Narodno blagostanje — dodatak

442

Prenosna pasiva 23.2 24.1 28.2 21.8 Dobitak 0.7 НОЈ 9.5 34 Zbir bilansa 3.016.5 3.197.6 3.385.4 2.919.4

Zbir bilansa u 1938 godini je najniži za poslednje četiri godine i iznosi 2.9 milijardi k. č. prema 3.4 milijarde, 3.2 milijarde i 3 milijarđe. Pojedine bilansne pozicije smanjile su se zbog otcepljenja Sudetskih krajeva. To je glavni razlog opadanja uloga na štednju sa l.1 milijarde u 1997 god. na &10.4 mil. č. k. U bančinom izveštaju je navedeno da je bio veći iznos onih uloga koji su otpali na filijale u Sudetskim krajevima od iznosa kojim su se ulozi smanjili. Kod centrale i onih filijala, koje su ostale na području minhenske Čehoslovačke, povećali su se ulozi. Poverioci su se smanjili za 17655 mil. na 139 milijardi č. k. Od toga najveći deo, 144.3 mil. č. k. otpada na potraživanja novčanih ustanova, koja su krajem 19938. god. iznosila 702.3 mil. č. k.; dok su se oštali poverioci smanjili za svega 92 mil. na 1.2 miliiardu č. k. Zbog smanjenja tuđih sredstava pobolišao se odnos sopstvenih. Od sopstvenih sredstava nepromenjena je glavnica sa 120 mil. č. k. Rezervni fond je neznatno porastao sa 18.9 na 18.4 mil. č. k. Najveći akcionar Anglo-Prago banke su zadružna centrala »Kooperativa«, Agrarna banka Stoupul, koncern Schiht i jedna anglo-amerikanska grupa.

U aktivi najjače su se smanjili dužnici sa 2.1 mil. na 1.7 mil. č. k. Razog je, kao i kod ostaih promena, gubitak jednog dela filijala.

Мпло povolian је u [0] ролмај porast potraživanja prema inostranim dužnicima, što je posledica jače aktivnosti inostranih filijala. Menični portfelj se smanjio sa 995 mil. na 168 mil. č. k. Gubitci kod potraživanja bili su minimalni i oni su u tekućoj godini u celosti otpisani. Druga važna pozicija, hartije od vrednosti, porasla je u 1938 godini za 15.5 mil. na 529.8 mil. č. k. Porast otpada na državne hartije od vrednosti, čiji je stok u jačoj meri porastao negc što ie celokupno povećanje efekata. Smaniile su se akcije preduzeća u unutrašnjosti, dok su inostrane akcije porasle, роšto је jedan deo preduzeća posle teritorijalnih promena DOstao inostranim. Osim ovog pomeranja nastupilo ie kod inostranih akcija smanjenje u iznosu od 8.5 mil. č. k. ZbOg prodaje izvesnih papira. Bančina učešća ostala su i u 1938 godini nepromenjena sa 78 mil. č. k. Nepokretnosti, koje su u prethodnim godinama bile stabilne, smanjile su se sa 75.8 mil na 65.3 mil. č. k. Razlog je u otuđivanju zgrada, koje su bile u ustupljenim krajevima. Odmah likvidne pozicije su samo malo manje nego prethodne godine. Gotovina i potraživanja po viđeniu iznosila su 272 mil. prema 288 mil. č. k. Devize pokazuiu porast sa 16.7 mil. na 20.4. mil. č. 'K., zbog boljih poslovnih rezultata inostranih filiiala. Odmah praspoloživa sredstva u manjoj su se meri smanjila nego obaveze. Likviditet banke se prema tome povećao. To, kao i pobolišanje odnosa između sopstvenih i tuđih sredstava, daiu dobru 0osnovu za uspešan rad u promehjenim prilikama.

