Narodno blagostanje

14. јуни 1930.

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 379

osiguranju па glavu stanovnika u pojedinim državama (u dinarima): Sjedinjene američke države 39.300; Engleska 15.200; švedska 8.959; Japan 3.179; Austrija 1.907; Nemačka 1192: Čehoslovačka 1020; Francuska 908; Španija 889; Jugoslavija 208; Mađarska 173; Poljska 87; Indija 36. Ovi se podaci odnose , na 1926. godinu. |

— Đanini se proširuje. Đaninijeva „Ттапз-атепка Bler Korporejšn” potvrđuje Vest, da će primiti u svoj sastav | „First National Bank of Poriland” i „Security Savings and Ттив Со Oba ova društva raspolažu ukupnom aktivom od 54 miliona dolara.

— Austrijski kreditni zavod za javnopravna preduzeća, Beč povećava svoju glavnicu od Ji/, na 164. miliona šilinga, pri čemu će država upisati ceo višak. Jedan deo država upisuje cesijom svoga potraživanja kod „Centralne banke nemačkih štedionica”. Na ovaj način će austrijska država učestvovati sa 90% u glavnici „Kreditnog zavoda”. Ovaj poslednji je zbog toga bio primoran da povisi glavnicu, što je prilikom saniranja bečkod „Bodenkreditanštalta” preuzeo jednu veću poziciju novih akcija „Kreditanštalta” na iri godine.

— Mali lični zajmovi u Americi. Amerika je prva proširila princip kreditne politike od produkcije na konsum. Po novim podacima iznašaju kupnje na otplatu na godinu oko 4 milijarde dolara. Sada velike banke proširuju taj način kreditiranja u obliku malog ličnog kredita na privatna lica. Pred kratko vreme osnovalo je National City Bank posebna odelenja za tu novu granu poslovanja, a sada su se povele oko stotine drugih velikih banaka za primerom tog najvećeg zavoda.

Anketa je pokazala da mali zajmovi siromašnijeg pučanstva iznašaju oko 21/, milijarde dolara. Kod velikih zavoda iznaša kamata za tu vrstu pozajmica od 10—25%, dok kod manjih zavoda 30—40% godišnje. Relativno visoka kamata

je prouzrokovana troškovima informacije i inkasa ,ali je još uvek niska srazmerno traženju amerik. kajišara koji uzimaju za male zajmove 200% i više. |

— U vezi s našom vešću u prošlom broju o prodaji „Steg”-anuiteta, saznajemo naknadno da je prodat ne austrijski, već mađarski anuitet. Preuzela su ga neka engleska preduzeća, koja pripadaju jednom koncernu engleskih osiguravajućih društava, a posredstvom engleske banke Helbert Wagg Со. Stopa po kojoj je anuitet diskontovan, iznosi oko 88/,9%. „Step ne jamči za buduća plaćanja anuiteta od strane dužnika, koji se nalaze u više država. Ovom transakcijom „Steg” će biti u sfanju raspolagati sa čistih 10 miliona šilinga. Prema poslednjem bilansu društvo duguje 14 miliona a potražuje 71/, miliona šilinga; prodajom anuiteta dobija daljih 16 miliona, tako da ostaju 10 miliona kao sopstvena sredstva. Pošto uprava ne namerava da holdingu privede nova preduzeća, ostaje upotreba novih sredstava za kreditiranje postojećih preduzeća.

— Beglučke obveznice. Pravilnik o izvršavanju zakona o beglučkim obveznicama stupio je na snagu. Počev od 1. jula o. g. Državna hipotekarna banka lombardiraće ove obveznice sa 76% nominalne vrednosti. Obveznice glase: „6% obveznice za finansijsku likvidaciju odšteta za beglučke zemlje u Bosni i Hercegovini”. Obveznice se izdaju u komadima od 500 2500 i 5000 dinara nominale. 6% kamata plaća se svake pola godine i to 1. aprila i 1. oktobra. Obveznica je štampano za

150 miliona dinara, a one, koje se neće upotrebiti, biće poni-

štene. Isplata izvršiće se prema naročitom planu za vreme od 43 godine.

