Narodno blagostanje

19. август 1933.

“će konsolidovati sVoje kratkoročne obaveze. Kako smo nedavno

pisali ovaj zajam pretstavlja finansisku pomoć. Austriji koja je diktovana političkim motivima. | „аниитеоктиоквскаевтиенешитишиа _ |)ekretom od 24 jula tek. god. ukinula je francuska vlada zabranu igranja ruleta i trente et quarante od 1907 odnosno 1909 godine na francuskoj ?+eritoriji. Kasine će zato trebati da imaju posebnu dozvolu ministarstva unutrašnjih dela.

Ponovno uvođenje hazardnih igara vrlo je karakteristično. Pre nekoliko dana uvedena je, posle 100 godina zabrane, lutrija

Posle lutrije — kocka

__ НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 530

na kojoj država misli da zaradi oko 300 miliona franaka. Profesor Žez, u članku kojeg smo objavili u pretprošlom broju, smatra taj akt, koji je uperen protiv duha štednje u narodu, znakom opadanja državnog morala. Sad se uvodi i kocka, koja takođe demoralizuje i uperena je protiv duha štednje u narodu. A i ovde je za vladu bio presudan fiskalni interes, jer je porez na zaradu kasina vrlo veliki.

Dozvolu za te igre dobiće sigurno najpre čuvene irancuske banje Dovij, Eks le Ben, Biaric, Kan itd. i time će biti slomljen monopo! Monte Karla u tom pogledu i naneta mu velika šteta, čemu se nije nadao glavni grad Monaka od svoje velike zaštitnice. Ali se on ipak bori. Tako je snizio uloge na 1 franak i povećao ih do 100 hiljada franaka, smanjene su ulaznice itd.

о M.

___ОБАВЕШТАЈНА СЛУЖЂА

НОВЧАРСТВО |

_— Kako smo prilikom notiranja smanjenja diskontne

· stope Holandske banke od 28 pr. m: nagovestili, sad je predu-

zeto novo sniženje, tako da ona sada iznosi 3%, a stopa za lombardne kredite 31|,%. Priliv zlata, koji je počeo. u zadnjoj

nedelji meseca jula traje i dalje, pa je sniženje upereno: i pro.

tiv njega. | |

— Od početka meseca jula izvoz zlata iz Amerike u Francusku iznosi oko 104 miliona dolara. Budući da je u toku prošle i pretprošle godine francuska novčanična banka povukla većinu svojih rezervi zlata iz Amerike misli se da se sada radi velikim delom o prodaji zlata Engleskog intervencionističkog fonda Banque de France. Njena zlatna rezetva porasla je u toku zadnjeg meseca za okruglo 750 miliona franaka.

ЈАВНЕ ФИНАНСИЈЕ

— Prema najnovijim austrijskim podacima spoljni dugovi Austrije uračunavši i lozanski zajam iznose 3382 miliona šilinga. Od toga otpada na centralnu vladu 2094.7 miliona šilinga, zem-

„Це i opštine 478,0 miliona, banke 425,1 miliona, industrijska i

trgovačka preduzeća 332,0 miliona, saobraćajna preduzeća 44.1 miliona i ostala 3.1 miliona šilinga. Fundirani dugovi iznose 2384.5 miliona šilinga odnosno 70.6%, ostali dugoročni 502.4 miliona 14.8%, a kratkoročni 495.1 miliona odnosno 14.6%. Pre ostvarenja lozanskog zajma “kratkoročni dugovi su iznosili 31.3%.

— Druga tranša francuskog 41| %-tnog zajma od 10 milijardi franaka od 2 milijarde franaka preupisana je za 1220 miliona franaka.

