Narodno blagostanje

Страна 374 НАРОДНО

Ми смо већ више пута истакли да се оне могу да употребе само на равном земљишту, на коме нема ни камена. Данас се пак ради на усавршавању тог оруђа тако да се не може да предвиди у којој се мери може да прошири његова употреба која је засада у главном у полусухим пределима Америке, Канаде, Аргентине и Аустралије.

Интересантна дискусија води се ових дана измеђ великог американског економисте д-р Спрега, који је доскора вршио функције научног саветника дирекције Енглеске банке, и лорда Далвернона, пређашњег енглеског посланика у Берлину.

Први вели да главни узрок кризи лежи у маказама цена између индустриских и пољопривредних производа. То је дошло услед и сувише великог пада цена аграрних производа. Много би времена морало проћи док би се пољопривредна хиперпродукција уклонила и производња прилагодила потрошњи. Смањена куповна снага пољопривредноћ становништва имала је за последицу смањење индустриске производње. Али су цене последњих остале на висини услед монополистичке политике надница и цена. Цене пољопривредних и индустриских производа могу се изједначити само спуштањем других на ниво првих. Апсолутно је немогућно да се цене пољопривредних производа подигну на висину индустриских. Зато је једини услов снижење надница. Код гаквог стања ствари велика је заблуда да се цене индустриских производа могу да оборе државном кредитном политиком. То јест стварањем јефтиног кредита. Обилност и јефтиноћа кредита имаће за последицу инфлаторно повећање цена. А то је супротно ономе што треба да се постигне па да се уклони криза.

На то одговара лорд Далвернон да се из кризе не може изићи ако се остане при данашњим ценама пољопривредних производа, које су и сувише ниске, које не стоје чак ни у вези са економским приликама у свету. То је нагло стропоштавање цена. Једва да постоји пољопривредна хиперпродукција, јер се, како статистика показује, пољопривредна производњ врло мало повећала последњих година — на супрот индустриској. Потребно је да се подигне куповна снага индустриских земаља. Мере које предлаже д-р Спрег, на име обарање цена индустриских производа, отвориле би врата новим економским кризама, а обарањем надница би се само умањила куповна снага индустриског становништва, То би појачало аграрну кризу.

Ми мислимо да д-р Спрег има право.

Погрешно је мишлење лорда Далберлона да не постоји хиперпродукција пољопривредних производа. Истина је да је пољопривредна производња слабије порасла но индустриска, али он заборавља да потребе за аграрним производима нарочито код жита врло споро расту управо тек са псрастом становништва; док су потребе за индустриским производима неограничене и могу се невероватном брзином повећавати. Ако би се вештачки подигле цене пољопривредних производа, производња би још јаче порасла, цене би се морале даље стропоштати. Само се обарањем цена индустриских производа може повећати куповна снага пољопривредног становништва.

једна дискусија 0 излазу из кризе

—=етенЕч | МО сто мес уе рија istakli

da engleska leberistička vlada u pogledu evropske spoljne politike ima jedan jedini interes, a (0 је да зе доде до гахогиžanja. Ona је na tu kartu stavila sav зуој роћнеја инсај. Оз! ishoda rada konferencije za razoružanje u februaru iduće godine zavisi sudbina Evrope po shvatanju engleske vlade. Preduzi-

Nemački planovi u pogledi reparacija

== 1 28 ИВ ВА АНИ И АРА РЕНО

БЛАГОСТАЊЕ "Бр, 24

mane su razne mere za povoljno rešenje tog pitanja. Engleska vlada je došla na originalnu ideju da pozove preistavnike nemačke vlade u Čekers na razgovor po tom pitanju. Kako je u tom momentu najaktuelnije evropsko pitanje bilo austro-nema-– čka carinska unija, to su novinari, obdareni fantazijom, pronašli da će carinska unija biti predmet razgovora. To je odlučno demantovano od strane Engleza. Isto tako nije oskudevalo u glasovima da će se u Čekersu govoriti o reparacfjama, ali ni o tome ništa nije znao Henderson. ] on je morao biti veoma iznenađen kad su nemački ministri upotrebili poziv i bavljenje u Engleskoj za jedan novinarski alarm u pogledu reparacionog pitanja. Nemačka je operisala po svima pravil:ma dramske veštine. U oči polaska u Čerkes objavljena je čuvena uredba za pomoć u privrednoj nevolji i propraćena jednim proglasom od strane vlade, koji je bio više no demonstrativan, a u korist reparacija. Za vreme bavljenja nemačkih ministara u Engleskoj proglašena je Nemačka službeno za insolventnu.

