Narodno blagostanje

Страна. 454 | | mv

HAPOJIHO

БЛАГОСТАЊЕ _ Бр, 29

·traživanja. То se u svakom slučaju odnosi na prvom „mestu na Danatbanku. Ona je vrlo rado pristala na taj uslov, jer. je to bila kompenzacija za dobivanje garan„cije .za.njezini: pasivu. ; - | i „Priča o ogromnom imanju braće Lahuzena, o njiho„yim. palatama tako isto kao i o ogromnim objektima ·'Đanatbanke je samo za decu. Kod jednog bankarskog i ·industrijskog poduzeća u ovako teškoj krizi sporedna зле stvar, koliko imaju palata i poslovnih kuća, сјаупо „je koliko imaju potraživanja materijala i robe.

_ __IV. Nesporazum između Francuske i Nemačke.

„Pad Danatbanke bio je neizbežan još pre. pada „Nordwolle”, ali i pre ovoga datuma (a to je bilo odmah u početku jula) direkcija Danatbanke morala je saopštiti vladi-svoje stanje ı posle toga vidimo da pretsednik Luter juri aeroplanom od jedne do druge prestonice „Evrope i traži kredit u valutama. .| | . i. Iz svega do sada izloženoga bilo je očigledno da je za Nemačku finansiski problem bio prolongiranje kredita od 100 miliona dolara, koji je Rajchsbanka dobila od 4 najveće novčanične. banke u svetu s rokom 7а 16 ји 1 nabavka novih kredita u stranoj valuti od najmanje milijardu n dvesta miliona maraka. To је bilo sasvim u saglasnosti sa onim što smo do sada izložili. Da bi se umirili strani poverioci u markama, potrebno je bilo znatno pojačati devizni stok Rajchsbanke, a da bi se umirili poverioci banaka u stranoj valuti, u koliko je u pitanju poverenje prema bankama, bilo je planirano formiranje garantnog sindikata sa Zlatnom Diskontnom bankom na čelu, kako smo. takođe malo pre izložili. Sa produženjem kredita od 100 miliona dolara odnosno 5,6 milijardi dinara) i sa novim kreditom od 300 miliona dolara (odnosno skoro 20 milijardi din.) u devizama i verovatno da bi se smanjila navala па Rajchsbanku za devize. Ali je vrlo veliko pitanje bilo, da, li bi poverioci sa strane smatrali garantni sindikat kao elikasno sretstvo posle sloma Danatbanke i „NordWolle- | Što se tiče dobave novog kredita od milijardu i 200 miliona maraka, pomoć nije mogla biti ostvarena zbog nesporazuma koji je nastupio sa Francuskom. Fran·cuska je postavila političke uslove: da se obustavi izgradnja pancerske krstarice, da se poništi исомог о саfinskoj uniji sa Austrijom i da se rasture izvesne nacionalističke organizacije. Nemačka je odbila da primi te uslove. Mi se nećemo na ovom pitanju zadržati zbog toga Što je ono već nekoliko dana predmet pisanja celokupne svetske štampe. Čitaoci znaju iz dnevnih listova kako stoje prema tome gledištu Engleska, Ame-

rika i а, Franeuska! je van" svake sumnje u pravu da postavlja uslove, Кад se od пје тад da učini poklon, jedan zajam od nekoliko

milijardi dinara, koji uprkos garancijama koje se traže, može doči ipak u pitanje. Nemačka je isto tako u pravu da odbije svako mešanje političkih uslova u jčdnu čisto Tinansisku franzakciju. Oboje su u pravu, ali smatramo da nisu dobro postupile ni једпа ni druga Strana. Francuska ne može da dobije od Nemačke političke garantije koje traži, jer građenje krstarice i catinska unija sa Austrijom s francuske tačke gledišta su samo simptomi jedne politike protiv koje je ona. Lečeći Simptome ne leči še bolest. Nemačka vlada nije u stanju da da garancije, koje Francuska traži zbog unltrašnjih prilika o kojima ćemo se malo kasnije da zaDavim0o. Nemačka je još mnogo više pogrešila, što nije dala odgovarajuće izjave. One bi mogle eventualno da škode položaju vlade, ali sudbina jedne vlade је bezna-

