narodno blagostanje — dodatak

Rezerv. štete Života 475 341 575 655 Dobitak 461 310 315 443 Prihodi

Prenos dobiti 437 461 245 248 Prenos rez. prem. elem. 3.534 2.304 2.044 2.049 Prenos rez. prem. života 34.351 35.687 36.959 43.099 Preuzeta rez. prem. života — — 3.954 = Prenos rez. šteta elem. 3:879 3.170 2.901 2.380 Prenos rez. šteta života 327 475 341 575 Ртепозпе ргепије 1.032 1.181 1.181 1.656 Ргет. elem. (bruto) 21.074 17.564 17.598 18.580 Prem. života (bruto) 9.753 10.631 10.876 12.405 Dažbine elem. i života 4.882 4.655 4.630 5.064 Prihodi od kapitala 3.562 3.194 2.852 3.007 Zbir prih ili rashoda 81.299 79:173 83.579 89.057

Premije elementara koje su u 19383 godini iznosile

29,78 miliona dinara bile su pale na 17,56 mil. dinara u 1935. To je uglavnom posledica naročite poslovne politike uprave Ujedinjenog osiguravajućeg a. d. Naime, raniji indirektni posao kojim se bavilo društvo »Triglav« u velikom obimu, napušten je već u 1934 delom, a u toku 1935 godine u celosti, radi nerentabilnosti i tadašnjih deviznih teškoća i ograničenja. Prihodi od premija u direktnom poslu u našoj zemlji povišeni su u 1936, u odnosu na prethodnu zodinu, za %4 hilj. din., a u toku 1937 za 1 milion.

Bruto-premije u pojedinim granama elementara ovako su se kretale (u hili. dinara):

Godina 1934 1935 1936 1937 Požar i šomaž 13.505 10.456 10.205 10.446 Provalna krađa 919 655 685 686 Staklo 164 156 172 166 Nezgode, jamstvo itd. 3.455 9.315 2.662 3.000 Transport 2.615 3.494 3.240 3.539 Grad (tuča) 415 488 633 743

Ukupno: 21.074 17.564 17.598 18.580

Najvažnija grana u elementaru je osiguranje požara, na koju u 1937 otpada 56% bruto-premija elementara (prema 58%. u prethodnoj i 60%" u 1985 g.). Na drugom mestu је transportno osiguranje sa 3,54 miliona dinara odnosno 19%/o od ukupnih premija elementara. »Nezgode, jamstvo, auto i lom mašina« dolaze na treće mesto. Značai ove grupe po-

slova raste. U 1937 ona je donela 16,2/. od ukupnih premija.

elementara prema 15,1% u prethodnoi i 13% u 1935 godini. Na sve ostale grane elementarnog osiguranja (provalna krađa, staklo i grad) otpada 1,6 miliona odnosno 8,57 od ukupnih Dbrufo-premija elementara.

Štete elementara u procentima neto-premija i dažbina ovako izgledaju (u hilj. din.):

Godina Premije i dažbine Neto-štete u % 1983 17.662 9.913 56,1 1934 18.221 4.695 35,5 1985 9.830 3.188 e 31,9 1936 9.828 3.636 37,0 1937 10.485 3.261 311

Procenat šteta u 1937 iznosi 31,1% i manji je nego u ma kojoj od četiri prethodne godine. Pored toga treba imati u vidu da su krajem 1937 i prijavljene a neobračunate štete (rezervisane štete) za 498 hilj. din. manje nego krajem 1936 odnosno za 1 mil. din. manje od onih u 1935. To ukazuje

na veliku opreznost uprave prilikom zaključivanja

novih poslova.

