Narodno blagostanje

Страна 710 НАРОДНО

тици. Нарочито би се имала провести јача контрола и захтевати јачи публицитет код разних друштава за финансирање, трестова итд.

Потпору незапослених још увек врши приватна иницијатива и то уплаћивањем једне премије од 2 од сто од зараде запослених радника и каритативним установама, Оба кандидата противе се увођењу државне потпоре за незапослене и из финансијских, и чисто начелних разлога,

Законодавство о забрани алкохола биће ревидирано, па остали републиканци на влади или дошли демократи. Демократи су већ од- увођења прохибиције највећим делом њени противници, а за укидање изјаснио се Рузвелт, док је републикански конгрес у Чикагу у јуну месецу ов. год. закључио да се закон ревидира на тај начин да свака држава добије право да по слободној вољи регулише то питање,

Државне финансије показале су у првом тромесечју дефицит од 403 мил. долара. Обе партије изјасниле су се за стриктну штедњу, али ће наставак политике субвенционисања и даља борба против депресије захтевати нова средства. Исплата ратничких бонова у висини од 2 милијарде долара оба кандидата сматрају немогућом, јер би тиме државне финансије дошле у још гору ситуацију.

Познато је да демократи имају у претставничкој кући већину. Заједно са председничким изборима проводи се и

БЛАГОСТАЊЕ Бр. 45 обнова половине претставничке куће, па се рачуна на појачање демократа. Конгрес је изгласао законе, који имају чисти инфлационистички карактер. То је у првом реду (ој4богоцећ-ВШ којим се налаже Резервном систему експанзија кредита, како би се цене попеле на просечан ниво од 1921.1929. Сенат и председник Хувер гласали су против закона; он је пропао. Против њега биле су нарочито Федералне резервне банке. Исте судбине био је и С!а55-Вогаћ-ВШ о повећању оптицаја новчаница националних банака за ! милијарду долара, као и демократски планови о проширењу делатности Reconstruction Finance Corporation. Пропали су такође и планови о великим јавним радовима и скраћењу радног времена. Победе ли демократи сигурно је да ће се јачим темпом наставити покушаји оживљења привреде проширењем кредитне базе. Њихов економски стручњак у представничкој кући професор Магтеп а за њиме и сви демократи стоје на становишту, да је привреду могуће оживити и спасти једино повећањем цена, а оно може уследити само стварањем новог кредита.

У колико буде изабран демократске кандидат, он ће по уставу ући у Белу кућу тек почетком марта идуће године. До тог времена не би имали у Америци владу одрешених руку, а то је, нарочито због предстојећих међународних конференција велика штета.

ДОГАЂАЈИ И ПРОБЈ

== Sadašnji francuski budžet u viProblem uravnoteženja fran- 511 од 54 „milijarde frana'a cuskog budžeta svršava se 31 decembra. Pripreme budžeta za 1933 vrše se нанио od dolaska о. Еп-оа па ујdu. Predlog glasi na 56 milijardi. Što se više približava period novog budžeta sve više raste njegov predviđen deficit. U julu se govorilo o 7—8 milijardi, sad je već u pitanju minimalno 12. To znači radi se o deficitu od 21.5% čitavog budžeta. To je težak problem, naročito obzirom na položaj vlade u parlamentu, koja nije u stanju niti da uvede nove poreze, niti da provede uštede u tom iznosu. Moralo se dakle naći kompromisno rešenje.

U vanrednom zasedanju parlamenta u julu, učinjene su uštede u vojnom budžetu u iznosu od 1400 miliona franaka. Smanjenjem plata činovnicima, ministrima i narodnim poslanicima i ukidanjem izvesnih penzija ušteđeno je 1200 miliona, dakle ukupno 2600 miliona. Konverzija državnih dugova u mesecu septembru omogućuje uštedu od 1400 miliona. Ostaje dakle nepokriveno 8 milijardi. Ministar budžeta Palmade podneo joe finansijskoj komisiji parlamenta vladin plan za pokriće deficita koji će biti ovih dana podnet i parlamentu. Deficit od 8 milijardi pokriva se na sledeći način:

1 milijarda franaka očekuje se od pooštrenog uterivanja i bolje kontrole poreza i poreskih zaostataka; 200 milona cd novog prireza na porez na nasledstvo; 800 miliona od uvođenja posebne takse na transporte automobilima; 800 miliona od pu: većanja irošarine na kafu i produkte od nafte; 1400 miliona od ponovnih ušteda na platama činovnika i izvesnih rafničkih penzija. Sniženje plata od 10 hiljada franaka godišnje pa na više iznosiće 2—5%. Ostatak od 3800 miliona nabaviće se novim zajmom. Kako se vidi deficit od 12 milijardi pokriven jc uštedama od 5.400 miliona, novim porezima u visini od 2800 miliona i zajmom od 3800 miliona. .

Međutim, vlada taj novi zajam u neku ruku prikriva i to Ha Ovaj način: Ratničke penzije u predlogu budžeta iznose 7

milijardi. Vlada osniva autonomnu kasu za penzije i votiraće je godišnje sa 4 milijarde. Ostatak od 3 milijarde, koji kasnije zbog porasta penzija ide i do 5 milijardi, nabaviće kasa putem zajmova u potrebnom iznosu. Ti će se zajmovi kasnije amortizirati iz državnih anuifeta. Kasa je projektovana na rok :d 50 godina, a ubrzana amortizacija moguća je već posle 20 godina, jer se iznos potreban za penzije rapidno smanjuje. U stvari, kasa se osniva da bi se na nju prebacio deo deficita o. 3 milijarde. Projekat je naišao na oštru opoziciju, jer on u seki sadržava opasnost za državne finansije a la longue, stalno po· Кпсе једпог dela redovnih rashoda — kao što su penzije zajmovima, a to je protivno načelima zdrave finansijske politiks. Vladin argumenat, da se time želi postići bolja raspodela tog tereta i na buduća pokolenja — ne može da prikrije pravu svrhu pothvata, naime da se radi o zajmu Francuski finansijski stručnjaci Jčze i Lamoureux vide u osnivanju ove kase veliku opasnost za državni kredit. Francuski državni rashodi porasi su od 1927 do 1933 za 50%. Državni dug iznosi sada 279 prema 297 milijardi u 1926 godini. To smanjenje nije nastalo amortizacijom od 26 milijardi koja je kompenzirana novim zajmovima, nego revalorizacijom rezervi Banque de France prilikom sfabilizacije. Državna raspoloživa sretstva od 20 milijardi početkom 1930 godine potrošila je Tardieova vlada. Državna blagajna ја оујабјепа да тогХе 1гдаћ do 31 decembra ov. god. 7 milijar li franaka zapisa, ali je već iskoristila 5 i po milijarde. Vlada će u novoj budžetskoj godini morati često i za velike iznose da apelira na tržište kapitala. Najverovatnije će najpre konsolid .-·

·vati ove blagajničke zapise.

Ха pokriće delicita ovogodišnjeg budžeta, koji se računa na 4 do 5 milijardi (u prvom predlogu iznosi preko 2), a takođe i deficita železnica od 3—4 milijarde i izvesnih obaveza amortizacione kase (nekonvertovanih renta), moraće se uzeti zajmovi. Država freba u idućoj godini 15—20 milijardi franaka zajmova, a projekti kao kasa za penzije ubijaju i poskupljuju kredit. O )

Takođe i 800 miliona za redovne male investicije, koje ši