Narodno blagostanje

Орана 230

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ __

Бр. 15

Dr. Gojko Mrulj, Sarajevo

МА5 ШРОТ

РО!

RNI KREDIT I! НРОТЕКАВМА TIKA

(Prvi članak)

1, Priroda i loga dagoročnog kredita u modđernoj privredi,

Poznata je činjenica da je kod nas, uopšte, organizacija hipotekarnog kredita slabo razvijena. То je, za zemliu koja se nalazi tek u prvom stadiju kapitalističkog razvitka sasvim таzumljivo, kad se zna da je baš hipotekarni, i uopšte dugoročni kredit pretstavnik kapitala, u pravom smislu reči.

Istina, i ovaj novac, koji je potreban da se obavi ma kako kratak proces produkcije, pretstavlja kapital ,sa njegovom. bitnom oznakom sreistva za daljnju produkćiju. Ali, kod kapitala koji služi za dugoročne inveslicije, pojam kapitala dobiva u intenzivnosti. Psihološki se stvar može protumačiti na taj način što se za kapital investiran n. pr. u sirovine, potrebne za izvesnu prodikciju, uvek pretpostavlja da se, brzim unovčenjem robe, može lako izvaditi iz preduzeća, dok za kapital investiran u zgrade, mašine i dr., treba nesrazmerno više vremena da se amortizuje. Ova podvojenost u nameni kapitala, koja je od Iun= damentalne važnosti, i za ekonomsku teoriju i praksu, dobila je izraza i u podvojenosfi termina za obe vrste kapitala. Tako se, na berzi, kapital koji se nudi na kratak rock, dakle može ироtrebiti samo za obrtni kapital preduzeća, zove novac, dok je ime kapital ostalo za kapitale koji se nude na duži rok.

Ako je dugoročan kredit pretstavnik kapitala u pravom smisla reči, onda, logično, i razvoj kapitalizma mora imati tendenciju da se sve više pojačava uloga dugorocnog kredita. A to je već davno dokazana činjenica. Kod nas n. pr. najveći deo raspoloživih domaćih kapitala angažovan je u trgovačke i ostale kratkoročne poslove. Prema ukupnim sretstvima naših kreditnih banaka od okruglo 14 milijardi dinara, koja mahom služe za poirebe kratkoročnog kredita, i meničnom portfelju Narodne banke od 1200 miliona dinara, stoje, na strani dugoročnog kredita, tek oko 2 i po milijarde dugoročnih zajmova Državne hipotekarne banke i valjda ni pola milijarde dugoročnih 'kredita privatnih banaka.

Iznos obveznica državnih i komunalnih zajmova u zemlji kao i akcija industrijskih preduzeća, takođe je razmjerno minimalan. Međutim, u Nemačkoj, n. pr., dok su, u 1913. celokupna sretstva kreditnih banaka, skupa sa meničnim portfeljom Rajhsbanke, iznosila tek oko 12 milijardi maraka, suma samih hipotekarnih zajmova, kod ustanova i privatnih lica, popela se na 36 milijardi maraka; a da i ne govorimo o ogromnim iznosima državnih komunalnih zajmova, industrijskih akcija i industrijskih i železničkih obveznica. U zemljama gde je početak kapitalističkog razvitka još starijeg datuma, Engleskoj i Етапецзкој, гагmer između dugoročnog i kratkoročnog kredita biće, bez sumnje, još povoljniji za prvu vrstu kredita.

Prema jednoj engleskoj statistici, iz, 1801. god., razmer između stalnog i obrtnog kapitala u pojedinim granama produkcije bio je ovakav; na 100 funti obrtnog kapitala dolazilo je stalnog kapitala: O ~

u jednoj fabrici platna 66 u pet ugljenih rudnika 200 u čitavoj produkciji gasa 500 u framvajima 600

u brodogradilišt. London — India. Docks 1400

Southampton Docks 2100 kod 16 železničkih društava 2000 kod 8 vodnih društava 2200...

kod kanalskih preduzeća 2600 kod jednog od ovih 6i00 Ovi primeri govore najrečitije. U preduzećima koja sve više dominiraju u današnjoj privrednoj organizaciji, penje se upotreba stalnog kapitala.

II. Dugoročni kredit kod nas.

Podređena uloga dugoročnog kredita u našoj narodnoj privredi dokaz je, prema izloženom, da su još slabo razvijene delatnosti koje zahtevaju razmerno veliki stalni kapital, a to su: intenzivna poljoprivreda i velika industrija. Naša poljoprivreda poznaje još vrlo malo upotrebu kapitala, a velika industrija, u koliko je ima, u stranim je rukama, a domaća se pomaže i kratkoročnim kreditom. Isto tako, javni radovi, države i opština (saobraćajna sretstva, komunalna preduzeća i uređaji), Нпапsiraju se mahom stranim kapitalom ili čekaju na kapital.

Uzrok slabom razvitku spomenutih delatnosti očevidan· je i poznat: siromaštvo u kapital. To je siromaštvo ipak manje, nego što se bi mogio zaključiti iz niskog stanja dugoročnih domaćih kredita. Razlog je tome: nedovoljna organizacija samoga dugoročnoga kredita. Jer, odnos između realnog stalnog kapitala prema realnom obrtnom kapitalu kod nas je povoljniji za stalni kapital, nego li odnos između dugoročnih i kratkoročnih kredita, za dugoročni kredit. Znači da znatan deo kapitala inve= stiranog u realna dobra koja preistavljaju stalni kapital, potiče iz sopstvenih sreitstava nije dobiven putem. kredita. To je kod nas, uistini, slučaj, naročito u građenju kuća za stanovanje gde je, sve do nedavno, manji deo sretstava uziman na kredit a veći deo sačinjavala su sopstvena sretstva vlasnika. Gradnja kuća za spekulaciju nastala je tek docnije.

Da je dugoročni kredit kod nas slabije razvijen od kratkoročnog, sasvim je razumljivo baš radi toga što je dugoročan. Ovaj kredit postavlia veće zahteve u pogledu. sigurnosti, a ta jč kod nas još nedovoljna. Nesigurnost je naročito pojačana nesigurnošću valute. O tome će međutim biti još govora.

Nerazvijenost samog hipotekaraog kredita kod nas, pored opšteg uzroka oskudice kapitala, može se rastumačifi specijalnom upotrebom ovoga kredita koji u glavnom služi: jednim (manjim) delom potrebama poljoprivrede, i drugim (većim) delom pofrebama građevne delatnosti u gradovima. Kod poljoprivrede, uzrok nije toliko ni u oskudici kapitala, koliko u činjenici da seljak, usled neprosvećenosti, još ne shvata potrebu kapitala uopšte u svom radu. Građevna delatnost je opet u uskoj vezi sa jačom industrijalizacijom i urbanizacijom zemlje, a ta je kod nas još u prvim početcima.

HI. Prilike pre rata.

| Pre rata, ipak, bar u izvesnim delovima bivše teritorije Austro-Ugarske, bio je hipotekarni kredit jače razvijen nego danas. Pre svega, stabilnost, politička i valutna, taj prvi uslov za razvitak hipotekarnog kredita, bila je pre rata nesravnjivo veća nego posle. Zatim, dugogodišnjim mirnim razvitkom, ipak je. bilo došlo do izvesnog skupljanja kapitala, koje je rezultovalo. u relativno niskoj kamatnoj stopi, drugom važnom uslovu za razvitak hipotekarnog kredita.

U pogledu same organizacije hipotekarnog kredita, u sva–

koj pokrajini vladale su druge prilike. U Sloveniji i Dalmaciji,