Narodno blagostanje

Страна 212

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Број 147.

Sufid bi prema tome феђао, да !гад ропоуа Копсезје од поуог teritorijalnog gospodara, koji će mu tada postavili uslove koji odgovaraju interesima države. Ili da Sufid predje sa sedištem kod nas i da u pogledu sastava Upravnoog Odbora i nadzorne uprave primi obaveze, koje je imao prema austro-ugarskoj upravi ili su i njegove koncesije izgubile pravnu vrednost. I oluda sporovi i razmimoilaženja bez kraja. Sufid nije miogao razvijati preduzeće,

a naša blaga, ogromne hidrolične snage, ostajale su neiskorišćene..

Još, preko toga, izlišno se stvarala zla krv izmedju nas i Italije. 2.

Mi smo poznavali svu težinu pitanja Sufida i stoga smo se bojali kad se čuio da su sejavili izvesni Francuzi da preuzmu ove koncesije, da Vlada ne prenagli, i u želji da se olrese jednog spora i radi prijateijstva s Francuskom, mne udovolji prevelikim apetitima sa kojima su ovi stigli u Beograd. Vlada je, medjutim, vodila pregovore na način potpuno poslovan: korist za korist. i ako je bila vezana koncesijama koje već postoje, ipak je uspela da zaključi ugovor, Koji stvara značajne nove obveze za drušivo i osigurava snažno razvijanje severne Dalmacije. Upozoravajući čitaoce na detalje objavljene u dnevnim listovima, mi smaframo za dužnost da konstatujemo, da je ugovor sa gledišta naših narodnih interesa jedan od majbo/jih od sviju zabhijučenih Izmedju naše države i sfranih i domaćih Карпанпсит Вотраптјја. Odredbe o iznosu obveznih investicija, o izvršenju odredjenih radova i prođukciji minimalne električne energije i njenoj upotrebi, o ceni električne snage za javno-pravne potrebe,o programu rada i obveznom podizanju izvesnih jndusfrija (kao fabrike masnog gnojiva), O rezervisanju izvesnih količina tin proizvoda sa smanjenom cenom za državne potrebe, o radnoj snazi, naročito o upotrebi našeg brodovlja, o carinama, o neposrednom porezu, O и-

češću države u lihim rezervama, sve su bez mane. Ne ustežemo se da odamo puno Driznanje, g. dr. Šverljugi, ministru finansija, i g. predsedniku Vlade, koji su kako smo ijzvešteni, vodili ove pregovore.

Ističući da je ugovor dobar s gledišta privrednog, finansijskog i sociainog: mi moramo da naglasimo, da ni mi ni Italijani ne freba da dopustimo da se istorija Sufida ponovi. Učešće italijanskog kapitala u našoj privredi ne treba da bude sredstvo razdora, već spona prijateljstva, saradnja naroda, obostrano interesovanje za uzajamni napredak. S loga je ono poželjno. Sufid je ostatak prošlosti, zakrvavljene prošlosti. Njega je nestalo i neka sa njim nestane kod nas straha od italijanskog kapitala i nepoverenja italijanskih kapitalista od naše uDraVe.

Iz ugovora se vidi, da je osigurano, da nov koncesionar bude francuske narodnosti. Promena nacionaliteta povlači sobom gubitak koncesije. Ali, to ima značaj samo u pogledu evenfiualnih diplomatskih intervencija, jer se inače kapitalu, u akcionarskim društvima naročito, ne inože odredifi nacionalitet. Nov koncesionar, koji će nositi ime РПагластја, се francusko društvo. U njemu će izvesno imati značajno učešće Društvo Tuniskih Fosfata. Prema information ono će upjsati 35 "/ kapitala. Za ovo pak društvo francuski narodni poslanik G. J.L. Chastenel piše u svojoj knjizi: La dictature de Fargent (str. 60) ovo: „Ono je zaintere= sovano u italijanskom društvu Monfekafini, ali i OVO nije ialijansko. Postoji bratska veza izmedju ovoga društva i društva Norveški fosfati, a ovo ie u nemačkim rukama“. Dobar ugovor koristno i oplodjavajuće plasiranje kapitala radi razvijanja narodne privrede, i dizanja nivoa narodnog života, lo je glavno. Ne ера

