Narodno blagostanje

| 28. новембар 1981. ___ | РЕНЕ _

ле 5 за Ек ДОГАЂАЈИ Deda mu je bio siromašan tkački radnik u Hibeu, a otac takođe siromašan athitekt. Кофо

se 1872. godine i pošto je svršio „Еко Politehnik” stupio je u

тј Еау Кабег

službu kod Severnih železnica. taka njegov bivši školski drug Žiro, koji je imao malo preduтебе та izradu vodovoda i elekivičnih instalacija. Okretnom Lušeru ispalo je brzo za rukom da dobije velike porudžbine, kao što je vodovod u Bargovu, u Tunisu i velike električne cenirale na severu Francuske, a docnije izradu železničke pruge Sen Deni — Lebel, vrlo velike električne centrale, i tramvajsku liniju u Ot Vien. Zatim je došla ekspanzija u inostranstvo: l Tursku, Rumuniju, Dalmaciju i t. d. Firma Žiro i Lušer bila je vrlo ugledna i imućna kad je izbio svetski rat. Ona je prva preitvorila svoja preduzeća u fabrike ratnog materijala. Već je 1916. godine Lušer bio podsekretar u Ministarstvi naoružanja — na predlog Albera Tome tadašnjeg ministra, a godinu dana docnije dolazi na mesto A. Tome. Firma je promenila ime i zove зе Socićić Generale d'entreprise. Od 1917. 8. Luišer se nije vraćao poslu. On je samo kontrolisao rad, kojim je rukovodio пјесоу Котрапјоп 2170, čiju je sestru u međuvremenu илео za Ženu.

Smrt Lušerova je veliki gubitak za Francusku. On je bio jedan od najboljih savremenih političara, a u izvesnim ргауcima bio je prvi. On je trebao da igra ioš vrlo veliku ulogu u iavnom životu Francuske — na korist francuskoga naroda.

U unutrašnjoj politici Lušer. je bio levičar — še! stranke levičarskog: centruma. Istina on je Vrlo mnogo napadan od SOcijalista, prvo kao ratni bogataš i drugo kao preduzetnik koji ie prvi uveo žene u fabriku oružja i municije. Međutim od sviju velikih kapitalista Francuske Lušer |e stajao najdalje u levo, on je bio dugo vremena ministar socijalne politike i ne može se reći da njegov rad u tom ministarstvu nije DIO dovoljno socijalno-napredan. Ono 510 mu je naročito davalo Veliku vrednost u unutrašnjoj politici, to je bila njegova apsolutna nezavisnost, materijalna i moralna, prvo zbog velikog bogatstva, a drugo zbog njegovog duha, koji je potpuno protivan koteri|anstvu. Lušer je bio kritički duh. On se bio odrekao da od politike pravi gešeft i zbog toga je bilo mogućno da se drži van sviju klika i koterija, kojima je obično cilj manje ili više korupcija. Lušer je u isto vreme bio vrlo uočljiv, tako da su ga se političke koferije bojale i samo njegovo prisustvo u parlamentu bilo je dovolino da spreči po koji atak na javnu imovinu. On je dejstvovao na sredinu Burbonske palate fazbistravajući i moralizirajući. Možda je time hteo u nekoliko da popravi ono što je rđavo učinio kao ratni lirerant.

Još je veći bio njegov značaj za pitanje zbliženja među narodima. Zahvaljujući okolnostima da se Amerika povukla od svojih saveznika posle Pariskog mira, da se Engleska udaljila od Francuske za vreme vlade Lojda Džordža i da je Francuska za sve vreme imala teškoće sa Nemačkom, Irancuski političari su se sve više bacali na pitanje nacionalne bezbednosti. Usled toga se sve više gubio duh međunarodnosti u Francuskoj.