Danas 'e jasno svakome da je Nemačka odlučila da pokrene reparaciono pitanje. A zato joj stoje dva puta: prvi je predviđen samim Jangovim planom, a drugi bi bio improviziran, to bi bila revizija istog plana. Da bi smo što bolje razumeli događaje i ono što će doći smatramo da je pre svega potrebno da upoznamo čitaoce sa faktima koja stoje u vezi sa tom akcijom. |

Centralno ekonomsko pitanje Nemačke, nezaposlenost, pobolišalo se ovog proleća. Međutim pogoršalo se stanje na berzi, a deficiti u budžetima Rajha i zemalja o kojima smo g9o- · vorfili u prošlom broju, postaju sve nesnošljiviji. Finansisko stanje je dalo povoda najnovijoj uredbi, kojom se smanjuje plata činovništva, uvodi porez krize, smanjuje pomoć nezaposlenima i invalidima. Vlada je to označila kao svoju poslednju finansisko-političku meru posle koje bi došlo na red smanjenje reparacija. Državna kasa nema dovoljno para da plaća герагаCije. 'Mi smo u našim člancima u oktobru prošle godine istakli da je ceo nemački narod protiv reparacija. To je prosto, jasno i pojamno. To je jedan namet, a патен se ne plaćaju dobrovoljno i onda kad su za sopstvenu državu. Ne može se dakle reći da se u narodu pogoršalo raspoloženje protiv reparacija, ier ono je stalno stoprocentno u tome stanju.

Naravno da i u nemačkoj javngosfi nije moolo ostati neprimećeno da neplaćanje reparacija nije jedini izlaz iz finansijskogz stanja. Mogu se sredstva dobiti putem zajma u inostranstvu. Sam president Rajhsbanke smatra da je za ekonomski život i platežnu sposobnost Nemačke da veći iznosi iz stranog kapitala dođu u zemlju. Protiv toga je ustao Dr. Šaht sa tvrđenjem da ne treba plaćati reparacije zaijmom kao što je io rađeno od 1927-2909 godine, prvo zbog toga što to daje lažni prestavu o platežnoj sposobnosti Nemačke i drugo što kad se prestane sa zajmljenjem plaćanje reparacija postaje u toliko teze. U ostalom veliki deo duhova smatra da Nemačka momehtalno ne može dobiti zajam, da je propao Normanov plan o jednom orgahizmu koji bi sprovodio kapital iz jednih zemalja u druge, a i pokušaji Nemačke u Francuskoj ostali su bez rezultata. A što se tiče Brijanovog plana u kome vilo važnu ulogu igra izvoz francuskog kapitala u zemlji sitomašne kapitalom, kao što je na pr. eNmačka a posredstvom finansisko komiteta Društva Naroda, Nemci vele da će to dugo da {raje i najzad da će dovesti Nemačku u zavisnost od Francuske.

Posle ovoga naravno da ne ostaje ništa drugo do olakšanje reparacionog tereta. Tu su se pojavila dva plana. Put.

„koji predviđa Jangov plan nalaže· Nemačkoj da se obrati banci

za Međunarodne obračune u Bazelu u kome slučaju bi se do oktobra moralo plaćati svakako kao ı dosada, zalim bi Nemačka dobila olakšanje translera za nezaštićeni deo. Nemačka bi dakle i dalje plaćala u markama, samo poverioci ne bi imali pravo na devize. To bi trajalo godinu dana i tek posle toga bi Nemačka mogla dobiti moratorum za polovinu zaštićenog