Narodno blagostanje

Страна 476

hmelja. Ovim zakonom se daje ministru za ishranu pravo odre- , đivanja razmera, u kojem su sve pivare i preduzeća za preradi: ječma u carinskoj oblasti Nemačke dužne da prerađuju nemački. ječam ili prerađeni ječam.

— Bavatski ministar poljoprivrede Dr. Fer, koji se u. vreme, kad je frakcija Bavarskog seljačkog i građanskog sa-. veza otkazala sudelovanje u vladi, nalazio u Berlinu kao poslanik u Rajhstagu, namerava podneti ostavku.

— U Ministarstvu trgovine i industrije održana je konferencija koja je izradila pravilnik za standardizaciju kudelje i kontrolu njene proizvodnje i prodaje. U interesu boljeg kvali- · teta propisano je da se konoplja ne sme čupati niti da se donosi na tržište sa likom iz korena. Radi kontrole obrazovaće se stalne tržišne komisije, a prema prilikama primeniće se i sistem tako zvanih letećih inspektora ili komesara. U želji da pravilnik bude odmah primenjen u pretstojećoj kampanji kudelje, promeniće se čl. 8. zakona o kontroli poljoprivrednih proizvoda namenjenih izvozu, na osnovu koga svi pravilnici ili uredbe stupaju na snagu tek tri meseca po njihovom obnarodovanju.

— Ograničenje sejanja raži u Nemačkoj. Ministarstvo za ishranu namerava uskoro izvršiti ograničenje sejanja raž:. Uzevši u obzir njenu veoma nisku tržišnu cenu zasejavanje Velikih domena raži je luksus. Ovo ograničenje će biti od bitnu koristi za samopomoć poljoprivredniku.

САОБРАЋАЈ

— Мазе рагобгодагзко društvo „Boka” kupilo je italijanski putnički brod „Neftuno” koji će se pod novim imenom „Cetinje” vršiti putnički saobraćaj u bokeškom zalivu.

—- Iz Ministarstva saobraćaja se javlja, da će se glavna sednica tarimog odbora održati 18. avgusta u Beogradu. Na tc; konferenciji biće raspravljena sva pitanja naše tarifske politike u pogledu putničkog i robnog saobraćaja.

— Most Beograd—Zemun. Otpočeli su radovi na podizanju mosta Beograd—Zemun koje izvodi veliko francusko

preduzeće Batignol, koje je još ranije dobilo koncesiju za isuši- |

vanje pančevačkog rita. Most će biti visok 12 metara iznad najvišeg nivoa Save, a građenje će trajati 3—4 godine.

КОЊУНКТУРА — Пораст стечајева у Северној Америци. Услед де-

пресије порасли су ове године стечајеви у Уједињеним Државама. У првом полугодишту је 13.771 фирма доспела

под стечај, т. ј. за 1599 више него у истом раздобљу прошле.

године. Тиме је прекорачен број од 13.384 стечајева у првом полугодишту 1922 године.

Још већи пораст показује се у обавезама инсолвентних

фирми, чија укупна сума износи 337.1 милион долара, дакле ! за 104.9 милиона више него у истом раздобљу 1929 године. '

Просечно на једну фирму отпада округло 24.500 долара, према 19.000 у години 1929.

— Готлиб Таусиг, стогодишња бечка фирма за производњу козметичких предмета а нарочито сапуна, који су; имали одличну пијацу у целом свету, пала је под стечај. Пасива износи 850.000 шилинга (6,800.000 динара). Ми већ одавно стојимо на гледишту, да аустријској привреди нема спаса.

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Бр. 30

— Ove godine izgleda da će kod nas podbaciti promet · stranaca. Ona mesta koja su na daleko poznata Као ПГ». brovnik prolaze još dosta dobro. Međutim manja i slabije po| znata mesta imaju lošu sezonu. Proleće je još bilo роуо по. Nu čim smo se više približavali kulminaciji sezone паше ı mesecu julu, tim su izgledi bili slabiji.

Izostao je znatan dio inozemne publike u prvom redu Nemaca. Kod nas je dolazio srednji stalež. A izgleda, da je taj stalež najgore pogođen današnjom krizom. Lošija situacija nije |samo kod nas. Na susednoj talijanskoj obali još je gore, i ako se tanio zavela i slobodna carinska zona.

A ni domaće publike nema toliko koliko drugih godina Najpre se računalo da je to zbog sokolskog sleta. Nu slict je prošao a gostiju nema pa nema. Neka mesta na severnoni Jadranu nemaju izdano ni polovinu soba. Ako avgust ı jesen što ne poprave!

Da bi se privuklo što više stranaca na naše obale i da bi se iz njih dobilo stalne goste potrebno je pored reklame to, da se gostu nešto pruži. U prvom redu u pogledu hotela.

— Jedna od najvećih tršćansiiih drvarskih preduzeća, slovenačka firma Mankovič, Gostiša i Xomp., koja je imala i u provinciji više filiala i pilana, ovih je dana pala pod stečaj.

МЕЂУНАРОДНОСТ

—Ртојексоштат — еКопотз гаћ. Чауех ћојапазкћ mlekara pozvao je svoje članove da u buduće ne kupuju aparate u Nemačkoj, u znak protesta protiv povišenja nemačkih carina

na uvoz mlekarskih produkata.

Yiz%TAO

ШУМАРСТВО

—ŽZa poštmijivanje u primorskoj banovini određen je iznos od 73.000, koji potiče iz banovinskog budžeta i koji je podeljen među primorske opštine.

PA3HO

— 6. Pol, direktor „Nene Freie Presse” izjavio je da nje· gov list sprema za 6. septembar ov. g. naročito izdanje koje će biti posvećeno Jugoslaviji. šteta za pare!

— Законска одговорност вештака за преглед трговачких књига у Уједињеним Државама. Решењем њујоршког Мајвишег Суда стављен је под оптужбу један вештак за преглед трговачких књига који је у своје време испитао и . потврдио као активан биланц једне интернационалне фирме, који је де факто био пасиван. На темељу тога цертификата | иста фабрика је добила кредите. Суд је нашао, да постоји одговорност вештака за преглед трговачких књига као стручњака према кредиторима.

—U Nemačkoj nameravaju naskoro osnovati društvo za · podizanje javnih radova. Radi se o izvođenju poznatog prcjekta. Da bi se stvorila kreditna podloga za izvanjski kapital | ргелесе se državna potraživanja u iznosu od 400 miliona iz | produktivne potpore besposlenima jednom posebno za to osno. vanom društvu, čija bi dužnost bila da što više pomaže i DO, diže javne radove. Kapital, koji će društvo na femelju toga po· traživanja od države preuzeti iznosiće 150 miliona maraka | (2.025 miliona Din.), a rezerva će po svoj prilici iznositi 100 : miliona Maraka (1.350 mil. Din.).

DE AI OT O IE O a a a IE O JT O a Bt a ar ti Ba a а

7

И а

на обвезнице Ратне штете О 550'—_ дин. од комада са 7'%/, годишње камате без икаквих других трошкова,

ПРЕСКОТ У ЈЕ

Пра

ДАЈЕ, ЗАЈМОЊЕ,

менице новчаних завода са а“, камате нето.

АМА ЕУ За у ra ar

Да ежај Пас ле Бам евро ал војни