Narodno blagostanje

Страна 502

povećao u 1931 prema 1929 za 25%, ali u 1932 ipak

pada za 35%. Naročito јак pad bio je kod mašina, зргаVa, aparata, elektrotehničkih predmeta i prevoznih sredstava. On je prouzrokovan smanjenjem kupovne snage i smanjenjem investicija zbog krize. Kod mašina, sprava i aparata, veliki pad usledio je 1931, kad je kriza kod nas izbila u punoj jačini, dok je u 1932 usledio katastrofalan pad kod sve tri grupe. Tako je u 1932 po vrednosti pao uvoz mašina, sprava i aparata prema 1920 za 76%, elektrotehničkih predmeta za 42% i prevoznih

- sredstava za okruglo 72%. Ovo su sve proizvodi čiji je '

pad uvoza prouzrokovan opštim smanjenjem kupovne snage usled krize, a pad je išao na štetu Nemačke, Austrije, Čehoslovačke i Italije. Ipak za ova: grupu artikala mi ćemo uvek biti upućeni na uvoz i to na tim veći, što · Бидето hteli da izgradimo raznovrsnu vlastitu proizvodnju industrijskih artikala, jer mi te artikle za sada ne proizvodimo u zemlji, a za većinu njih ne postoje ni nikakvi izgledi za budućnost. To je uz tekstilne sirovine

i tečna goriva grupa artikala gde se emancipacija od

inostranstva kod nas u opšte ne može ni pokušati, a da se pri tome ne sroza naš narodni proizvodni inven{far,

Kod tečnih goriva: petroleuma, benzina, sirove naite i ulja za podmazivanje moramo celokupnu domaću potrošnju podmiriti uvezenom robom, jer mi od tih artikala ništa ne proizvodimo u zemlji. Razvoj uvoza ovih artikala vrlo je interesantan u zadnje 4 godine. 1930 po količini i vrednosti imamo porast kod glavna dva artikla petroleuma i naište, kod benzina i ulja za podmazivanje naprotiv pad. U 1931 kod zadnja dva artikla nastavlja se manji pad dok kod petroleuma pad uvoza po količini iznosi okruglo 42%, a kod sirove nafte okrugio 62% onoga od 1930. A onda u 1932 imamo neobično jak porast uvoza kod svih ovih artikala. Prema 1931 povećanje po količini iznosi kod petroleja 95%, kod benzina oko 230%, kod ulja za podmazivanje oko 10% i kod sirove nafte oko 52%, Najinteresantniji je porast uvoza benzina za više od 230%, dok onaj sirove nafte 121081 зато око 52%.

Kod izvoza sirove kože videli smo da je on naročito jako pao u 1932. Međutim uvoz neprerađene kože i obuće pao je u 1932 u daleko većoj srazmeri nego-·izvoz. Kod obuće najjače je pao uvoz iz Čehoslovačke. Uvoz goveđih soljenih i suhih koža iznosio je u 1931 god. 129,2 miliona dinara, a u 1932 samo 43,9 miliona. Najjače je pao uvoz iz Italije, Nemačke Holandije i Grčke. Znači da je domaća prerada i industrija kože imala vrlo dobru godinu. To se zahvaljuje većoj proizvodnji obuće u zemlji.

Uvoz stakla i porculana držao se po Moličini od 1929—31 ma skoro: jednakoj visini. Pad po vrednosti usleđuje zbog pada cena u 1930. Ali u 1932 pada uvoz stakla, po količini i vrednosti na oko '/, onog od 1920, a onaj porcelanske robe na nešto više od polovine. Uzrok leži u povećanoj proizvodnji u zemlji, smanjenju potrošnje, naročito finijih izrađevina, a i frgovinskopolitičkim merama. Većinu stakla i porcelana uvozili smo naime iz Čehoslovačke s kojom smo prošle godine imali kliring, a pošto je ona bila aktivna, to je njen izvoz morao da nazaduje. Tako je na pr. naš uvoz iz Čehoslovačke u prvom tromesečju 1933 pao prema uvozu u prvom (тотезесји 1930 та 76%, a naš izvoz u Čehoslovačku samo. za 31%.