Francuski političari su još od svršetka svetskog rata u defanzivi. Lušer nije išao tim putem. Od kako је Влап ртепео pitanje Evropske Unije na ekonomski teren pokazuje se u Francuskoj sve više oskudica ljudi svetsko-privredno orijentisanih. Tako se objašnjava pojava da je jedan lajik u ekonomskim pifanjima, inače po profesiji profesor nemačkog jezika, Fransoa-

Ponse postao glavni pretstavnik Francuske na međunarodnim ·

Godine 1893. uzeo ga je za OI-;

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

МИШ

i i

epa 1%7

AERO 05 OTO

РОБЈЛЕМИ

dobro engleski on je mogao pomoću пјеба ! 5уов maternjeg jezika da opšti sa celim svetom. Ono što je činilo njegovu međunarodnost io je bio njegov način ophođenja sa strancima. On se nije pribojavao stranaca, nije ih izbegavao. On je po prirodi bio gord, ali je bio prijatan u ophođenju sa strancima. Oni su ga formalno opsedali. |

Možda je njegov karakter doprineo da je i пјесоуа екоnomska orijentacija bila svetsko-privredna. Оп је мес 1925. godine počeo da propoveda potrebu zbliženja naroda. Njegovoj se inicijativi ima zahvaliti za veliku Međunarodnu Ekonomsku konferenciju u Ženevi 1927, na kojoj je on bio najmarkantnija ličnost. Sa francuskim zdravim razumom i praktičnim smislom poslovnog čoveka on je bio deus eX machina u zapletenim Si{uacijama. Isto je to bilo i na Haškoj konierenciji O nemačkim reparacijama. On nije bio ni predsednik vlade ni ministar linansija, ali je bio glavni među pretstavnicima Francuske.

Može se reći da je Francuska imala dva čoveka, koji su ie najdostojnije zastupali na međunarodnini priredbama: Brian za čistu politiku a Lušer za privredna pitanja. Lušer je posmafrao malo nastrano problem zbliženja naroda. On je smatrao da se preko međunarodnih industriskih kartela imao da postigne Тај с. То je međutim izazvalo ogromnu opoziciju u širokim masama evropskoga življa — s obzirom na omrznutost kartela u opšte i to je doprinelo ijasku ekonomske kontferencije. Možda drukčije nije moglo da bude, kad se ima u vidu da ie Francuska skroz protekcionistička zemlja i da je potpuno isključeno da ona putem obaranja carina pokuša izvođenje HEvropske Unije. Možda je tu velika zasluga Lušerova što je Dpronašao kartel kao jedini način za prikopčavanje Francuske za zbliženu Evropu.

Lušer je bio jedan od najvećih francuskih prijatelja Jugoslavije. Na svima međunarodnim priredbama, gde su naši interesi bili u pitanju, počevši od Pariske konferencije mira on je bio jugoslovenski maksimalista. Njegov rad u reparacionoj sekciji Konferencije mira ne mogu Jugosloveni nikada zaboraviti. Pisac ovih redova to može da potvrdi iz sopstvenog saznanja. On je više puta dolazio u dodir sa Lušerom. Na Haškoj konferenciji Francuska je nas zanematila u pogledu nezaštićenog dela reparacija, ali kao da Lušer nije bio saglasan s tim

Lušer je umro u Oči Svog izbora za predsednika skupštinske komisije za spoljne poslove — čime je irancuski parlament Želeo da da vidno priznanje njegovoj međunarodnoj ıiijentiranosti. Time bi Lušer pored Brijana postao službenim predstavnikom Francuske na međunarodnom divanu. Ти se vidi neposredno, koliku je štetu nanela francuskom narodu njegova iznenadna smrt. V.B.

DOE TIE PO II II ISO ТИРА БИЛЕ ТЕЛА СТИГ СВЕЛА ТЕТЛЛЕНА.

Кад је протекционистичка европска штампа аплаудирала победи националне владе у Енглеској, ми смо приметили да ће цела Европа имати кад да ожали тај догађај. Го је већ наступило : у франпуској, немачкој и осталој европској штампи настала је читава паника због енглеске царинске заштите која је уведена у живот аеропланском брзином.

Шта учини Енглеска!

Прва мера је антидемпинг закон, који је већ примљен у Доњем Дому. Он овлашпује владу, да сваки абнормални увоз спречи са царином до 100%. Већ су 25. новембра ступиле на снагу царине донесене на темељу овог закона.

За многу робу ова царина је једнака забрани увоза. Вредност увоза робе, на коју се односе одредбе овог за-

ekonomskim konferencijama. Lušer ne samo da je politički bio кона износила је округло 8.3 милијарде динара (300 милиorijentisan u levo, već je bio jedan od retkih Francuza, koji su ora фунти). Нарочито је погођена порцуланска и стаклена još од рге гаја уофн розјоуе 1 уап Ртапсичке. Хпајис! упо роба, теписи, рукавице, одела, капути и многобројна вунена,