Narodno blagostanje

14, март 1931.

Rentenbankkreditanstalt i Preussenkasse kupile su najpre za 7,5 mil. maraka (IO! milion dinara) paket akcija 06. 1. С.

Страна 167

go sigurnije sretstvo za saniranje poljoprivredne depresije u ju

' goistočnim državama Evrope bili dugoročni krediti koji bi omo-

misleći da su time dobile veći deo akcija konzerna. Posle se kon-"

statovalo da je za 3 mil. maraka akcija Muhlenvereinigung bez znanja banaka bilo već izašlo iz portfelja Šojerkoncerna, te su ove morale naknadno kupiti još za 3 mil. maraka akcija Mihlenvereinigune da bi imale kvalificiranu većinu. |

"Tvrđenja o falsifikovanju bilansa Šojerkoncerna, o ogron-– nim provizijama direktora Šojera i državnog sekretara Hagedorna nisu barem dosada našla osnova. Direktor Šojer je dobio naknadu od oko 1 mil. maraka (13,5 mil. dinara) za svoj izgubljeni položaj.

Tako je težnja socijalista i agcraraca za uspostavljanjem monopola žita i želja državne birokratije za povećanjem moci dovela do lakoumne kupovine privatnog koncerna. Privatni pdduzetnici koji su obično protiv svake javnopravne delatnosti u privredi, učinili su ovde dobar posao.

> Kad su pre kratkog vremena otpočeli pregovori za trgovinski ugovor između Austrije i Mađarske, cela evropska štanipa je isticala da se ovde ne radi više o jednom običnom frgovinskom ugovoru, kao što je do sada bila praksa, već o nečem novom” kako je to rekao načelnik ministarstva spoljnih poslova o. Šiler; o merama — putem ргејеrencijala i kontingenta — koje bi imale da stvore intimnije odnose između obeju država. Međutim delegati su naišli odma u početku na nesavladljive teškoće. Izgleda da su Mađari i suviše optimistički eskontovali odgovor Austrije na njihove političke simpatije za Austriju. Problem je vrlo prost: Austrija je u prometu dobara sa Mađarskom pasivna; ona ima prema tome jači položa|j no Mađarska. Mađari traže naravno olakšice za izvoz svojih poljoprivrednih proizvoda, a Austrijanci sa još mnogo više energije traže olakšice za izvoz svojih industrijskih proizvoda. U tome su tako nepopustljivi, da je došlo blizu prekida pregovora. To je toliko iznenadilo Mađare da su se odlučili na neobične korake: mađarski Ministar trgovine otputovao je odmah u Rim u želji da obezbedi što veći kontigent izvoza mađar– ske stoke u Htaliju. Misli se u Pešti da će u tome slučaju moći da se pojača položaj prema Beču. Inače koliko se iz novina može da vidi Mađari smatraju da bi velike koncesije austrijskoj industriji imale za posledicu da bi sporazum sa Nemačkom, koji se ima postići u najbližo| budućnosti i na koji oni vrlo mnogo polažu, postao ako ne nemoguć a ono znatno pogoršan. Nemačka je ta, vele oni, koja ima industriski izvozni interes, a koja je u stanju da da znatne koncesije poljoprivredi. Zbog toga se moraju industriske carine da rezervišu za Nemačku.

Ni toržestvena poseta grofa Betlena u Beč nije ništa pomogla, kad se radi o zaštiti.

Bratstvo za braistvo, sirinje za pare

Na čelu Ministarstva trgovine u Bugarskoj nalazi se već duže vremena profesor Mišajkov, najugledniji ekonomist Bugarske. Kao što znamo i bugarska je stalno sarađivala na raznim bukureško-varšavskim konferencijama za preferencijal. Međutim je pre nekoliko dana g. Mišajkov dao jednu izjavu iz koje izlazi da je bugarska to činila više iz solidarnosti, jer ni u kom sluaju ne veruje da se ta ideja može da ostvari. Na putu joj stoje veli on, ekonomsko-trgovinske političke i čisto političke smetnje. Ako bi čak Nemačka pristala da pođe tim putem, veli on dalje, kupovna snaga država jugoistočne Evrope tako je slaba da ne može dati kompenzacije. Zbog toga smatra on da bi mno-

Jedna interesantna izjava bugarskog Ministra trgovine

EZVOZ

~

Telegrami:: ADRIACORP LONDON Kod. B. C.“ 6. ed, 5

gučili preorijentaciju privrede od žitarica na industrisko bilje, voće, životinjske proizvode i t. d.

