Narodno blagostanje — dodatak

42

možemo da ubrojimo kapitale javnih ustanova, Rkojišu kra. Је 1940 'g: iznosili 585 mil.' prema 514 чи! 1989: g. .

"Breću- ·grupu čini kapital koji je dobiven, prodajom :zaПа na strani u iznosu od 593 mil. din, Ta pozicija se stalno smanjuje usled amortizacije. Ugovori о inostranom zajmu su “dugoročni, te je i taj kapital stalan. 55 Državna hipotekarna banka hema svog kapitala jer 'je država iza nje. Faktički ona ga ima u svojim fondovima, čija visina premašuje glavnicu najvećih privatnih banaka kod nas. Rezervni fond iznosi krajem 1940 g. 461 mil. din. prema 379 mil., 286 mil. i 199 mil. u prethodnim godinama.

U odnosu prema tim kapitalima koji su svi dugoročnog i stalnog karaktera stoje ulozi na štednju, koji bi mogli da pokazuju izvesne oscilacije, pošto su oni najkratkoročnija vrsta kapitala Državne hipotekarne banke. Niihova visina bila je krajem 1940 gz. 1,1 milijardu prema 1,2 milijardu, 1,4 i 1,8 milijardu u prethodnim godinama. Iz tih promena se vidi, da ulozi na štednju nisu kod Državne hipotekarne banke podložni jakim oscilacijama. Publika ima poverenje u Državnu hipotekarnu banku. Samo što njeni ulozi nemaju više taj značaj, koji su imali ranije za samu banku. Ona bi danas i bez tih uloga bila naša naiveća kreditna ustanova.

IM. ANALIZA RAČUNA GUBITKA I DOBITKA

· Rashodi 1937 1938 1989 1940 | u hilj. dinara Kamate na Kapital 61.855 67.145 68.117 57.767 > po fondovima 64.251 83.480 84.685 86.764 > po zajm. na str. 45.038 23.982 29.300 25.508 » po tek. rač. 84.773 78.600 96.343 110.913 Lični troškovi 21.929 24.748 35.216 44.064 Materijalni troškovi 3.901 3.514 4.055 4.743 Gubitci — 8.520 Otpisi 35.984 46.844 42.504 15.585 Opšti rashodi 10.138 — 15.516 3.523 Čista dobit 44.099 49.390 69.998 159.967 Prihodi Kamata po hip. zaim. 133.591 116.231 106.509 107:646 » po Sam. хајт. 77.737 87.992 98.463 133.550 » po zaim. vod. хадг. 3.574 2.996 10.802 1.131 >» po lombardu 6.858 4.650 4.138 2.997 » Do menicama 10.450 11.410 16.827 6947 > po БЕК гас. 98.957 „106.753. 122.922 123.063 Prihodi od eskonta kupona i 'bl. zap. — — —-— 16.318 Hartije od vrednosti 32.162 59.884 68.644 93.066 Opšti prihodi 6.516 5.498 2.936 93.785 Zbir prihoda — rashoda 371.961 395.275 445.085 507.830 Podela čiste dobiti Tantijema 1.190 1.494 2.321 5.859 Rezervnom fondu 8.582 9.579 13.395 30.922 Fondu za pom. zadr. —— 988 1.386 3.199 Glavnoj drž. blagajni 34.327 37.329. 59.195 120.487

Svi bančini prihodi iznosili su 508 mil. din. prema 445 mil. u 1939 g. 305 mil. u 1938 i 372 mil. u 1937 g. Najveći deo prihoda čine kamate, koje su iznosile 375 mil. din. za 16 mil. više nego u prethodnoj godini. Među kamatama najveći porast pokazuju kamate po zajmovima odobrenim Državi, kao i po Rmunalnim zajmovima, pošto Su najviše i porasli. Vrlo: po-

volino kretanje роКагији катаке hipotekarnih" zajmova. које su porasle sa 107. mil: na 108 mil. din. Porast je usledio, Što је banka “zahvaljujući dobroj: konjunkturi na tržištu: nepož kretnosti naplatila u prošloj godini znatan iznos: "гаозванћ Каmata. Povećanje kamata po tekućim računima Za 1 пи. ап. nije u srazmeri sa. znatnim povećanjem odgovarajuće pozicije, To dolazi otuđa što je banka u poslovanju sa državom sm#njila kamatnu stopu. Prihođi od kupona hartiias od vrednosti kao i od eskonta kupona i blagajničkih zapisa iznosili su 109 mil. din. za 40 mil. viša nego 1939 g. Opšti prihodi sadrže razne provizije. Oni su porasli za 21 mil. din. uglavnom 7505 znatnog povećanja kaucija, ostave i garancije ха Које Banka naplaćuje čuvarine i provizije.

Rashodi su smanjeni za 928 mil. na 348 mil. din. Najveće je smanjenje otpisa sa 438 mil. u 1937 na 15 mil. din. To је posledica odlične kanjunkture, koja je činila izlišnim оћр15 паnaplativih potraživanja. Bančina režija koja se u računima dobitaka i gubitaka pokazuje u pozicijama »troškovi po budžetu« i »opšti rashodi« iznela ie 52 mil. din. prema 55 mil. din. u 1939 g. Ostvarenje uštede je skoro neverovatno. s Obzirom na porast cena i proširenje bančinih poslova. Povećanje kapitala s iedne i smanjenje froškova s druge strane prouzrokovali su porast rentabiliteta.

Usled smanjenja režije i smanjenje otpisa prosečna kamatna stopa koštanja bančinog obrtnog kapitala pala sa 5,89% na 48%. Bančini plasmani donose 3—7%, a prosečno. ukamaćenje plasmana bilo je 6,5%.

U ogromnoj meri je porasla bančina čista dobit sa

69 mil. na 160 mil. din. Od čiste dobiti pripada ovz godine državi 120,5 mil. din.

Сваки напредак у пронљводњи и

употреби, сђе знање м сва иску-

ства, што су их од године 1866

стекли специјалисти наше орга-

низације која обухвата цео свет,

примењују се код фабрмкације маших

GARGOVLE МАЗИВА

м дају им омај квалмтет, који гарантује сигуран м економичан погон.

Jugoslovenska STANDARD —– VACUUM . Oil Company d. d, ЂАГРЕБ БЕОГРАД

m BI m m