тпово vremena gubiti oko ispitivanja nacionaliteta kapitala, koji je bezličan i infernacionaian. Р

Dr. V. Bajkić

Organizacija i uzansi u irgovimi jajima

Postoje razne vrste jaja po kvalitetu, kao što smo već rekli, pre svega po veličini. Primitivno se jaje prodaje na komad, bez obzira na veličinu, jer je упо јеfino; kod nas pre rata bilo je ispod pet para. Kako je jaje poskupelo, a to je odavno sluča} u zapadnoj EvTopi, Veličina je morala postati važnom озођтот и frgovini. Zbog toga je u trgovini na veliko ona postala bazom uzansa. Danas svaki kupo-prodajni zaključak bazira i na težini, — uslovljava se određena težina. Težina jajeta znatno varira, u Bosni n. pr. 1000 kom. teži 48 kgr. a u Engleskoj iđe do 70 kgr. Srbijansko jaje teži 50—51 kgr., vojvođansko 52—53, z slovenačko i do 55 kgr. Ри 1едт од 50 Кот. 1000 Котада, хпас! 20 komada једап Ког. 0 дећа пој trgovini u nekim zemljama se jaje prodaje na kilogram, inače se опо зошга ц пеkoliko grupa, i svaka ima određenu cehu.

Jedinica zaključka je u Srednjoj i Istočnoj EvTopi (sa Halijom i Nemačkom) jedan vagon, koji ima 110 sanduka. U angrc trgovini jedinica je sanduk, koji ima 1440 jaja, (a pored toga postoji ı letnji sanduk, koji ima polovinu od tog). U Engleskoj se irguje na veliko tuce (120 komađa), a u Francuskoj na 1000 komada. Francuska se najmanje adaptira savremenim uzansima. Na centralnom tržištu namirnica u Parizu, (Halles Centrales) mošti se videti najoriginalnija pakovanja: velike kotatice i mali saaduci od šećera i 1. d. U vagonu od 110 sanduka, 10%, može biti sitnih jaja, koja se moraju spakovati u zasebne sanduke, a svaki sanduk mora imati s polja slovo M (nemačka reč Mittel upotrebljava se za obeležavanje malih jaja).

Druga važna osobina jajeta je svežina. Postoji u stvari jedno jaje, koje odgovara idealno Svima uslo-

мита, to je potpuno sveže |aje — irancuski o?uf a la содце, nemački volifrisch. Takvog jajeta teško da može 'biti u međunarodnoj trgovini, jer dok јаје dođe od proizvođača do potrošača prođe najmanje mesec dana, (sem ako su vrlo blizu ekspediciona i prijemna stanica), a jaje od mesec dana i pod najpovoljnijim uslovima nije sveže. Jaje koje nije sveže, ne znači da je pokvareno; ono je vilo dobro za ishranu, ali ne Kao bareno (za onoga ko dnbro razume šta je jaje). Posloji siguran znak za razlikovanje svežez jaileta od ustajalog: Sveže jaje je puno, dok se svakim danom starosti jaje polako veiri, niegova sadržina se smanjuje i time se sivara prazan prostoi, koji se na lampi može vrlo lepo đa vidi. Ta su se jaja nekad raspoznavala time što su pilivala, kada se bace u vodu (sveže jaje tone), zbog tova se nemački zovu švimerima. Sv:imeri su пагаупо predmet irgovine, upravo međunarodna trgovina |aja odnosi se samo ma Ššvimere, icr sveže jaje је зато domaće jaje, Landel.

Po sebi se razume, da ni maksimalna predstrožnost od sltrane okspeditora ne može da spieči u izvesnim slučejevima kvarenje jaja. Ako je n. pr. jaje došlo do vlage pre nego Šlo je ekspedirano, mora 5е brzo pokvariti. Zatim porem-ćaj u saobraćaju i sporo transportovanje nanelo je našim trgovcima pre 4—5 godina ogsromne štete. Zatim vrućina i velike promene u lemperaturi ubrzavaju kvarež. Trgovački uzansi jajuma razlikuju dva stadiuma pokvarenog jajeta: {edno зе хоме Некамо, а drugo trulo. Trulo |aje, naravno, neupotrebljivo je. Kad jaje počne da se kvari, onda se na jednom delu njegove ljuske iznutra pojavi jedna

mala pegica (ileka) koja je često manja od glave па