Narodno blagostanje

_ čuni pokazuju sledeće stanje: menični krediti iznose 4' miliona,

Страна 614

govori ni o tome, šta će biti. sa kuponima tih papira, u slučaju · ako isplata pada posle skadencije nekoliko kupona, što 60 da isplata može doći posle godinu dve dana. Ta neizvesnost о, datumu isplate, pa sledstveno i mogućnost, da se ona može od- | gađati u beskonačnost, dejstvovaće zastrašujuće na one, koji bi: želili isplatu.

Naročito šu upadno teške odredbe za imaoce tih а u inostranstvu. Oni imaju takođe popuniti izvesne spiskove i. deponovati papire kod francuskih konzulata. A za slučaj da pa-| piri glase na ime, ima se pribaviti od nadležnih lokalnih vlasti: overenje potpisa. |

_ АН је najveće iznenađenje kamatna stopa. Dok se dve godine govorilo o tome, da se papiri imaju konvertovati u 4%-tne, od jednom se pojavljuje 4U/. 9%-tni. Ministar finansija | je pokušao to da objasni s obzirom na veliki broj malih sopstvrenika papira, kojih je u stvari vrlo malo.

Taj je strah od. neuspeha potpuno nerazumljiv, kad se' ima u vidu da se 60 milijardi. nalazi u rukama. državnih insti- | tucija i osiguravajućih društava (naročito Ca:sse des Dćpots et des Consignations u Caisse d Amortissement). Samo 22 milijarde se nalaze u publici, 3 milijarde u spekulaciji. Kao što

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

"Бр. 39

se vidi, u stvari gro papira je u rukama državnih ustanova i osiguravajućih društava (koja su manje više birokratizirane ustanove), tako da teret konverzije pada na narod samo malim delom. U toliko je nerazumljivije, da je francuska vlada pribegla 41, %-tnom tipu. 27710 UI Tip 1 suviše је 'V/jSOR S cbzirom па (те kapitala. Ministar Tinasija , je kazao i diskusiji da je ono u Francuskoj u paradoksalnoj situaciji, jer dok se banke guše u ulošcima, dofle industrija ne može naći

i kredita. Ali on ne pominje da državni 4%-tini papiri sloje skoro

al pari. Sem ako narod ne smatra, da su kursevi intervencijom Caisse des: Depots et des Consignations i Cajsse d' Amortissement naviše oterani veštački i da će popustiti posle konverzije. Francuska konverzija je druga crandiozna орегасјја оуоса leta ove vrste. Njoj je prethodila engleska sa duplo većim iznosom. Engleska je izabrala 31/ _%-ini fip, a Francuska 41/,%-tni — i ako je u Engleskoj tržište kapitala mnogo manje obilno nego u Francuskoj. Fracnuska je danas najobilnija kapitalom; dalje engleska valuta nije stabilizirana, dok je francuski franak najsigurnija valuta na svetu. Kad se sve fe činjenice imaju u vidu, onda je izbor tipa, koji je za čitav 1% veći nego što je engleski, znak, da se u Francuskoj nije računalo na patriotsku stranu, koja je u Engleskoj igrala glavnu ulogu.

а зао

ОБАВЕШТАЈНА СЛУЖБА

НОБЧАРСТВО

—-– Upravni odbor Austrijske Narodne banke predložiće na vanrednoj glavnoj skupštini, koja je sazvana za 12. oktobar isplatu 6%-itne dividende. Dobitak и godini 1931 iznosi 3.08 nilijona prema 10.7 milijona šilinga u god. 1930. Dividenda za 1931 god. nije određena na glavnoj skupštini u februaru mesecu, jer se je čekalo na uređenje prilika kod Kreditanstalta.

— Hfalija nastavlja politika. deflacije. Povećanje novčaničnog opticaja Italijanske državne banke u julu mesecu 0. g. za 450 milijona lira bilo je izgleda prolazne prirode i nastalo je usled davanja avansa državnoj blagajni. Tokom meseca avgusta novčanični optičaj opao je za 110 milijona lira. Povećanje zlatnih rezervi italijanske novčaničke banke bilo је пи mesecu julu za 37, a u mesecu avgustu za 50 milijona lira.