— „Азра“ а. 4. таизвшја hemijskih proizvoda роузије dioničku glavnicu od 4 na 6 miliona dinara, izdavanjem 20.000 novih akcija po Din. 100.— nominale. Upis novih akcija каје од 8. до 12. 0. т.

___Prema odluci uprave Poštanske štedionice uzeće se u lombard državni bonovi. Kamatna stopa а lombardiranje državnih hartija od vrednosti snižena je od 8% na 7% neto 20dišnje. Lombard na rentu Ratne štete je povećan od 300.— na 320.— dinara po komadu. Istovremeno je donesena odluka, da se kamatnjak za ove kredite po tekućim računima snizi od 8% na 7% godišnje.

— Валутна реформа у Индокини. Француски министар за колоније поднео је председнику републике на потпис де крет 0 законској стабилизацији валуте у Индокини. Главне одлике реформе су ове: валутна јединица је пијастер, чија је тежина 655 милиграма злата финоће 900/1000 ; једав пијастер је раван 10 франака. Емисиона банка Индокине обавезна је замењивати новчанице златом при првој презентацији, било у Сајгону или Паризу, при чему у последњем случају банка има право одбити трошкове транспорта и оси-'

| гурања злата од Сајгона до Париза. Банка је овлашћена

да у споразуму с француским министром финансија и колонија одреди минималан износ злата, који се може добити у замену за новчанице. Покриће свих банчиних обавеза по виђењу има да буде 33% у злату и златним девизама.

— Pod firmom „British aad Taternatiohal Power Co.” osnovano je u Londonu jedno englesko-italijansko holding i finansirajuće društvo za električna i druga komunalna preduzeća u Engleskoj. Osnivači su Compagnie Italo.Belge pour Enterprises d' Elektricite et d' Utilite Publique (Cibe), koja je inostrano holding društvo velikog italijanskog elektrokoncerna Societa Adriatica di Elektricita (Adriatica) i londonska banka Daudnay Day & Co., Ltd. — Predsednik ovog društva je bivši italijanski ministar finansija grof Volpi, predsednik Adrijatika.

— Mi smo svojevremeno javljali, da će se uvesti na pariskoj berzi i akcije Škodine fabrike iz Čehoslovačke, pošto je u tome preduzeću zainteresovano i francusko preduzeće Šnajer—Krezo. Kako se sada saznaje, akcije su bile uvodjene na berzi 23. prošlog meseca, i kako izgleda, sa slabim uspehom. Obrti u tim akcijama su veoma maleni, što dokazuje, da se francuski berzijanci ne interesuju za tai papir. Osim toga su pomenute akcije izgubile u toku od nedelju dana, od kako su uvedene na pariskoj berzi čitavih 10% 5705 ranijeg kursa

— Zagrebačka berza je promenila uzanse za trgovinu dolarskim papirima. Na naročitoj konferenciji je zaključeno, da se nominala dolara preračunava u nominalu dinara na osnovu kursa za ček Njujork od istoga, a ne prethodnoga berzanskoga sastanka. Zaračunavanje zapalih kamata vrši se na taj način, da se prvo izračunaju kamati u dolarima, a dobiveni iznos preračuna se u dinare po kursu za ček na Njujork istoga dana dodavši razliku između čeka i kabela, koju razliku utvrđuje berzanska komisija. Ako blagajnički dan pada na ultimo meseca, koji ima više ili manje od 30 dana, zaračunavaće se kamata od 20 dana za mesec. Kod 7% investicionog zajma, kod koga dospeva kupon 15. aprila i 15. novembra, uzima se za računanje kamate za drugu polovinu aprila i novembra po 16 dana. Ove odredbe stupile su na snagu 5. ovog meseca. -

Љубљана Шеленбургова бр, 7.

- Телеграми: ШКОДОВКА, Љубљана Телефони: 29-36 и 27-31

ene.

ТЕЛЕФОН 5-78

А, Д. ПРЕЂЕ ШКОДИНА ФАБРИКА У ПИЛЗЕНУ

Заступништво Београд, Кнез Микаилов Венац 13-14

израђује све пројекте и шаље на зактев своје стручне =ижињере

Or OKO TI OE A AZ ar Ta At

Рачкога бр. 2

Телеграми: ШКОДА — Загреб Телефон 4:-97

попова

Телеграм“: ТИКОДА Београд