Donja tablica računa gubitka i dobitka pokazuje da je poslovna godina bila bolja nego ranija, pošto se čist dobitak povećao sa 2.5 mil, na 9.1 mil. С

Račun gubitka i dobitka

Rashodi 1935 1936 1937 1938 00 та СЕ

Kamata 104.3 90.7 85.8 89.5

Materijlni troškovi 6.2 6.1 6.4 7:2

Lični rashodi 43.7 45.2 46.6 46.6

Porezi 25 3.0 3.9 4.1

Otpisi | 2.1 61275 4.0 5.8

Čisti dobitak 0.7 | 11 9.5 3.1

Prihodi | | | По Kamata 134.0 128.3 132.8 131.0 Provizija 18.2 16.8 18.4 17.8 Razni prihodi 7.4 8.6 7.4 7.6 Zbir prihoda ili rashoda 159.6 148.7 158.6 158.4

No smanjenje obima bančinih poslova nije moglo ostati bez uticaja na visinu prihoda i rashoda. Prihodi od kamata smanjili su se samo neznatno sa 132.8 mil. na 131 ти. С. К. Prinos hartija od vrednosti bio jie veći nego prethodne 20dine zbog boljeg rentabiliteta akcija i većeg stoka državnih hartija od vrednosti. Ali su se prihodi zaimova smanjili zbog nižep stanja istih. Provizije su se smanjile за 184 mil. na 17.8 mil. č. h. Razni prihodi su iznosili 7.6 mil .prema 7.4 mil. č. k. Rashodi su se u većoi meri smaniili od prihoda. Za kamatu je izdato manje, pošto su се шод 1 роуепос smanjili. Rashodi u tu svrhu iznosili su 89.5 mil. prema 95.8 mil. č. k. Materijalni troškovi su nešto porasli, sa 6.4 mil. na 7.2 mil., dok su lični izdaci nepromenjeni sa 46.60 mil. č. k. Od otpisa, koji su porasli sa 4 mil. na 5.8 mil. č. k., otpada na nekretnine i inventar 3.4 mil. i na dubioze 2.4 mil. č. k. Od čistog dobitka u ukupnom iznosu od 59.1 mil. č. k. dotiran je rezervni fond po pravilima sa 155.979 č. k., u razne svrhe dato le N.8 mil. čČ. i a. ostatakod 1.1. mil. č. k. prenet је па novi račun.

„УНИОН" ПИВАРА Д. Д. — ЉУБЉАНА

Као што је нашим читаоцима познато, код нас је У годинама кризе потрошња пива стално опадала. Са 740 хиљада хл, колико је износила пре 1928 године, она је била пала на 210 хиљада хл у 1934, дакле на око 2890 раније нормалне потрошње. Већ више пута имали смо прилику да нагласимо, да је то катастрофално опадање потрошње било изазвано не само смањивањем куповне снаге потрошача у вези са економском кризом, него у још већој мери државним и самоуправним трошаринама, које су пиво учиниле сувише скупим пићем. Када су се опште привредне прилике у 1985 и 1936 почеле поправљати, опадање потрошње је углавном заустављено, а у току последње две године потрошња је опет показивала извесну тенденцију пораста. Међутим, тај пораст још ни издалека није такав, да би се могло говорити о некој озбиљној и трајној поправци тешког положаја у коме се пиварска индустрија налази већ од 1929 године, у којој се је почело с повишавањем трошаринских стопа на пиво.

У свом пословном извештају за прошлу годину Управа пиваре „Унион“ напомиње да се је у 1988 конзум пива услед повољних временских прилика, као и због побољшања општег привредног стања, нешто повећао. „Упркос томе —_ вели управа — прошлогодишња продаја пива није била још у никаквој сразмери с продајом пива у ранијим нормалним годинама, нити с капацитетом наших постројеba”. Изгледа да се нормализовање прилика у нашој пиварској индустрији не може очекивати, док се не снизе државне, бановинске и општинске трошарине које прекомерно оптерећују ову грану индустрије. Цена пива коју плаћа потрошач је заиста врло висока, нарочито у пореБењу са ценом вина и ракије. Пиваре су смањиле своје производне и режијске трошкове до границе испод које се тешко може даље ићи. Иначе, од продајне цене пива њима припада данас по прилици само једна трећина. Из тога удела морају се подмирити издаци за сировине, погонски материјал, наднице и плате, трошкови превоза, порези и прирези, разне таксе, камате, оправке, амортизација итд.

Треба признати да ни положај гостионичара није лак. Наиме, број гостионица је сувише велики, тако да се режијски трошкови гостионичара морају поделити на мале