Narodno blagostanje

19. октобар 1929. тен од ауспицијама Живностенске банке у Прагу приводе се крају преговори за извођење једне велике трансакције у чехословачкој индустрији, на име спајања трију великих индустриских подузећа фабрика Шкодиних, затим чехословачког Дањека и најзад чехословачке фабрике оружја у Брину.

Шнајдер—Шкода

Последња Ba подузећа су чисто национална, чак је последње постало претварањем у акционарско друштво — друштво државних фабрика оружја. Једно се бави израдом локомотива, електро-техничких уређаја, турбина, аутомобила, а Бринска пак ручног оружја, митраљеза, инструмената, прецизије. Вредност тих трију подузећа, мерена по курсу њихових акција на берзи, износи скоро пет милијарди динара. Како су фабрике Шкодине jako заинтересоване у иностранству, нарочито у Француској, где се налази велики део њихових акција, то излази из ове трансакције, да ће и остала два подузећа доћи јаче

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ _

Страна 605 ·

под стран утицај. Може се рећи да главни утицај на та подузећа има француски произвођач оружја Шнајдер—кКрезо главни лиферант војничких потреба Србије пре рата. А Шкодине фабрике су главни лиферант војничких потреба Југославије.

Нека је том приликом поменуто, да консерн Шнајдер—Крезо стоји у блиској пословној вези са Хипотекар“ ним Кредитним Заводом у Бечу, који се ових дана спајао са Кредитаншталтом, да не би пао. Он је ту везу одржавао због индустриских подузећа те банке.

ИСПРАВКА

У броју 35. нашег часописа, а у чланку „Осигурање усева против града код нас", у таблици на страници 568, у последњем ступцу (у коме су исказане штете за 1929.) тргба да стоји у заглавку „пријављене штете“, у место „imena.

ан

АИНУ

АНАЛИЗА

PUČKA TRGOVINSKA BANKA D. D., SPLIT ·

Dalmaciia ne obiluie samostalnim novčanim zavodima akcionarskog fipa. Obzirom na broi stanovnika, broi novčanih zavoda Dalmaciie relativno ie malen. Tu nemamo poiave kao u drugim pokrainama, da svako sresko miesto ima po nekoliko banaka, pretežno obilieženih po nacionalnoi ili čak i parfiiskoi pripadnosti. Čak imaiu Split i Dubrovnik iedan ograničeni broi samostalnih zavoda.

Od velikih novčanih zavoda danas Dalmacija nema ni iednoga. Raniie ona je bila slavni faktor kod Jadranske Banke, a i kod Slavenske banke imala ie znatno učestvovania. Kako su svršili ti angažmani niie potrebno naglašavati. Gubitci koji su tom prilikom pretrpeni dieluju psihološki ioš i danas.

_ Pored par samostalnih zavoda, koji u glavnom imaju lokalno značenje, Dalmaciia ima nekoliko fililala naših vodećih novčanih zavoda iz Zagreba, — dotično iz Liubliane. Kođ tih zavoda ima i znatne uloške. Kod jedne filijale ima čak i preko 50 miliiona uložaka. Iz toga razloga nemogućno je sastaviti statistiku uložaka Dalmaciie.

Pučka trgovinska banka osnovana je kao akcionarska banka godine 1920. i to pretvaraniem iz iedne pučke štedionice. Pored centrale u Splitu podržava i filijale u Siniu i Makarskoi. Po tome se Pučka trgovinska banka odvaia od ostalih novčanih zavoda Dalmcije, koji osim Gospodarske Štedionice, ne poznaju sistem fililala i poslove lokaliziraiu na iednom miestu

Na čelu zavoda staiao ie od osnutka, pa sve do pred par dana, Dr. Tartaglia, primorski ban. Pored niega siede u upravi takovi liudi, koii ulivaiu povierenie u zavod. Тако ти је изpielo, da se pored fililala zagrebačkih i liublianskih banaka kao i pored drugih domaćih zavoda koji već imaiu dugu tradiciju, protura, i da zauzme vidno miesto u novčarstvu srednie Dalmacije. A preselienie banke u vlastite prostorije i to na mijesto, koje je vanredno росодпо, дорптен се 105 јасет razvitku. To se navodno već opaža na ovogodišniem розјоvanju. Slom Slavenske, debacle Jadranske, likvidacija Zadružne i Jugoslavenske industriiske banke loše su dielovale na šire sloieve, u prvom redu na ulagače. I proći će ioš duže vremena, dok se u novčane zavode bude imalo опо роујегеnie, koje. se je. imalo negdie priie rata. .

БИЛАНСА

ВЏ апса Риске trgovinske banke za ove tri godine Druža sliiedeću sliku:

Aktiva: 1928 1927 1926

. Gotovina 1.128 994 ~ 1.066 Етеки 154 154 135 Mienice 1.695. 7.816: 6:630 Devize 373 142 Dužnici 14.606. 13.954 10.594 Nekretnine 1.287 447 456 Pasiva: Glavnica 2.625 2.625 2.250 Reserve ( 540 438 315 Ulošci 17.578. 14.992 · 15.059 Vierovnici 2.512 3.461 494 Кеезкоп! 1.491 1.496 300 Рођнак 379 373 320 Ukupni iznos bilance 25.246 25.048 19.807

Ukupni iznos bilance koncem 1928. godine ravan је iz-' nosu koncem 1927. Po tome godina 1928. niie doniela nikakovu ekspanziju. Nu ipak moramo konstatirati iednu vanredno povolinu činjenicu. Ulošci, ne samo da nisu nazadovali, nego su čak i porasli. To naglašuiemo radi toga, ier je psihoza u pogledu slabosti dinara u drugoi polovini prošle godine možđa bila nailača upravo u Splitu. Posliiedica ie bila, da su se ulošci dizali u znatnoj mieri 'i pretvarali u dolare i druge zdrave monete. Kod nekih zavoda to je dizanje bilo tako znat= no, da je i zabriniavalo. Medjutim Pučkoj trgovinskoj bancl uspielo ie, da švoie uloške ne samo da zadrži, nego i poveća. Ove godine, kad ie te psihose potpuno nestalo, imali bi očekIvati znatan priliv uložaka.

Zavod sa dioničkom glavnicom od 2.625 miliiona polučio ie dobitak od 379 hiliada. To mu omogućava, da plaća dividendu od 12%. To je mnogo za jedan zavod, koji ie osnovan posliie rata i koji opet niti nije smiešten u kraju gdie se zaračunavaju kamati od 30—40 pa možda i više %.

Kao što to i odgovara mentalitetu i običaiu Primoraca, pretežni dio sredstava plasiran ie u konto korente, a manji u mienice, koje se tek u posliiednie vrijeme i to silom prilika uvlače i u poslovni svijet Dalmaciie.

Pored Prve pučke dalmatinske banke danas ie Pučka trgovinska. banka jedna od najvažnijih akcionarskih banaka

| || | | | || | |