Uvoz sirove kafe, pirinča, limuna i pomarandži, go-

tovih lekova, veštačkih organskih boja, dakle artikala.

koje mi uopšte ne proizvodimo ili samo u maloj meri

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Бо. 32

ne pokazuje nikakav naročiti pad po količini u zadnje –

4 godine, šta više ni u 10932. Pad uvoza po vrednosti

је zbog pada cena dosta jak. Razvoj uvoza ovih arti-

Kala najbolji je dokaz, da autarkija nije moguća, i da

· je kriza kod nas mnogo manje pogodila gradsko sta-

novništvo nego seljačko.

ı Uvoz štamparske hartije se po količini održao na istoj visini u zadnje četiri godine. Po vrednosti je pao za oko 30%.

Uvoz uglja opada stalno u zadnje četiri godine i . po vrednosti i po količini. To je sirovina čija potrošnja

kod nas i uvoz, zavise od opšteg stanja radinosti u zemlji, a ona je stamo opadala. U 1932 uvezeno je po 'koliČini oko 53,5% onoga od 109209. Po vrednosti pad je jači. . Vrlo je'interesanian razvoj uvoza biljnih ulja u Vezi sa uljanim plodovima i semenjem. Dok je uvoz biljnog ulja ostao u prve tri godine na istoj visini po ikoličini, čak nešto i porastao, toi je pad u 1032 iznosio 47%. Naprotiv uvoz uljanih plodova i semenja padao je u prve iri godine, tako da je 1931 iznosio po količini 34% manje nego u 1929. U 1932 nastupa preokret, tako da je uvoz veći za 3,5% nego 1929. Kao kod tekstilija tako je i ovde u 1932 smanjenje uvoza gotovog produkta падокладепо povećanjem uvoza sirovine, Ranijih godina uvoz sirovina bio je kočen raznim ograničenjima.

U 1932 prema prve tri godine znatno je porastao i uvOZ SifOVOg i presovanog loja, što je valjda u vezi sa jačom proizvodnjom sapuna.

IV Zaključak. |

Glavni uzrok pada našeg izvoza je svetska privredna depresija. Ona je vršila dejstvo na naš izvoz na dva mačina. Prvo, neposredno na cene. U našem izvozu pokazuje se to u znatno jačem smanjenju po vrednosti nego po količini. izvoz po vrednosti pao je u 1932 prema 1920 za 61%, a po količini za 55%

Drugo, posredno putem potpune preorijentacije trgovinske politike zemalja uvoznica. Nove trgovinskopolitičke metode kao devizna ogramičenja, kontingentiranja, kompenzacije itd. nemaju ništa zajedmičkog sa

· merama trgovinske politike iz normalnog vremena. Nji-

hov cilj je da se uvoz potpuno zabrani ili dozvoli samo iz izvesnih zemalja.

Postoji paralelizam između sve veće primene fih novih metoda i pada našez izvoza. Naš izvoz po 'količini рао је naročito jako samo kod onih artikala, koji su naišli na trgovinsko-politička ograničenja, kao na pr. pšeiica, kukuruz, goveda, |aja, drvo itd. dok se relativno dobro držao kod artikala gde ta ograničenja nisu postojala ili su bila neznatna na pr. kod povrća, voća, svinja, bakra itd. Samo kod nekih artikala pad po količini izazvah je čisto privrednom depresijom kao na pr. kod cementa, jer je smanjena građevna delatnost. Delimično vredi to i za drvo. .

"Trgovinsko-politička ograničenja su najglavnija činjenica pri oceni budućeg razvoja našeg izvoza. Gde je pad prouzrokovan krizom možemo. pri eveniualnom oOživljenju privrede računati sa povećanjem naše2S izvoza. Gde je pad izvoza prouzrokovan trgovinsko-političkim ograničenjima, koja imaju za posledicu pojačanje domaće proizvodnje, tako da podmiruje domaću potrebti, ili podmirenje potrebe u drugim zemljama, ne možemo se nadati pojačanju izvoza. A artikli, čiji je izvoz ma taj način ugrožen čine 40—50% našeg celokupnog izvoza,

BI