Narodno blagostanje

_ 22. марта 1930. НАРОДНО

није био толико богат, да својој власти да ту материјалну садржину, коју данас велики број закона о субвенцијама, премијама и т. д. дају екзекутиви. Кад се са том моћи, коју има екзекутива, упореди законодавна власт, ова добија изглед једне платонске категорије, једне фикције, илузије. Краљ и парламент заједно, као носиоци суверене власти у држави, немају ни хиљадити део оне власти, коју има данас екзекутива у држави, која је проширила

своје компетенције на тако рећи целокупан живот

БЛАГОСТАЊЕ Страна 181

| појединаца. Власт министрова равна је елементар| ној сили: министар је тај, који може да обори и да | подигне, који може да ороси и да покоси врло ве" лики број грађана. Зар је код оваквог стања ствари чудо, што се људи боре о власт свим могућим средствима и што су готови да отворе формалан рат о министарске положаје

Нису дакле, по среди само навике, већ је промењен систем и људи се равнају према њему.

(Свршиће се).

BBBMB

Renta Ratne štete, bonovi, potvrde i tome podobno

— Razmišljanja

16. tekućeg meseca doneli su svi beogradski listovi saopštenje »Odelenja za državne dugove i državni kredit Ministarstva tinansija«, koje glasi:

»Bonovi za reparaciju glase na ime oštećenog lica, kome je naknada Ratne štete dosuđena i po čl. 11. Zakona o isplati Ratne štete ne mogu se prenositi. Isto tako i potvrde o neizdatom bonu za reparaciju koje su privremeno izdate na mesto bona, ne mogu se prenositi, |er glase na ime, i imaju se zameniti za same bonove.

Prema tome, a da bi se neobavešteni imaoci ovih bonova i potvrda, na čije ime glase, kao i druga lica sačuvala even{ualne štete, kao i da se ne bi dalo maha spekulaciji sa jednom državnom hartijom od vrednosti koja glasi na ime, skreće se pažnja zainteresovanima, da se potvrde o neizdatom bonu za reparacije, odnosno bonovi za reparaciju s obzirom na odredbe čl. 11. Zakona o isplati Ratne štete ne mogu prenositi, i da kao takvi mogu biti od koristi samo. onima na čije ime glase«.

Tim povodom poslao nam je jedan čitalac osam isečaka iz beogradskih listova, iz kojih se vidi, da u prkos gornjoj objavi, postoji ioš uvek živa potražnja za potvrdama po čl. 11. Zakona o isplati Ratne štete. Evo kako izgleda jedan od tih oglasa.

.„ Ратне Штете

то ЧАЈА БИ неки јео Сраволу БОСРЈЕВАЧИИАЕИУ MM КиЈЕА ЊЕ БУЛЕ

_ Трг. Атенција

уз ујорне Теразије 30. Телефон 44-14.

у дворишту лево

2769 3-3

. Tim povodom pitani smo sa mnogo strana, kako od imalaca po čl. 11., tako i od onih, koji su trgovali uspešno sa potvrdama po čl. 10., kako stoji stvar i da li treba te papire otuđiti (pitaju imaoci) i da li ih treba kupovati (pitaju špekulanti).

i obaveštenja —

Ratom oštećena lica obeštećena su po našem zakonu o isplati Ratne štete od 30. juna 1920. godine ha dva načina: 21/,% obveznicama rente Ratne štete i bonovima. Bonovima su isplaćivani samo dopunski troškovi, dok je osnovna šteta isplaćivana samo obveznicama (i jednim delom u gotovom novcu). Oštećeni, kojima je dosuđeno preko 100.000 dinara dopunskih troškova, dobijali su polovinu u obveznicama, a drugu polovinu u bonovima. Obeštećenje obveznicama Ratne štete daje mogućnosti oštećenome, da dođe odmah do novca, prodajući dobivene obveznice. Bonovi za reparaciju pak mogli su biti unovčeni samo putem porudžbina u naturi. Na te porudžbine, po osnovnoj zamisli zakonodavca, imao je prava samo onaj koji je oštećen, dakle imalac presude. Zbog toga član 11. propisuje da bonovi glase na ime i ne mogu se prenositi. Porudžbine u naturi sve više su ograničavane u korist države, koja je poslednjih godina tako reći apsorbovala celokupno pravo repatacija u nafuri.. To je najbolje. Kad ne mogu biti svi od jednom obeštećeni putem porudžbina u naturi, a kako taj način obeštećenja pruža kolosalna preimućstva nad obeštećenjem putem obveznica, — onda je najbolje da država uzme celokupno obeštećenje u naturi.

Ali je ta praksa dovela u nepriliku imaoce bonova, kao naknadu dopunskih troškova, jer ovi ne vuku nikakve kamate, niti su otuđivi, tako da predstavljaju u najmanju ruku jednu potpuno lateninu vrednost, koja može da oživi samo onda, kad bi država ponovo počela da odobrava privatnicima porudžbine u naturi. Država је imobilizirala, zamrzla te bonove, pretvorila ih u oru đe, koje imaoci ne mogu da unovče.

Nisu svi oštećeni dobili uredne bonove u naknadu za dopunske troškove po članu 11. iz raznih uzroka premda je mali broj takvih. Oni su dobili potvrde o tome, da im nije izdat bon s tim, da će ga docnije dobiti. Prema tome lica, kojima su dosuđeni dopunski troškovi u iznosu preko 100.000 dinara imaju u rukama ili bonove, koji daju pravo reparacije u naturi, ili po tvrde, kojima se statuira njihovo pravo na bon. Od kako je počela trgovina sa potvrdama po čl. 10. Zakona o is-

·| plati Ratne štete, počela je da ide paralelno — mnogo

skromnije i čednije i po mnogo nižem kursu — i trgo vina potvrdama po čl. 11. Treba dobro razlikovati bon od pofvrde. Po oglasima u novinama, koje 'mi imamo ti rukama, ne kupuju se bonovi, već se kupuju samo potvrde o neizdatim bonovima. Istina, po čl. 11. i potvrde su neprenosive isto tako kao i bonovi. Ali je potrebno ustanoviti i imati pred očima, da se od strane kupaca | traže samo potvrde.