— U Ramuniji su likvidirani agrarni komiteti, koji su nadzirali sprovođenje agrarne reforme.

— Ža saniranje amerikanskog tržišta hipotekarnim obveznicama osnovan je po ugledu na Federal Reserve Banke novi sistem Home Loan Banken. Sa radom će započeti polovinom meseca oktobra. Akcijski kapital iznosi 134 miliona dolara. Sedišta tih dvanaest novih banaka već su određena i to su: Newjork, Cincimati, Evanston, Pitsburg, Cambridge i t. d.,. dakle mesta u kojima ne postoje ni Federal Reserve Banken niti Federal Farm Board Banken. Glavna zadaća novog sistema jeste diskontiranje hipoteka, koje ne mogu plaćati kamatu, da. bi se time sprečile prinudne prodaje i depresijacija kreditnih objekata.

— U Somboru je uhapšen tipravni odbor Štedionice d. d. u Odžacima. DUVA BO PORE a

~—- Podrinskoj produktnoj banci u Šapcu odobrio je Ministatski savet primenu S 5 Zakona o zaštiti zemljoradnika, time da za nju važi uredba koja je bila propisana za Ljubljansku kreditnu banku i na ime kamate na uloge i tekuće račuhe ima isplaćivati 5% ako nije ugovorena niža kamata. Podrinska produktna banka osnovana je 1920. godine, sa glavnicom od 2 miliona. Krajem 1930. godine njezin.zbir bilanse. iznosio je 11.9 miliona, od čega su sopstvena srefstva 2,17 miliona, ulozi na štednju 3.2 miliona a poverioci 220. hiljada, Bančini. aktivni ra-

oni po fekućim računima 809 hiljada, roba u komisionu 301 biljada, blagajna 254 hiljada, potraživanja kod novčanih zavoda 277 hiljada, hartije od vrednosti 39 hiljada. Bruto dobit je iznosila 1 milion a čista dobit 209 hiljada. Od toga treba odbiti tantijemu, koja je iznosila 17 hiljada. Dividenda nije isplaćena.

— Švajcarske velike banke isplatile su u poslednje tri godine dividende:

Akc. kap. __ [929 19030. 1031. u mil: ŠV- ir. u % Narodna banka 25,0 6 6 6 A.-G. Leu & Co 50,0 8 8 6 Baseler Handelsbanke 100,0 8 8 5 Schweizerischer Bankgesellschaft . 100,0 КЕ 1 5 Schweizerischer Bankverein 160,0 8 8 ( Schweizerischer Kreditanstalt 150,0 31. 8 8 Е!оепбзазсће Bank 109,0 8 8 5

— Између Турске и Италије воде се преговори о зајму од 300 мил. талијанских лира Турској. Тешкоће постоје, јер Турска жели да прими зајам у готову, док Италија хоће да се он употреби највећим делом на покриће дугова Турске талијанској индустрији,

— Златне резерве новчаничних банака и влада 48 најважнијих држава на свету порасле су од јуна 1931. до јула тек. год. само за 39 милиона долара (од 11.272 на 11.311 милиона долара) према 591 мил. претходне године. Производња злата за исто време износи 450 милиона долара. Значи да је велики део произведеног злата ишчезао са тржишта и да је тезауриран од приватних лица у Америци и Европи.

— Ми смо још пре годину дана тврдили да Швајцарска неће остати уточиште страних капитала одбеглих од националних валута. У тој улози, рекли смо, остаће најдуже Француска. Ово наше гледиште потврђује последњи месечни билтен Швајцарског Кредитаншталта, По њему је од почетка 1931. год. до средине 1932. године из швајцарских великих банака повучено страног капитала 1374 шв. франака, од чега 80% отпада на другу половину 1931. године, Још су јаче от-