čajna stvar. U ostalom Briningova vlada ne može pasti več i zbog toga, što bi na njeno mesto miogla doći samo ili diktatura aesnice ili anarhija. Tako velika OSetIjIVOST u nacionalnim pitanjima u trenutku, kad drzava stoji pred propašću, a to Je van svake sumnje, kao što ćemo docnije pokazati, potpuno je nerazumijiva. To je bolesno stanje. Ako se rrancuska boji da unutrašnje političke prilike u Nemačkoj ne okrenu na neprijateljstvo protiv nje, što bi moglo eventualno stvoriti ratno raspoloženje, onda Brinngova vlada ne bi mogla ništa da pomogne obustavom građenja pancera, napuštanjem carinske unije i rasturanjem izvesnih organizacija. Kasturene organizacije sutra dan bi se formirale u nove.

Unutrašnje političke prilike u Nemačkoj su jedinstvene. Ni u jednoj civilizovanoj državi na svetu nema tako mnogo destruktvnih partija, kao što је to sada slučaj u Nemačkoj. -

Teške ekonomske prilike već nekoliko godina naravno da su doprinele radikaliziranju masa. Po našem mišljenju poreklo nacionalističke stranke. leži isto tako u ekonomskim prilikama kao i boljševizam. Vrlo malo ima tamo monarhističke tradicije, koja se naravno nije potpuno ugasila posle. sloma monarnije! Belgijski socijalist Hendrik ae Man napisao je tu skoro studiju o nacionalnom socijalizmu u Nemackoj, koja je vrlo karakteristična i koju ćemo mi u najkraćim potezima reproducirati. Nacionalne socijaliste se sastoje iz državnog 65 novništva i ogromnog broja nameštenika, koji je sve veći usled napredujućeg karteliziranja i koncentracije poduzeća. Nivo života tih društvenih redova nije ništa bolji no onaj proletera, ali se oni svom silom brane protiv toga da padnu u red proletera. To se najbolje ogleda u činjenici da se oni isto tako živo bore protiv marksizma kao i protiv kapitalizma. Oni vide da ih је kapitalizam gurnuo u jedan niži red i zbog toga. Osećaju se poniženi i potlačeni. Taj težak položaj pokušaVaju oni raznim idealima da poprave u зуојпа оста, naročito pomoću nacionalističkih ideala o уе кој Меmačkoj i pomoću programa o staleškoj organizaciji države kao što je to bilo u Srednjem veku. Naravno da velika Nemačka ne znači poboljšanje položaja tog reda ljudi, ali njima je dovoljno da se uteše veličinom Nemačke u malenkosti svoga položaja. Njima se pridružio veliki deo buržoazije, koja još nije potpuno propala, ali koja je morala da raskine sa svojim liberalnim idealima i koja traži novu socijalno-političku orijentaciju. Oni su lako žrtve nacionalno-socijalističke demagogije i deklamacije. Sa pogoršavanjem konjunkture oni postaju sve opasniji. Oni padaju u sve veću bedu, poduzeća obustavljaju plaćanje, oni se pojavljuju na ulici bez posla u svojstvu najbednijih proletera. Kako se nalaze u rukama nesavesnih i vrlo agilnih vođa, to je više no Sigurno da će oni pokušati ono što u ostalom njihove vođe javno prete, da vaspostave lašističku diktaturu. Bezobzirnost i brutalnost njihovih šelova i ljudi, koji su u toj stranci napravili bi klanicu u Nemačkoj.

Po sebi se razume, da se od fe diktature ne može drugo očekivati do. anuliranje svih obaveza, koje je Nemačka preuzela prema Francuskoj. Ali ta diktatura ne bi mogla biti duga veka iz prostog razloga, što je Nemačka visoko industrijska zemlja što se u njoj nalazi vrlo veliki broj radnika i što postoji vrlo veliki broj boljševika. Sasvim je prirodno da bi nemački socijalizam sa boljševizmom zajedno oružanom rukom udario protiv fašističke diktature. Tako bi se otvorili unutrašnji politički ratovi u Nemačkoj, koji bi se morali

Završiti posigurno potpuhim boljševiziranjem cele ze~