Narodno blagostanje

Страна 442

ЈАВНЕ ФИНАНСИЈЕ

— Grad Gdinj u Poljskoj zaključio je desetogodišnji zajam od 4 miliona šv. fr. po 7% i emisionom kursu od 95:/.% kod Švajcarskog bankarskog društva u Cirihu. Amortizacija ima da počne posle 5 godina. Zajam služi elektrifikaciji Gdinja.

—- Југославнески листови доносе вест да се Народна банка погађа са Генералном дирекцијом државних жељезница око откупа њене зграде, на место које би се подигла нова палата Народне банке. Према аутентичним информацијама које смо добили, држава уопште не намерава да зграду

· Генералне дирекције прода чиме чини двоструку корист : прво не продаје зграду која је њој потребна, а друго онемогућује Народној банци грађење нове палате, која овој није потребна. 1 |

— Спором између државе и предузимача Николе Плавшића добивена сума распоређена је и депонована код београдског Трговачког Суда у износу 22 милиона 562,548 динара. Познато је да је овај спор избио поводом грађења пруге Ужице-Вардиште, и да је држава спор изгубила. Да ј= држава још у почетку регулисала свој однос према поменутом предузећу Балканска банка не би пала под стечај.

Finansije grada Osijeka. Mi smo u „Narodnom Blagostanju” od 28. juna o. g. strana 409 upoznali naše čitaoce sa četiri realnim ponudama koje je primila opštinska uprava grada Osijeka u svrhu saniranja njegovih finansija. Svim tim ponudama bavilo se je gradsko zastupstvo na jednoj od svojih poslednjih sednica, na kojoj je sa velikom većinom, kao najpovoljnija, prihvaćena ponuda Prve hrvatske štedionice u Zagrebu. Ponuda Prve hrvatske štedionice je sledeća: ona nudi dugoročni investicioni zajam od 10 miliona dinara na 30 godina. Emisioni kurs iznosi 95% a osim toga traži i participaciju od 10% bruto prihoda elektrane i tramvaja ili otkup u visini 3% pozajmljene glavnice. Kamata, provizije i anuiteti iznose 10% godišnje, te se imaju plaćati kroz 30 godina u četvrtgodišnjim ratama kojc se imaju položiti unapred. Gradska opština ima pravo da ofkaže zajam; rok otkaza je šestomesečan +. |. svakog 1. 1. ili 1. 7. u godini a u tom slučaju ima da plati Prvoj hrvatskoj štedionici naročitu otštetu od 3% u ono vreme još dužne sume. U tom zajmu učestvuje i Osječka gradska štedionica sa 20 miliona di. nara uz iste uslove kao i Prva hrvatska štedionica.

— Albanski budžet za poslednjih četiri godine.

1929./30. 1928./29. 1927./28. 1926./27. Prihodi: Državnih dobara 1704 1675 1809 1051 Neposredna poreza 10181 9190 10364 7773 Posredni porezi 11030 9718 9155 9026 Monopoli 5260 4800 4086 3710 Service publiques 988 520 955 537 Razno 2505 2283 4511 1278 Ukupno 31668 28186 30880 23375 Rashodi: Min. finansija 4689 4719 9393 3730 „ pravde 1337 1227 995 882 „ ипшт. деја 2993 2154 2000 2283 » prosvete 3443 3241 2811 2445 „ Spolj. posl. 892 959 840 912 » Javnih radova 2308 2044 2531 2309 » privrede 1094 652 411 236 „ narodne odbrane 14912 13190 11851 10234 Ukupno 31668 28186 30838 23151 višak prihoda — — 42 224

— Čehoslovački budžet za 1931. godiau. Ministar finansija, d-r Engliš referisao je u ministarskom savetu o predlogu budžeta za 1931. godinu, po kome će rashodi biti veći za 430 miliona č. kr. od ovogodišnjih, tako da će celokupni rashodi izneti okruglo 9796 miliona č. kr. (14,46 milijardi din.) Ministar

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Бр. 28

finansija uverava da će budžet u 1931. ipak biti aktivan, po što su predviđeni i veći prihodi. Višak rashoda rezultuje iz sprovođenja novih zakona, donetih na osnovu haškog sporazuma.

