Narodno blagostanje

2, јули 1932,

латности. Наше осиромашено тржиште тражи ниже цене. Држава не би смела да помаже тежње супротне тим потребама. Madžarska je prva država, koja je koncem prošle godine objavila moratorijum transfera. On nije obuhvatio samo neke zaimove, među kojima i zajam Društva naroda od 1924. god. Anujtete inostranih dugova plaćala je Madžarska u penge-ma na specijalan račun kod Narodne banke. Ova mera nije ni malo pobolišala njezin položaj, kao

Mađarska na putu ka робрипот moraforijtinu

što pokazuje letimičan pogled na „fižavni budžet, spoljnu tr-|

govinu i stanje madžarske privrede. Istina državni budžet je početkom ove godine bio uravnotežen na 200 miliona penga zahvaljujući velikim redukcijama izdataka. Ali njegova ravnoteža je samo na papiru. Koncem jula se očekuje delicit od 180 miliona. Kako će se to pokriti još se ne Zna. Deficit od 40 mil. u prvom kvartallu ove godine pokriven je izdavanjem blagajničkih zapisa. Spolina trgovina je pretrpela isto tako veliko pogoršanje. izvoz u prvom kvartalu t. g. izneo je 850 miliona prema 1.422 mil. u isto vreme prošle godine i pored toga što su neke industrije oslobođene obaveze да Шегији Narodnoj banci svoje devize, zbog čega uživaju izvoznu premiju Zbog depresiracije penge. Najkritičnije je stanje poljoprivrede, najvažnije madžarske privredne grane. To pokazuje skorašnji ultimatum, Коћ је seljačko krilo vladine stranke uputilo vladi. Preti se istupanjem iz vlade, ako ova ne ispuni njihove zahteve, gde dolazi naročito uvođenje subvencioniranja pšenice, oslobođenje poreza na zemlju i ograničenje kamatne stope u koliko nije moguć moratorijum za seljačke dugove. Vlada je oiklonila uvođenje subvencioniranja pšenice iz budžetskih razloga. Ali ostalim zahtevima izgleda, da će izaći u susret. Kako javlja štampa, izrađen je zakonski projekat o moratorijumu Za otplatu dugova i o smanjenju kamate na 4%. .

Mađarska vlada smatra, da će ove mere izazvati teške posledice za kreditne ustanove, koje plaćaju svojim ulagačima 41, do 6% i koji se tuže na veliko povlačenje uloga. Zbog toga ona takođe sprema osnivanje mađarske garantne i akceptne banke, sa kapitalom od 50 miliona penge, koji bi uplatili zajednički država, banke i industrija. Po uplati 10% predviđene glavnice zavod bi imao da dobije od Narodne banke kredit od 150 miliona penge. Kao prvi korak za olakšanje položaja poljoprivrede preduzeto je već spuštanje diskontne stope Narodne banke od 6 na 5%.

Iz svih ovih razloga u Madžarskoj se sprema velika propaganda za moratorijum transfera. Graf Betlen je iziavio da Madžarska može i dalje da plaća inostrane dugove na račun kod Marodne banke samo ako inostranstvo pristane na veću redukciju kamatne stope. Pregovori o ovom su u toku. 1 ministar finansija g. Koranji je izjavio u početku juna t. g. da nije daleko momenat kad Madžarska neće moći da {ransferira ni dugove izuzete od dosadašnjeg moratorijuma zajedno sa zajmom Društva naroda. Još dalje ide uticajni savez madžarskih industrijalaca, koji traži, da država u budžetu predviđenih 103 miliona penge za službu po inostranin dugovima, upotrebi za investicije, kako bi se ublažila nezaposlenost. Izgleda prema tome, da će Madžarska prvo obustaviti plaćanja po svim ino“stranim dugovima zajedno sa onim Društvu naroda i drugo da se u zemlji u pengama neće vršiti plaćanja inostranih dugova ili da će se vršiti samo u mnogo reduciranim iznosima.

