Narodno blagostanje

Страна 442

U srbijanskom građansko-sudskom postupku · poznat je pritvor dužnika kao sretstvo obezbeđenja ali ne i oduženja duga. Međutim u prvo doba rimske imperije insolventan dužnik postao je robom poverioca. Kod takve drakonske mere najnoviji zakon u Iraku pravo je blagostanje za dužnike.

Zavod za unapređenje spoljne trgovine zaboravio ie da saopšti da li razrešenje od dugova važi samo za teritoriju Iraka ili za ceo svet. U poslednjem slučaju veliki deo dužnika širom zemaljske kugle bio bi sretan ako bi mogao provesti 14 —60 dana u iračkim apsanskim sanatoriumima.

„а

Podržavljenje najvećeg

francuskog parobrodarskog preduzeća

Kriza svetskog parobrodarstva uzima sve veći obim. Posle teškoća talijanskog parobrodarskog društva Cossulich, najvećeg en-

gleskog konserna Hoyal Mail, amerikanskog United States Line, došlo je na red najveće francusko društvo Companie Gćećnćrale Transatlantique. Kod glavnice od 279 miliona franaka, gubitak se procenjuje sa 315 miliona franaka (640 miliona dinara). Kao razlog ovakvog stanja se navodi slab posao velikih luksuznih parobroda, kojima se iz prestižnih razloga održava linija sa Severnom Amerikom; sem toga društvo je poručilo nov džinovski luksuzni рагобгод „Sıupre Ile de France” koji košta 600 miliona franaka (preko 1200 miliona dinara).

Dalje izgleda, da je preduzeće u svojim izdatcima imalo i suviše laku ruku, pošto je očekivalo, da će u slučaju nužde

pomoći država. To je dosada više puta bio slučaj, da je država.

odobrila društvu veće kredite (bez kamata ili sa vrlo niskom stopom) za izgradnju novih lađa.

Sanaciju bi prema prvobitnom planu imalo sprovesti neko treće parobrodarsko društvo; ali se je kod 'detaljnijeg prouča– vanja prilika pokazalo, da je stanje društva foliko očajno, da je neko vreme čak i izgledalo, da će društvo morati pasti pod stečaj. Da bi se to otklonilo, francuska je vlada spremila zakon, kojim predviđa pomoć od 160 miliona franaka za što dobija pravo kontrole nad preduzećem. Time se francuski budžet opterećuje sa skoro 600 miliona, pošto treba dodati gornjem iznosu još ı 400 miliona koje društvo duguje državi i koje mora država da otpiše, pošto su već sada izgubljeni.

Francuske socijaliste traže podržavljenje tog parobrodarskog preduzeća.

– Tako glasi tema jednog соуога Da li ie „Uncle Sam” samo- pomoćnika amer. ministra ftrgo~

živ i cicija? vine Dr. Kleina, — održanog

НА АНИ nekoliko dana pre Huverovog moratoriuma — koji je putem

radia slušala cela. Amerika. Ovo је predavanje bilo odr-

žano kao odgovor na mnogobrojne žalbe i primedbe, da Amerika uprkos svojih bogatih sretstava ne daje inostranstvu dovoljno kapitala na raspoloženje. Tipično je dalje i kao primer, u kolikoj meri podržava Amerika samosvest svojih građana. Dr. Klein je podvukao, da su zajmovi dati stranim vladama i javnopravnim korporacijama, za vreme od 1914. до 1930. «оdine dostigli 23 milijardi dolara. |

Da bi Amerikanci mogli dobiti pretstavu'o fome džinovskom odnosu, kazao je Dr. Klein, treba zamisliti automat, koji 'izbacuje svakog minuta po jedan dolar. "Тај bi aparat morao otpočeti sa radom pre 44 hiljada godina, dakle u prehisto-

ričko doba, da bi mogao do sada proizvešti sve ove 23 mili- |

jarde delara. (Tipično amerikanska slika). ~

Ali tome iznosu treba dodati još i investicije u inostran–

__HAPOJIHO BJIATOOTATDH ___

"Бр. 28

stvu, koje od 1914. do 1930. godine iznose 5 milijardi dara i sve one nevidljive izdafke u visini od 15 milijardi dolara, naime 6 milijardi koje su utrošile amerikanske {uriste u inostranstvu, 2.4 milijarde koje su poslali u Evropu emigranti (a fo su opet iznosi zarađeni u amerikanskim preduzećima), 1 milijarda dolara poklonjena raznim sftrahim vladama, "ЈЕ milijarde OOU inostranom Crvenom krstu i t. d.

