Narodno blagostanje

Страна 274 НАРОДНО

БЛАГОСТАЊЕ Бр. 18

nansiskim i bankarskim misijama. Proveo je pet godina u Beču i Pešti gde je sarađivao na stabilizaciji austriske i madžarske valute. Njega je tamo odveo tadanji profesor Univerziteta g. Šarl Rist. G. Kene poznaje savršeno Nemačku i poznaje vrlo dobro ekonomsku strukturu i prilike u srednjoj Evropi. Pre no što je došao u Francusku banku 1925./26. godine, bio je sekretar francuskog komiteta za Društvo naroda u Ženevi. Isto ie tako bio delegiran od strane Francuza za sarađivanje na stabilizifFanju poljske i rumunske valute. U Francusku banku ušao je prvo kao šef kabineta ge. Moro-a, guvernera, a docnije je dobio položaj direktora odelenja za ekonomske studije. Veoma je inteligentan, poznaje vrlo dobro Političku ekonomiju i što je najglavnije, poznaje sva međunarodna ekonomska aktuelna pitanja, a specijalno reparaciono; još od prvog dana Jangovog komiteta g. Kene je bio neprekidno u njemu i toliko se isticao svojom sposobnošću, da je pri završetku rada pretsednik smatrao za dužnost da mu oda naročito priznanje.

Po svemu izgleda da je za direktora banke izabran jedan od najboljih mogućih kandidata.

G. dr. Hilze jedan od direktora Nemačke carevinske banke koji je u njoj pravio karijeru tako reći od početka, bio je duže vremena u njezinoj filijali u Hamburgu i specijalno se bavio statistikom i pitanjima međunarodnih finansija. On je u 48 godini života.

U prvoj sednici organizacionog odbora izrađena le činovnička pragmatika. Funkcioneri se dele u četiri klase: prva klasa pretsednik, druga generalni direktor, treća direktori, a četvrta ostali činovnici. Ustanovliena su četiri odelenja na čelu kojih se nalazi po jedan direktor. G. Kene-u podleži generalni sekretarijat. Na čelu generalnog sekretarijata se nalazi Talijan Puoti. On je nadležan za reparaciono pitanje. Dr. Hilze je nadležan za pitanja tržišta kapitala i menično odelenje.

Za direktora odelenja za vezu sa ostalim novčaničnim bankama izabran je jedan od direktora Engleske banke g. Sipman. Taj je gospodin dao odobrenje bivšem direktoru Narodne banke g. dr. Novakoviću, na projekt o izmeni i dopuni zakona o Narodnoj banci koji je usvojen na vanrednom zboru akcionara od 8. jula 1928. godine. On neće moći odmah da nastupi na svoju dužnost, pošto ima još poslova u Engleskoj banci. Naizmehično će ga zamenjivati Nemac, Talijan i Francuz. Za direktora valutnog odelenja dolazi Japanac с. Takizova. Za direktora emisionog odelenja dolazi g. Marsel van Zeland brat Paula van Zelanda direktora Bolgiske banke.

Vrlo je opširno pretresano pitanje o platama personala. Mi smo u napred znali da će to pitanje biti rešeno slično onome kako je rešavano o međunarodnim organizacijama koje ne stoje pod kontrolom nikakvog parlamenta. Mi smo već pisali o platama u Društvu naroda koje idu do neba. Ali nismo pisali o raznim neograničenim prihodima, koje su imali pojedini funkcionari reparacione komisije u Parizu i beskrajnim platama koje je imalo činovništvo generalnoga agenta za plaćanje u Berlinu.

Plate su utvrđene kako pretsednika tako i ostalih funkcionara, ali su g. 2. članovi organizacionope komiteta bili ovde vrlo oprezni i nisu nam saopštili detalje. U kominike-u kaže se da će se u tom pogledu uzeti za primer Društvo naroda. Na zdravlje! A da bi se u nekoliko opravdale velike plate u kominike-u se kaže i to da će u tome pogledu da se postignu vrlo velike uštede za Nemačku, jer generalni agent plaćanja u Berlinu ima 130 činovnika, a reparačiona komisija 50. sve-

da se ozbilino pristupi mobilizaciji

ga 180. Dok će Banka za međunarodne obračune da radi sa 50 činovnika. Naravno da se u komunike-u kaže da će ona sa tim brojem da počne, ali da će ubrzo da se popne broj na 180 činovnika, sigurno je kao smrt.