НАРОДЕО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 421

Moratorijum transfera do kraja prošle godine bio је роsledica pasiviteta bilansa plaćanja. Ovaj je doveo do odliva deviza iz madžarske Narodne banke tako, da bi dalje transferiranje penga za isplatu inostranih potraživanja dovelo u OpasBost valutu. Pasivitet bilansa plaćanja pak je bio posledica stalne i očajne privredne krize, Čiji glavni uzroci, kao i u iGrčkoj leže u ogromnom padu cena i nazadovanju izvoza. Protiv ovoga moratorijum translera ne pruža nikakvu zaštitu. Otuda nije čudo, što Madžarska posle prvog ograničenog moratorijuma pristupa moratorijumu 7а зуа plaćanja.

EK III s

17. јуна тек. године су претставници Енглеске, Француске, Италије, Белгије и јапава у Лозани заједнички изјавили, да се одлажу сва плаБања политичких дугова земљама повериоцима, које учествују на Лозанској конференцији, за време њезиног трајања. То је уједно и једини успех, који је конференција до сад показала. Ова вест је изненадила највећи део светске јавности, која није могла да објасни ону ужурбаност, са којом су велике силе дале поменуту изјаву.

Грчка у средишту светских догађаја

Ствар је, међутим, сасвим проста. По уговорима, које су закључиле Француска и Италија са Енглеском 1926. године, прве две су се обавезале да, у случају одлагања плаћања по дуговима према трећој, саопште то на 90 дана пре истека рока. Њихови рокови приспевају 15. септембра и 15. марта. Датум изјаве поверилачких сила 17. јули, управо пада на 90 дана пре 15. септембра. Енглеској је добро дошла ова изјава. Јер обавезе Француске и Италије гласе на фунте, тако да би Енглеска примила депресирану фунту, док би своје дугове према Америци морала плаћати доларима. То би било велико оптерећење за енглеску државну благајну, и то је поменутом декларацијом избегнуто.

После овога Лозанска конференција могла би по вољи продужити рад, кад не би било других момената. Једно је приспеће енглеског плаћања Америци, које пада 15. децембра, а за његово одлагање су предвиђени исти услови као код поменутих дугова Француске и Италије Енглеској. До 16. септембра, који пада 90 дана пре 15. децембра, Енглеска ће морати да се споразуме с Америком.

Али овде ће посао Енглеске бити олакшан с обзиром на једну чињеницу, која није без извесне пикантерије. Ради се, наиме, о Грчкој, чија плаћања Америци приспевају већ 1. јула. На њих се није ни мислило, кад је било говора о декларацији од 17. јуна. Иначе би поменуте силе, које су се нарочито чувале, да не предузму што према Америци, нешто предвиделе за то. Како је пак Грчка ћутала изгледало је да до 15. децембра не приспевају никаква плаћања Америци. А сада, када се то ипак приметило, Грчка је ступила у центрум светских догађаја. Шта пе она предузети 1. јула 2 Ми мислимо, а док овај број буде штампан сигурно ћемо и знати, да Грчка неће извршити приспела плаћања Америци. Ма да се овде не ради о великој суми, тим би положај Енглеске и Француске према Америци био знатно олакшан. Јер до сада је Америка избегавала, да у овом питању заузме принципијелно становиште. Сада ће случај Грчке бити преседан, који ће моћи да искористе Француска и Енглеска.

ТРГОВАЧКО ОБАВЕШТАЈНИ ЗАВОД А, Д. :: ПРЕЂЕ :

к. G.DUN &CO. :

двиннинипипинивинивишнинишлилинннвки “глншварининипаницлаћ

>

НАЈВЕЋА ИЗВЕШТАЈНА ОРГАНИЗАЦИЈА НА СВЕТУ

кнез Михајлова 39.

ши Гана ши нијкјининипинринвннаминишиннијиннмннннимнннннннванн=

пивгпизницсаавићла в

ЗАКТРЕЉ

Бериславићева 7.

БЕОГРАД

ванипнивооини