Neobično zadovoljavajući su i podaci o Životnom 05:guranju. To nam pokazuje i sledeća tablica:

93

Poslovi životnog: osigurania

God. Nove Nova pro- Otfkupi, is- Osig. kapi- Bruto olise dukciia, (tekistorno falkr.god. premije u mil. u mil. u hilj. din. 1933 — = — 2125 9.399 1934 2.415 52,0 51,0 2185 9.753 1985 3.399 69,5 44,0 938,9 10.631 1936 2.948 68,2 47,6 259,5 10.876 1937 2.951 68,9 48,4 280,0 12.405

Društvo »Triglav« nije se uopšte bavilo životnim osiguranjem, a kod »Herceg-Bosne« i »Vardara« krajem 1932 bilo је na snazi 6936 polisa sa osiguranom glavnicom od 222,6 mil. din. Krajem 1933 kod Ujedinjenog osiguravajućeg a. d. osigurana glavnica iznosi 212,5 mil., odnosno za 10 mil. manje, ier su otkupi, istek i storna bila veća od nove produkcije. Međutim, već u toku 1934 ukupna osigurana glavnica pokazuie mali porast. U toku sledeće tri godine porast je vrlo osetan, tako da osigurana glavnica krajem 1937 dostiže visinu od 280 miliona dinara. Ogroman i stalan porast pokazuju i prihodi od premija, koji u 1937 iznose 12,4 mil. prema 9,4 mil. u 1933. Moramo podvući da je i smrtnost bila stalno ispod matematski predviđene visine.

Ukupna rezervna premija života porasla je prošle godine za preko 2,5 miliona, u odnosu na 1933 ona je više nego udvostručena j krajem 1937 iznosi 45,65 mil. din. prema 20,74 miliona u 1933. Ovaj ogromni porast rezervne premije života izazvan je s jedne strane povećanjem produkcije i porastom ukupnih osiguranja glavnice, a s druge strane je posledica izmene ugovora O reosiguranju. Reosiguraču se sada ustupa manji deo preuzetog rizika i, razume se, manji deo naplaćenih premija. U vezi s tim smanjenjuje se i rezervna premija re-

osigurača, a povećava se ona Ujedinjenog osigz. a. d. · Račun izravnanja Aktiva 1934 1935 1936 1937 u hili. dinara

Blagajna 4.628 6.066 5.720 3.895 Novčani zavodi 7.515 8.672 7.454 12.078 Hartije od vrednosti 14.835 12.892 14.332 14.879 Kurs. razl. drž. hartila 1.354 = — Nepokretnosti 21.642 21.382 21.029 93.049 Zajmovi pol. života 10.436 10.738 12.465 11.678 Hipotekarni zaimovi 7.644 6.520 5.677 4.280 Osiguravajuća društva 3.427 2.726 3.319 2.918 Filijale 9.975 10.415 9:657 8.383 Inventar 509 451 350 300 Razno — 170 76 =

Pasiva Rezervni fond 1.596 1.658 1.809 1.959 Penzioni fond 3.587 3.740 3.880 4.059 Rez. i pren. premije 39.212 40.181 46.797 49.731 Перо prem. reZ. гео5. 16.827 17.679 13.720 13.930 Rezerva šteta 3.645 3.242 92.955 9.607 Озе. i reosig. društva 9.408 7.998 4.603 2.265 Razno 370 = == 468 Čista dobit 461 310 315 443 Zbir bilansa 80.607 80.039 80.080 81.455

Zbir bilansa, koji je krajem 1936 i krajem 1935 iznosio ravno 80 miliona, porastao je u 1937 godini na 81,45 mil. din., u prvom redu zbog povećanja rezervnih i prenosnih premija, sa 46,79 mil. u 1936 na 49,73 mil. u 1937. Potraživanje osiguravajućih i reosiguravajućih društava je opet smanjeno 1 Кгаjem 1937 iznosi samo 9,96 mil. prema 9,4 mil. din. u 1934. Inače, pasiva nam pokazuje da Društvo uopšte nema poverilaca. Pored sopstvenih sredstava postoje samo DEO Ке Tezerve, prenosne premije i rezervisane. štete.