Narodno blagostanje

_ 5. август 1933.

Vrlo je verovatan dakle dalji pad njihovog izvoza. Ораdanje udela tih artikala u našem celokupnom izvozu već se jasno vidi iz trgovinske statistike. 1929 iznosili su oni . po količini 52%, a 1932 samo još 41% od izvoza.

Doduše kod izvoza jaja i goveda beleži se u prvom tromesečju tek. god. povećanje, prema odgovarajućem tromesečju u prošloj godini. Ali se bojimo da |e to samo privremen pojav. Pojačanje izvoza jaja ima se zahvaliti forsiranom izvozu pre povišenja carine u Nemačkoj početkom marta, ali posle toga je IZVOZ SOTOVO sasvim prestao. Što se tiče izvoza goveda on će verovatno biti otežan novim talijanskim merama.

Postavlja se pitanje možemo li pad izvoza ovih artikala kompenzirati povećanjem izvoza ostalih. Jedan od najboljih znakova u razvoju našeg trgovinskog bilansa od prošle jeseni je znatno, povećanje izvoza svih vrsta svezeg voca, suhih Šljiva, nekih vrsta povrća i SirOVOZ bakra. Ali udeo tih artikala u našem celokupnom izvozu iznosi samo 15—20%. Postoji dakle vrlo mala mogu-– ćnost kompenziranja pomoću tih artikala. Osim, toga izgledi kod izvesnih drugih artikala, koji su se do sada relativno dobro držali, vrlo su slabi, u prvom redu kod svinja, jer. glavne zemlje uvoznice: Austrija i Čehoslovačka Torsira|u domaću proizvodnju.

Mi ćemo. se dakle morati odreci jednog dela do sada uvezenih dobara ili ih sami proizvoditi. U koliko je to moguće pokazaće nam zaključci iz analize uvoza.

U spoljnoj trgovini naše zemlje merodavan je izvoz. S njim plaćamo uvoz. Njegov pad povukao je za sobom i pad uvoza. To je delimično posledica smanjenja kupovne snage naše narodne privrede usled pada izvoza, a delimično rezultat pasivnosti našeg bilansa plaćanja.

Međutim pokazuje se, da su u našem uvozu nastupile izvesne strukturelne promene, tako da je pad uvoza kod raznih artikala vrlo: različit.

Naročito je jak pad uvoza kod izvesnih luksuznih artikala, kao na pr. izrađevina od finog stakla, porculana itd., što je sasvim razumljivo. A onda i kod onih artikala gde se dosadašnji uvoz mogao nadomestiti domaćom proizvodnjom.

Najinteresantniji zaključak, koji nam omogućuje trgovinska statistika je, da smo kod nekih od tih artikala u zadnjim godinama uspeli da se dalekosežno emancipujemoi od inostranstva. Uvoz nekih sirovina se uprkos opštem padu uvoza ne samo dobro držao, nego čak i porastao, dok je na drugoj strani uvoz labrikata Кој! зе proizvode iz tih sjrovina pao daleko. iznad prosečnosti. Najupadljiviji je porast uvoza sirovog pamuka od 7598 tona u 1929 na 8617 tona u 1932 na jednoj strani, dok |e na drugoj pao uvoz pamučnih fkanina od 11177 tona

HAPO/IHO БЛАГОСТАЊЕ

Страна 503

u 1929 na 3685 tona: u 1932. Uvoz svilenih prediva porastao je od 626 tona 1929 na 1122 tone u 19232 dok је uvoz Svilenih tkanina pao od 231 na 148 tona. Uvoz biljnog ulia pao je od 54.25 tona u 1029 na 2543 u 1932, a uvoz uljanih plodova i semenja porastao je od 24 na 25 hiljada tona.

Kao i sve ostale države plovimo i mi punomni paroni ka autarkiji. Put, koji smo do sada prevalili u tom pravcu bio je dosta lak. Mi smo se naime do sada emancipirali od uvoza omih artikala čija je proizvodnja tehnički bila laka, a nije činila velike teškoće ni sa ekonomskog gledišta. Ali u koliko se budemo hteli dalje emancipirati od uvoza iz inostranstva, nailazićemio na sve teže tehničke i naročito ekonomske teškoće. Kod mašina, sprava, elektrotfehničkih predmeta, prevoznih sretstava itd. proizvodnja u zemlji tehnički je moguća i ako uz velike. teškoće, ali se ekonomske zapreke silno povećavajii, jer kod nas ne postoje preduslovi za rentabilnu proizvodnju, naime masovnu prođu. Neke od ovih artikala moći ćemo valjda ipak uvoziti sa strane plaćajući ih smanjenim izvozom ili ostalim pozicijama bilansa plaćanja, ali ćemo se zbog nemogućnosti uvoza nekih od ovih artikala za izgrađivanje moderne proizvodnje kod nas morati zadovoljiti primitivnijim načinom proizvodnje. Zanatska proizvodnja stupiće ponovno na mesto industrijske. Nadalje moraćemo pristupiti potrošnji surogata za izvesne artikle. Nivo našeg života moraćemo sniziti. Pamuk ćemo morali madoknaditi lanom, kudeljom, koprivomi itd., katu ječmom, pirinač heljdom ili drugim žitom itd.

Ali onda preostaju još ncki artikli, koje uopšte ne možemo nadoknaditi na pr. guma i tečna goriva. Možda će inostranstvo pristati da nam dade te proizvode i zamenu za naše agrarne, ali i to će biti skopčano sa veШат teškoćama zbog sve veće# razvoja spoljne trgovine u pravcu kompenzacije, tako da se promet između pojedinih zemalja sve više izravnava. Taj je razvoj naročito kod nas jak. 1929 kompenzirali smo u prometu sa najraznijim zemljama 65% mašeg izvoza, a u 1932 već 72%. To znači da mogućnost, koja je pre postojala, naime da se uvoz iz jedne zemlje plati izvozom u drugu, sve manje postoji. Hoće li upravo ove zemlje koje će imati potrebu za našim agrarnim proizvodima moći da nam litferuiu one arfikle kojih se ne možemo odreći? Šta će raditi Egipat i Sjedinjene države sa našim agrarnim proizvodima.

Ali i ako sve te teškoće prebrodimo, ogromno sniženje nivoa života nećemo moći izbeći, naročito u pogledu finijih potreba i to sve dotle dok narodi ponovno ne uvide da na taj način upropašćuju svoje blagostanje

i da je međunarodna trgovina potrebna. U koliko će.to

biti moguće pokazaćemo u jednom od idućih brojeva.

вава

ДОГАЂАЈИ ИМ ПРОБЛЕМИ

= (___________________ У другој половини априла Над одром Светске при- позвао је Рузвелт Макдо-

вредне конферељције и _ налда и Ерио-а на разговоре Макдоналда о проблемима претстојеће

шести _ (оветске монетарне и привредне конференције. Од кад су Енглези предложили њен „сазив знало се, да ће она успети једино ако се пре тога постигне споразум о разоружању и ратним дуговима, Између Рузвелта и Макдоналда мзгледа да је био постигнут (спо-

разум о разоружању, он постоји заправо већ годинама, али не и о дуговима. Али Рузвелт и Ерио нису се сложили ни у једном н у другом питању. Американци су чак били поставили као услов свог учествовања у раду конференције неузимање у претрес питања дугова.

После овог фијаска у Вашингтону сазив конференције била је бесмислица. Кад нису били испуњени предуслови њеног успеха и кад се шефови нису били споразумели од куда да се споразумеју делегације на конференцији, кад је