Sa gledišta preferencijalne solidarnosti jugoistočnih država ovo je jedna vrsta defetizma.

ESA У децембру 1930. године извосили су приходи државних монопола 190.96 милиона дипара. Према истом месецу 1929. године (у коме су извосили 202.05 милиона) мањи су за 11.09 милиона динара. Приходи су и према новембру прошле и новембру претпрошле године знатно подбацили: према новембру 1930. године мањак износи 16.18 милиона, а 1929. године (кад су у осталом приходи били рекордни) мањак достиже 41.73 милиона

динара. |

Меонополски приходи у децембру 1930. године

РОУЕСАЈТЕ

RIATIC OVERSEAS CORPORATION Lta,

FIRMA LONDONSKIH JUGOSLAVENA ODGOVANRA: BESPK,A MO, BRZO, STVARNO 24,

а =; MS 5 2 8 | а 55) || — Е = = |-- = = Е = НОВЕ АЕ | M“ ет ов Od У милионима динара Дуван 136.07 135.53 — 0.56 1.662.75 1.726.70 —- 63.95 Co 2401 2223. - 178 221.66. 222.32 — 5:93 Петролеј 1675. 12:87. — 3:87 | 150.80 14231. 8:51 Жижице 1210. 1118 — 0.91 128.00 130.62 — 2.53 Xapruje 3a цигарете 1224 810 — 414 „145.29. 116,74 — 28.54 Разни приходи 0.86 „ 1.06. — 0.20 11.517 9.50 —. ~ 2.00 Укупно 202.05 190.96 — 11.09 2.326.21 2.348.22 -- 22.01

Сви приходи појединих монополских артикала су дакле у децембру 1930. подбацили према истом раздобљу 1929. године; једино „разни приходи“ већи су за 200 хиљада динара. Видимо, да су чак и приходи од дувана, који су у 1930. години стално били већи но у 1929. години, мањи за 560 хиљада динара ; ту појаву констатовали смо и у анализи монополских прихода за месец новембар. Највећи пад прихода имамо код хартија за цигарете за 4.14 милиона на 8.10 милион динара), затим код петролеума (за 3.87 милиона на 12.87 милиона динара). Код соли износи мањак према децембру 1920. године 1.78 милиона (на приход од 22.23' милиона) а код жижица 910 хиљада динара.

"У целој 1930. голини укупни монополски приходи изкосе 2.348.2 милиона динара; из упоређења са приходима у 1929. години резултира за 1930. годину један вишак од 22.01 милион динара ли непун проценат. Ако посматрамо приходе према појединим артиклима, видимо, да је Монополска управа имала од дувана огроман приход од !.726.70 милиона динара; према 1929. години, дуван је суфицитаран за 63.095 милиона динара. Код соли приход износи 222.3 милиона, а према 1929. години био је мањи за 5.33 милиона динара. Петролеј је дао принос од 142.3 милиона, за 8.57 милиона мањи но у 1929. години. Жижице су после дувана други артикал, у коме су приходи повећани. Код њих вишак износи 2.53 милиона на приход од 130.62 милиона динара. Хартије за цигарете подбациле су за 28.5 милиона код укупног прихода од 116.74 милиона динара. Разни приходи износе у 1930. години 9.5 милиона, те су према томе за 2 милиона мањи од оних у 1929. години.

ee er ea

иџиуОо%

Pišite: HAYMARKET HOUSE Haymarket, LONDON, S. W. L