I za vreme poslednje privredne depresije Amerika је роzajmljivala svoje kapitale inostranstvu; uprkos svih postojećih teškoća davala je sve do 1931. godine oko 500 miliona dolara godišnje. Priznaje, da su Amerikanci na tome poslu lepo zarađivali, ali to ne važi za sve kapitale; ogromni su iznosi poklonjeni bez ikakve zarade najraznovrsnijim karitativnim i зостја!nim ustanovama, bez zarade brisani su izvesini ratni dugovi i t. d. Veliki socijalni i materijalni napredak Evrope u posleratno doba bio je u najvećoj meri omogućen baš pomoću amerikanskog kapitala. Današnja privredna depresija bila bi mnogo teža, da nije Evropa bila pojačana amerikanskim sretstvima. Pored svih tih velikih usluga, koje je Amerika učinila Evropi, ne smeju se zaboraviti i lica, koja su sa stručnim savetima spasavali monetarne i privredne prilike, kao što su to na primer Sprague i Engleskoj, Smiths u Mađarskoj, Gilbert u Nemačkoj, Kaemerer u pojedinim državama i mnogi drugi. |

Svi ti razlozi dokazuju, završio je svoje predavanje Dr,

| Klein, da je pogrešno misliti i tvrditi da je „Uncle Sam” cicija.

= 'Kod najvećeg engleskog paroLažan bilans parobrodarskog društva Royal Mail

brodarskog „konsema, Коуа! Mail, pojavile su se početkom | ove godine ozbiljne finansijske teškoće. Mi smo o fome ranije javljali. U ono doba obligacioneri su odobrili konsernu polugodišnji moratorium, koji bi se sada imao produžiti do kraja godine.

Pre no što se pristupilo definitivnoj sanaciji preduzeća, nacrta bilo je više, došlo je u celoj ovoj stvari do interesantnoz preokreta. Londonska policija je pozvala i saslušala lorda Kylsanta, pretsednika uprave. Pri tome se pokazalo, da je on već godinama sastavljao lažne bilanse, iz sledećih razloga: kao pretsednik preduzeća imao je fiksnu godišnju nagradu od 3000 engl. funfi (828 hiljada dinara) kod dividende od 5% ili manje. Kod veće dividende njegove su prinadležnosti znatno bile povećane; to ga je navelo — 'оп је {trošio velike pare — na sastavljanje lažnih bilansa, sa vanredno povoljnim rezultatima. Tako na primer je u 1926. i 1927. godini povećao bilans za preko 1 milion funti; kako nije bio sitničar — u 1926. godini iskazao je čistu dobit od 355 hiljada funti (skoro 100 miliona dinara) i ako je istraga naknadno pokazala, da je već u ono vreme postojao gubitak od 805 hiljada funti (222 miliona dinara). Dividenda se je isplaćivala iz tajnih rezervi. Amortizacija i ofpisa već nekoliko godina nije bilo i ako je prema statutima društvo pre utvrđivanja čiste dobiti moralo otpisaii godišnje najmanje 5% od vrednosti svih investicija.

Na taj način mogao je lord Kylsant u 1926. godini zaraditi umesto predviđenih 3000 funti punih 26.000 engleskih funti (7.2 miliona dinara). Svega je primio poslednjih godina na ime ftantijeme 200 hiljada funti (55.8 miliona đinara) — а зада тоraće u zatvor. Njegovi branioci pokušavali su na sve moguće načine da dokažu korektnost njegovog poslupka, ali se policija o tome nije dala ubediti; predala je lorda zajedno sa celom afetom redovnom sudu na dalji postupak — a sanacija preduzeća je posle ovakvih otkrića znatno otežana. Engleska radnička parfija, na primer, iraži, da preuzme država ceo konsetn' Royal . Mail u svoje ruke. ;