Dozov plan je koštao 15 mil. dolara godišnje odnosno 858 mil. dinara. To je za malo koliko i naše učešće u reparacijama po Jangovom planu.

Banka ne može da postoji dok se ne upiše bar jedan deo glavnice. Banka za međunarodne obračune ima 200.000 akcija. Ove će se upisati u tri sukcesivne ·ate. Upis na prvu ratu od 112.000 akcija biće otvoren odmah po izvršenoj ratifikaciji. Brigu oko upisa preuzimajti sedam novčaničnih banaka: francuska, engleska, belg:iska, talijanska, japanska, nemačka i amerikanska banka. Svaka banka prima 16.000 akcija. Prve četiri banke iz ložiće ih javnom upisu. Nemačka carevinska banka čuvaće ih u portfelju, ne želeći da tereti domaće tržište kapitala. U Americi i Japanu biće akcije predate jednom sindikatu privatnih banaka. Istovremeno će se ustupiti novčaničnim bankama Švedske, Holandije i Švajcarske po 4000 akcija. I ostatak od 76.000 akcija biće uskoro izložen upisu. ] nama će se ponuditi jedan paket, pošto i nama pripada jedno mesto u upravnom odboru Banke za međunarodne obračune.

Il. Mobilizacija reparacija i naš udeo

godine, moći će prve tranše nemačkih reparacionih obligacija. Kao što je čitaocima poznato, nemačka reparaciona plaćania podeliena sit na dva dela: na uslovni i bezuslovni. Bezuslovni deo |e onaj, koji Nemačka mora platiti, ma kakve bile niezine ekonomske i finansiske prilike. To {e dug za koji nema ni moratorijuma, ni olakšica. On je tako podešen zbog toga, da bi se mogao plasirati na svetskom tržištu kapitala. To je prvobitno francuska ideja. Francuzi su želeli u doba, kad su bili oskudni u stranoj valuti, da bar jedan deo nemačkih reparacija prodaju na stranim ncutralnim tržištima i time (pored pretvaranja duga iz političkog u komercijalni) pretvore godišnje plaćanje bar delom u kapital. Mobilizaciju reparacionog duza vrši Banka za međ. obračune. Pregovori između Francuske za račun država poverilaca s jedne strane r velikog međunarodnog konzorcijuma pod vođstvom Morgana s druge, o mobilizaciji prve tranše od 200 miliona dolara skoro će biti završeni, te se smatra, da Ve emisija moći da se izvede u junu mesecu ove godinu. Emitovaće se u stvari obligacija za 300 miliona dolara. ali će svega 200 miliona biti reparacionih a 100 miliona za nemačke državne potrebe. Odlučeno je još Тапзкс godine, da se ta dva posla spoje ujedno, da ne bi ieda: drugom konkurisao. Nemačka, kojoj |e potreban zs{am, morala bi se pojaviti na tržištu ranije i kako bi ona morala pristati na relativno teže uslove, to bi time bilo nepo: voljno prejudicirane reparacione emisije. Zboo toga |c odlučeno, da se napravi jedan jedinstven zajam.

To će biti možda jedna od najvećih finansuskili transakcija. Sličnih je poslova bilo posle Rata; u to spada na primer ı austriski zajam, garantovan od Društva naroda; takav je bio i rumunski zajam za stabilizaciju (široko međunarodni). Ali po iznosu sumo i po ostalim okolnostima to će biti ipak posle rata najinteresantnija i najveća međunarodna finansiska ореracija. Sad se pregovara o tome, koliki će deo da uzmpie koja država, ;

U maju ili junu mesecu ove