— U američkom Federal Securities Act od 27 maja t. god.

koji čini novu osnovicu za emitovanje hartija od vrednosti pred-

viđeno je i osnivanje jedne službene organizacije za а и атеričkih imalaca inostranih hartija od vrednosti. Američke emisi-

-one kuće moraće ovoj organizaciji podneti tačne podatke o

_ stanju zajmoprimca, o uslovima zajma, proviziji koju pri tome

dobijaju itd. Za emisiju svakog inostranog zajma pofirebna je dozvola ovoga organa. Pre{stavnici organizacije će uskoro роvesti pregovore sa onim inostranim dužnicima koji su obustavili službu zajmova.

— 4%-tni kanadski zajam u iznosu od 15 miliona funti, koji je ovih dana emitovan u Londonu, preupisan je za 5 puta. To najbolje dokazuje obilnost na engleskom tržištu kapitala. 1 septembra će i Južnoalrička Unija emitovati zajam u iznosu od 14 miliona funti uz 33/,% za konverziju 5%-tnog zajma od 1923 godine. Počeci finansijske imperijalne saradnje pokazuju 40bre rezultate. 1 O — Da bi iskoristio veliku obilnost na tržištu kapitala en-

gleski min:star finansija sondira teren za emisiju jednog velikog zajma za konsolidaciju letećih dugova.

___Kako.smo javili ua prošlom broju pregovori između Grčke i njenih inostranih poverilaca o regulisanju službe Zajmo-

_ va prekinuti su. Predlog engleske vlade da se stvar uredi putem

arbitraže prihvatile su obe zainteresovane stranke, tako da će uslove pod kojima će se u buduće vršiti služba tih zajmova odrediti mešoviti sud u Hagu u najskorije vereme.

— Od kako je od pre godinti i po dana počelo kolebanje | орадапје valuta u pojedinim родипаувкит zemljama, one se na svim međunarodnim konferencijama dele na dve grupe, na one kod kojih je depresijacija valute svršen čin i na one Које nisu htele da to priznaju. Među prve spadaju Austrija, Mađarska, i naša država, a u druge Poljska, Čehoslovačka i Rumunija. Naročito ova zadnja nije htela da prizna depresijaciju svoje valute i ako su vrlo stroga devizna ograničenja već odavno dovela do. prima. Međutim i ako je situacija rumunskog bilansa plaćanja

bila povoljnija od naše, mađarske i austrijske ipak se jako opa- · danje devizne rezerve nije moglo zaustaviti. U februarskom spo- ·

razumu sa inostranim poveriocima Rumunija je obustavila plaćanja na ime amortizicije, ali se plaćanje interesa i dalje vršilo. Ovih dana obustavila je transfer za službu privatnih i državnih тајтома, а 1 idućeg meseca će povesti pregovore sa povetiocima po državnim zajmovima u Рапхи 0 regulisanju pitanja plaćanja i transfera. :

ТРГОВИНСКА ПОЛИТИКА — Jednim dekret-zakonom Čehoslovačka је odredila da

| se privremeno može ograničiti ili potpuno obustaviti izdavanje

uvoznih dozvola za raž, ječam, zob, brašno i proizvode od brašna.

— Engleska, koja je sama ti otavskim sporazumima princip preferencijala dalekosežno primenila prema Holandiji, stajala je na gledištu da je „Uši-konvencija” povreda klauzule najvećeg povlašćenja. Prema najnovijim vestima Holandija je. sad prihvatila englesko gledište i time je za sada gornja konvencija postala bespredmetna. Sad će izgleda Belgija da prema Епоје-

skoj zastupa mišljenje da su i otavski sporazumi takođe ро-

vreda klauzule najvećeg povlašćenja, ali to sigurno neće dovesti u pitanje otavske sporazume.

— Prema siužbenim vestima iz Solije odobrila je Francuska Bugarskoj za treće tromesečje kontingent jaja од 58 ће ljada kilograma. Osim toga odobrila joj je manje kontingente za razne proizvode stočarstva.

— Između Švajacarske i Mađarske postignut je sporazum

0 likvidaciji salda do 31 jula tek. god. u kliringu u korist Švaj-

carske izvozom pšenice, Ostali promet vrši se i dalje u kliringu,