Narodno blagostanje

"Страна 196

| __Bp, 13

na, time da svako industrijsko poduzeće u zemlji preuzme dionice u visini 10% vlastitih sredstava. Kod nas imade od prilike 4.000 industrijskih poduzeća, a od toga broja otpada cca 18% na akcionarska industrijska poduzeća. Tvorci ovog plana drže da sva akcionarska industrijska poduzeća imadu, 5 milijardi dim. vlastitih sredstava, a sva ostala cca 1 milijardu. Ne ulazeći u same cifre (koje su neispravne, jer vlastita sredstva akciomarskih industrijskih poduzeća iznose samo Oko 3.5 milijarde), vidimo da bi pitanje maj|oriziranja manjih sa sirane velikih poduzeća bilo stalno na dnevnom redu. Kakove Sarancije može u tom slučaju da preuzme zakonodavac, ako 10% sveukupnih industrijskih poduzeća (rudarska, drvarska,.i tekstilna akcionarska društva) može

da majorizira ostalih 90%? Stvar je više nego problema |

испа, а 1 јазпо је da će kreditna politika takove institucije biti dirigovana interesima onih nekoliko grupa.”

2) Drugi argumenat kojim se pravda prisilno uDi-

'sivanje dionica |e tvrdnja, da se radi samo o tome, da

se jedan dio imovine kojeg industrijskog poduzeća (10%) prebaci sa |edne aktivne pozicije na drugu. U stvarnom slučaju te aktivne pozicije sii novac s |edne strane a dionica industrijske banke s druge strane. Već sama takova tvrdnja, ako odgovara činjenicama, najbolji je argument ртону рппидпог upisivanja dionica, jer ako je stvar zaista tako onda ne bi trebalo nikoga siliti na odnosnu fransakciju. Međutim time na oko tako |ednostavnim postupkom stoji u stvari drugačije. Dvije glavne karakteristike nosile bi dionice koje bi trebalo svako poduzeće da preuzme .

1) one bi se ukamaćivale maksimalno sa 4 do 5%.

2) one se u roku od 10 godina ne bi smjele da prodaju .

Te dvije glavne oznake ovih vrijednosnih papira

već im kod emisije oduzimaju najveći dio vrijednosti. Stvar je vrlo prosta. Pojedino industrijsko preduzeće mora te dionice da plati u gotovom. Naša industrija pa i ona koja je najzdravi|a i posjeduje znatnu aktivu, nema višak novčanog kapitala bilo to u formi gotovine ili potraživanja kod banaka, a u koliko ova poslednja u manjem iznosu i postoje, ona su u glavnom zamrzla. Najbolji dokaz da mnogo tih viškova ne može da bude je činjenica, da su akcionarska industrijska poduzeća zadužena s ogromnom svotom od preko 7 mili|ardi dinara. Kupiti dakle tai vrednosni papit, te dionice Industrijske banke, značilo bi za najveći dio poduzeća potrebni novac pozajmiti, i za njega platiti uobičajenu kaтаби. Тај Каташјак danas iznaša cca 12% tako да оуаkovo upisivanje dionica znači godišnju nadoplatu od cca 7 do 8% t|. nakon 10 godina sa kamatama na kamate iznosila bi pasiva odnosne transakcije oko 75%. Да оуаkav posao zaista se ne može kazati da on pretstavlja jednostavnu izmjenu aktivnih pozicija, a sam papir teško bi postao popularan u pozitivnom smislu.

3) Preostaje još treći argumenat. Trvdi se da će

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ ·

stvaranjem Industrijske banke prisilnim upisivanjenm dionica biti pomoženo ostalom bankarstvu time što će njegovi zaleđeni krediti biti velikim dijelom likvidirani. Dugovanje industrije, kao što smo već spomenuli, iznosi

“cca 7 milijardi dinara a od toga pretstavlja najveći dio

dugovanja domaćim bankama. Sredstva pak, kojima Industrijska banka može da računa, sastoje se -z 10% vlastitih sredstava (dioničke glavnice i rezerve) industrijskin preduzeća. Ta vlastita sredstva iznose prema statističkim podacima 3.5 milijarde dinara Rod akcionar– skih društava i izim toga 500 milijuna do 1 milijarde kod ostalih, dakle sveukupno 4 do 4.5 mili|arde. Znači da bi sredstva Industrijske banke kojima bi ona mogla da pomogne ostalim bankama iznosila cca 400 do 450 milijuna, što predstavlja neznatan procenat prema sveukupnom dugovanju. Ali i ta pomoć bila bi samo na papiru.

"Емо zašto. Industrijska banka po novoj koncepciji izda-

vala bi obligaci{e na osnovu obveze pojedinih poduzeća, da će svake godine odvojiti 1% svojih sredstava i kupiti za njih dionice Industrijske banke. Na te preuzete obaveze misli Industrijska banka da да обисасце, Које bi po cijeloj koncepciji mogle da nose samo čedan kamatnjak. Te obligacije misli se plasirati ili na slobodnom tržištu il: prodajom bankama u zamjenu -za pojedina industrijska dugovanja. O prvom slučaju (plasman na slobodnom tržištu) ne može biti govora. Industrija je nepopularna, njena sigurnost i rentabilnost ovisna |e O raznim labilnim trgovinsko-političkim merama, a njene obaveze su već iz prošlosti na lošem glasu, uz to sastavlieni iz stotinu najrazličitijih poduzeća i na koncu nisko ukamaćenje tih obligacija, sve su to momenti, koji onemogućuju plasman tih obveznica u većem stilu ha slobodnom tržištu. -

Ostaje dakle zamjena za idustrijske obaveze Код banaka. Banke će dakle primiti mjesto jedne obligacije drugu, koja se neće moći da unovči, dakle o povećanju likviditeta kod banaka ne može biti govora. A koje bi obaveze došle u obzir? Samo najilošije. Svaka će banka držati radije iole dobro potraživanje pojedinog poduzeба, koje može da kontroliše i da upliviše na njegove ostale obaveze, gdje nema moguće likvidno potraživanje ili je na ovaj ili onaj način osigurano, nešo primiti obligaciju jedne banke čije joj |e poslovanje sasvim nepoznato, a ukamaćenje te obligacije. minimalno. Industri|ska banka dobiće dakle samo najlošija potraživanja.

Vidimo, dakle, da |e izložena konstrukcija nove Privilegovane industrijske banke takove naravi, da nema nikakvog razloga da se za nju zauzme državna vlast u onoj imperativnoj formi, kao što je traženo.

Neminovna potreba industrijalizacije naše zemlje ı održanje postojećih zdravih poduzeća bezuvjetno potrebu|e novih kapitala. Te će industrija samo onda da dobije ako svoje djelovanje u svim smjerovima postavi na solidan temelj, jer samo onda može da apelira na povjerenje štediše kao i na potporu države. Svi eksperimenti kojima ta osnovica manjka osuđeni su na propast ili na upropaštavanje onog dijela industrije, koji |e |Oš zdrav.

Ати јивр- Па EO OCJHaDR ea ru ea ти HIRpeannrurec FORpe: NB Bye Eogagarcen семилијел У БЕОГТРА ДУ — Miomrr. фахжх 17.

Рачун Поштанске штедиовице, Београд 51005.

i Прима улоге на штедњу по најповољпијој каматн, Врши све банкарске послове у земљи к HHOCTpaHCTBy. Hsnaje сефове под закуп,

Телефон 23402. 23403, 23404. 23405, 23406.