Narodno blagostanje — dodatak

урана

АНАЛИЗА

Садржај додатна „Народном Благостању““

· БРОЈ 10

БЕОГРАЛ, 11. МАРТА 1939.

Садржај: Izvozna banka a. d. — Beograd IZVOZNA BANKA A. D. = BEOGRAD

Izvozna banka surevnjivo čuva tradiciju u pogledu sastava svog godišnjeg izveštaia akcionarima. I u poslednjem, koji pretstavlia opet jednu čjtavu studiju, primećuje se teХпја da se zauzme stav prema najvažnijim aktuelnim ekonomskim problemima. Uprava se zbog toga ne ograničava samo na to da akcionarima objasni cifre iz završnih računa, nego ukazuje i na momente koji su uticali na razvitak privrednih prilika u našoj zemlji, a s time u vezi i na razvitak bančinog poslovania.

Pored ostaloga, bančina uprava konstatuje da su uslovi za rad onih novčanih zavoda, koji su prebrodili teškoće iz ranijih godina, u toku najvećeg dela 1988 bili uglavnom dosta

povoljni. Naš izvoz u toj godini bio je, doduše, za oko 19,5/0 |

manji nego u 1997, ali je uprkos tome bio još uvek znatam. Priliku da u obilnoi meri plasiraju svoja raspoloživa sredstva pružali su našim bankama i prošlogodišnji povoljni razvitak

· пазе privrede, pojačana rudarsko-topionička i industrijska delatnost i javni radovi. ZDog nesigurne međunarodne pol:tičke situacije neki novčani zavodi držali su se dosta rezervisano. Izvozna banka je svoje poslovanje i u prošloj godini opet proširila. Doduše, i ona je ulazila u poslove samo sa najvećom opreznošću. Međutim, blagodareći dugogodišnjem iskustvu i dobroj organizaciji, njoj je polažilo za rukom da nađe dosta dobrih i sigurnih poslova. Kao što je to činila uvek do sada, tako je ona i prošle #0dine posvećivala naročitu pažnju kreditiranju izvoznih poslova. Kao što se vidi, Izvozna banka čuva i vel:ki deo svoje poslovne tradicije.

Za vreme najVećeg dela prošle godine, u poređenju sa 1937, njezini plasmani, kako oni po eskontu, tako i oni po tekućim računima, bili su gotovo stalno u porastu. Zbog međunarodnih političkih trzavica u septembru, kada je opšti razvitak privredne delatnosti prolazno bio zastao i pretrpeo izvesne izmene, celo dotadašnje povećanje volumena bančinih poslova nije moglo da dođe do izražaja i u njenom računu izraYnanja. Međutim, na to povećanje jasno ukazuju sve роzicije iz bančinog računa gubitka i dobitka.

Bilansi Izvozne banke za poslednje četiri godine pokazuju sledeću sliku:

Račun izravnanja

Aktiva 1935 1936 1937 1938 'u hiljadama dinara

Gotovina 4.288 3.617 5.140 6.226 Menice 27.243 34.446 38.044 40.560 Zaim. na zaloge 42 36 6 Tekući računi 23.766 16.543 20.419 27.086 Privremeni računi 5.392 4.853 13.359 11.096 Hart. od vrednosti 12.830 14.807 15.104 14.196 Vredn. penz. fonda 1.646 1.944 2.203 2.697 Nepokretnosti 23.247 24.494 25.355 25.185 Nameštaj i pribor 1 din. 1 din. 1 din. 1 din.

FON nMHA XI Pasiva Glavica 30.000 30.000 30.000 30.000 Rezervni fond 316 468 639 1.148 Fond kursne razl. 3.026 4.003 5.297 4.840 Penzioni fond 1.765 2.112 2.522 3.178 Шо па Mnjižice 8.864 7.624 9.837 12.167 Tekući računi 16.893 22.431 24.115 20.944 Privremeni računi 5.069 5.502 13.587 12.142 Lomb. kredit 6.762 2.982 831 3.179 Reeskont kod N. B. 24.796 24.263 31.259 36.528 Tantijema 214 286 343 513 Dividenda 750 1.000 1.200 1.500 Razna pasiva = — — 342 Kaucije, ostave itd. 130.433 129.631 138.870 183.138 Zbir bilansa 228.887 230,302 258.500 309.614 Obrtni kapital 98.455 100.671 119.630 126.476

Izvozna banka, koja је osnovana 10 maja 1901, bila je još pre rata najveća srbijianska banka, a vrhunac razvića dostigla je u 1924, Када јој је obrtni kapital iznosio preko 260 mil:ona. Do kraja 1930, dakle mnogo ranije no što se uopšte mislilo na bankarsku krizu, obrtni kapital joi ie bio pao za blizu 120 mil:ona, a do kraja 1933 za daljih 70 miliona. To sužavanje poslovnog volumena banka је, Како za vreme bankarske krize, tako i pre nje, vršila isključivo sopstvenom inicilativom, i to zbog toga što se nije moglo naći dovolino zdravih i sigurnih plasmana. Pritiska od strane poverilaca ovde uglavnom n:je ni bilo. Što se tiče pomenutog smanjenja SODstvenih sredštava, ono je izvršeno u cilju otpisa nenaplativih potraživanja i drugih gubitaka koje je banka od 1924 do 1933 bila pretrpela. Inače, sa celokupnim sistemom zaštite novčanih zavoda Izvozna banka nije imala ničeg zajedn:čkog.

Banka ie u 1933 godini sanirana i delimično reorganizovana. Pre svega, tada su najrigoroznije otpisana svya nesigurna potraživanja, tako da je ona za tu godinu mogla da iziđe pred Svoje akcionare sa potpuno realnim bilansom. Tada je definitivno usvojeno i novo poslovno načelo, naime da banka ne sme da izvozi sama, već da treba samo da finansira izvoz. Krajem te godine bančin obrtni kapital iznosio je, posle izvršenih otpisa, samo 75,6 mil. din., od čega je otpadalo 30,1 mil. na sopstvena sredstva (glavnica od 30 mil. i rezervni fond od ciglo 115 hilji.), dok su ulozi na knjižice bili bilansirani sa 8,95 miliona, a tekući i svi ostali računi pasjive sa 37,2 ти. Krajem 1938 bančin obrtni kapital dostiže visinu od 196,5 mil., što znači da je u toku poslednjih 5 godina povećan za 67,30, odnosno za 51 mil. din. Prošlogodišnje povećanje iznosi samo 6,8 mil. Međutim, kao što ie već napomenuto, Zbog septembarskih događaja stanja većeg broja računa krajem 19838 bila su manja nego u toku te godine. Pasivni tekući i privremeni računi krajem 19933 iznosili su 33,1 m:l. i bili su čak za 4,6 mil. din: manji nego krajem prethodne godine. Nasuprot fome ulozi ha knjižice, reeskont i relombard su i krajem prošle godine, u poređenju sa 1937, povećani.

Oko 32% celokupne aktive otpada na eskont (kao i