KOMVHAJIHA IIOJIHTMKA

— Proširenje berlinskog vodovoda. Program za 1930./31. godinu predviđa proširenje gradskog vodovoda na kapacitet od jednog miliona kubnih metara vode dnevno. Suma, potrebna za izgrađivanje vodovoda, predviđena je na 21 milion maraka, koja će se moći pokriti iz tekućih prihoda Vodovodnog akcionarskog društva, ali je ipak za svaki slučaj stvorena mogućnost za zaključenje jednog zajma od 12 miliona maraka, koji bi emitovalo Vodovodno a. d. bez garancije grada Berlina.

— Po poznatom Lišerovom zakonu o pomaganju izgradnje jeftinih stanova, odlučila je komisija da se u Parizu podigne 20.000 novih stanova. Taj će posao da da novoga poleta građevinskoj delatnosti u Parizu i dejstvovaće na povećanje nadnica.

— Opšlinska uprava grada Broda m. S sklopila je sa jednim zagrebačkim konzorcijunom ugovor za izgradnju modernog ribnjaka na jednom podvodnom ferenu od 360 jutara koji pripada gradskoj upravi, a leži potpuno neiskorišćen. Teren se izdaje konzorcijumu pod zakup na 25 godina; na ime zakupnine konzorcijum plaća za prvih pet godina po 50.000 dinara kao i sve poreze ı prireze; sledećih 10 godina po 100.000 a poslednjih 10 godina po 200.000 dinara. Po iste· ku toga roka celokupna investicija prelazi bez naknade na opštinu. — Ovaj ribnjak, čiju je izgradnju banovinska uprava već odobrila, biće najveći svoje vrste u zemlji, a biće gotov idućeg proleća.

ИНДУСТРИЈА

— Nemački hemijski (гезђ 1. G. Farbenindustrie, A. D., kupio je nedavno postrojenja za proizvodnju azota Mont Cenis za 24 miliona maraka (324 mil. din.)

— „Jugodrvo d. d. u likvidaciji u Zadrebu, ovih je dana brisano iz trgovačkog registra. Ovo je preduzeće bilo osnovano 1923. godine sa giavnicom od 1 miliona dinara. U februaru 1924. god. Slavnica je povećana na 3 miliona, a u martu 1925. na 5 miliona dinara. Novembra 1927. god. odlučeno. je sniženje glavnice u februaru 1928. g. likvidacija, koja je sada sprovedena. U bilansi za 1926. godinu iskazan je gubitak od 5 miliona dinara.

— Nemački ministar ishrane Šile, poznat sa svoje preko-. merne simpatije za poljoprivredu, namerava doneti zakon, kojim se industrija margarina prisiljava, da na mesto sve veće upotrebe biljnih masti za svoju sirovinu, upotrebi jedan utvrđeni kontingenat životinjskih masti. Savez proizvođača margarina energično je ustao protiv Ovog plana.

— U nedelju 6. o. m. održana je u Zagrebu redovna go· dišnja skupština Saveza jugoslovenskih mlinova. Predsednik saveza, g. T. Bošnjak, izložio je stanje našeg mlinarstva u prošloj godini i istakao nepovoljnu situaciju koja je nastupila usled želje drugih država, koje su do sada uvozile brašno, da stvore svoju sopstvenu mlinarsku industriju. — Naša mlinarska industrija uspela je izdejstvovati specijalnu Žželezničku tarifu za dovoz žita; sada se traži ista takva i za izvoz mekinja.

— Fosove novine saznaju, da se sprema bojkot evropskih prerađivača metala protiv amerikanskog kartela bakra, čije su izvozne cene višlje od unutrašnjih. Bakar će u buduće kupovati u Africi i Kanadi.

— U vezi sa našom ranijom vešću o reorganizaciji proizvodnje šalitre u Čili (v. „N. B.” br. 20. od 17. V.) saznajemo naknadno, da će za prve tri godine od osnivanja tresta državna kasa dobijati jednu paušalnu sumu ı to: 1931. god. 180 mil. pe · zosa, 1932. god. 160 mil. a 1933. god. 140 mil. (1,19 milijardi din., odn. 1,06 milijardi odn. 924 miliona), a posle foga će se državno učešće odmeravafi prema broju akcija koje država ima