Narodno blagostanje

Страна 586 НАРОДНО лико врше наплату пореза на основу тих поништених разреза врше протузакониту радњу, која се и кривично казни.

|. У колико се у пореским књигама не спроводе правовремено коректуре у задужењу појединих обвезника сагласно решењима жалбене власти, кривица лежи на самој власти, а не на пореском обвезнику, и према томе не може се од њега тражити накнада штете. Да би се сузбиле овакве протузаконите радње, горње Удружење предлаже подношење жалби пореским управама односно финансиским дирекцијама, а осим тога и кривичне пријаве надлежном државном тужиоцу.

У случајевима где пореске власти не узимају у обзир решења надлежних жалбених власти очигледно је да се ради о протузаконитим радњама тих власти и порески обвезници су у праву и дужности да се апелирањем на надлежне власти бране и присиле пореске власти на поштовање позитивних законских одредаба и решења.

Наравно да је оправдана и кривична тужба DOOIMB пореских органа и тамо где зарачунавају при наплати по-

реза егзекутивне трошкове и у оним случајевима, кад није ~

дошло до фактичног уручења писмене опомене, а ни до извршења пописа ствари, јер је једино тада пореска власт у праву да рачуна егзекутивне трошкове и то за писмену фактично уручену опомену !%, а фактично проведени попис ствари 2% од наплаћеног пореза.

ee = Jedno od najspornijih pitanja nove. trgovin. politike je dali se kontingenti slažu sa klauzulom najvećeg povlašćenja. Opšte je mišljenje da je to onda moguće, ako se kontingenti, odobreni jednoj državi, odobravaju svima пајуеста povlašćenim. Ali se onda nameće pitanje, da li kontingenti treba da budu po volumenu jednaki, ili proporcionalan deo ranijeg uvoza dotičnh država. U praksi primenjivala su se oba sistema. Francuska je do sada praktikovala poslednji. Ona je unapred određivala celokupni kontingent pojedine robe i po tome delila na uvozne zemlje, proporcionalno njihovom ranijem uvozu u Francusku. I zato je Francuska s pravom mogla da tvrdi da ovim sistemom nije napustila klauzulu najvećeg po-

Francuska napušta klauzulu najvećeg povlašćenja

vlašćenja. Međutim, na sednici početkom septembra, francuska.

vlada je odlučila da promeni dosadašnji sistem. U mesto automatske podele celokupnih kontingenata na pojedine zemlje, treba da stupe pregovori sa svakom zemljom ponaosob. Francuska hoće da učini zavisnim odobrenja i visinu kontingenata od koncesija koje dobije.

Malo je zapaženo da Francuska ovofn odlukom radikalno menja svoju dosadašnju trgovinsku politiku. Ona se potpuno vraća principu reciprociteta, dakle principu du ut des, pošto je već prošle jeseni tadašnji ministar trgovine Diran izjavio, da se Francuska mora da oslobodi svih trgovinskih veza i da sme da odobri smanjene stavove samo uz odgovarajuće koncesije. Francuska, doduše, misli, da se projektovani sistem slaže sa klauzulom najvećeg povlašćenja. Mi se ne možemo da složimo sa tim gledištem. Naijmarkantnija crta klauzule najvećeg роvlašćenja je prednost, koju jedna država dobija bez pregovora i bez koncesija. Jer u buduće će Francuska davati snižene stavove, kontingente itd. samo kao kompenzaciju za nove kom-

БЛАГОСТАЊЕ

Бр: 37

cesije. U ostalom, Francuska sama uviđa značaj svojih koraka.

Tako će, za sada, razdeliti 25% starih kontingenata prema 40--

sadašnjem sistemu.

U vreme donošenja nove odluke doneo je francuski list „information” uvodni članak „Donnant-donnant u kome kaže da je taj princip pre bio zapreka za međunarodni promet, ali danas je on sretstvo za postepeno izgrađivanje međunarodne trgovine. Svaka bi država bila pre spremna za davanje koncesija, kada vidi kakve protivkoncesije može da dobije. Slično je izjavila franc. vlada, naime da će joj taj princip pomoći da podigne francuski izvoz. Jer će Francuska pre da dobije koncesije

za izvoz, kada svojim partnerima može da pripreti diferencira-.

njem carinskih stavova.

U doba kada ni jedna država, ni pod kojim ielouOm neće.

da uvozi, neće napustiti svoju protekcionist.čku politiku i ako

dobije koncesije za svoj izvoz. U ostalom, takođe je moguća. · diferencijacija u Ttretiranju uvoza kod klauzule najvećeg povla-.

šćenja. Zato ne bi bio. potreban prelaz ka s'stemu reciprociteta. Stvarni razlog obrta francuske irgovinske politike, kao i kod

drugih zemalja na drugom je mestu.Naime u nastojanju da se ·

stekne jače sretstvo za zaštitu od uvoza u svako doba. Il u svojoj dosadašnjoj formi bili su kontngenti jako protekcionističko

sretstvo. Ali čim se je kontingent, koji je bio odobren jednoj državi, dao ostaim, bio je rezultat da je uvoz jače porastao

nego što je bila prvobitna namera, i pre svega nije bilo moguće u svako doba ograničiti uvoz.

Pre nekoliko nedelja javili smo da je Francuska vlada, na osnovu ovlaštenja datog joj od. sfra-

Veliki uspeh nove Hufrije Francuskoj

nc skupštiine i senata, rešia- da

emituje nacionalnu lutriju Ргеma zakonskom ovlašćenju iznos emitovanih lozova može da

ide do 1 milijarde franaka, pri ćemu' bi teoretski, ne uzevši #го-

škove u obzir, vlada mogla da zaradi 400 miliona franaka, a 600 miliona da otpadne na zgoditke. Uprkos opomenama finans:skih stručnjaka, da je lutrija znak lošeg državnog gazdinstva

i da ubija duh štednje u narodu i opomena moralista :da vodi

neradu i moralnoj dekadenciji, vlada se nije dala zastrašiti u svom radu.

'Za 20 tuk. m. određena je emisija prve tranše od: 200 mi--

liona franaka. Vladina propaganda za upis lutrije putem štampe, plakata, radia itd. primerno je organizovana i imala je željeno dejstvo. Mogućnost lakog obogaćenja zanela je Francuze. Il ako Francuzi po prirodi nisu spekulanti, ipak iposle sto gOdina zabrane lutriju može se pokušati jednom sreća. Pitanja o uređenju lutrije dnevno stižu institucijama, koje će vršiti prodaju lozova, a po mnogim mestima osnivaju se grupe građana

za zajedničku kupovinu lozova. Odziv na upis, iako emisija |oDš

nije izvršena, ogroman je. Prva tranša nije bila dovoljna da podmiri tražnju. Vlada

ie uvidela da gvožđe treba kovati dok je vruće i odmah je·de-" kretirala em'siju druge tranše od 200 miliona franaka, koja će”

se vući zajedno sa nrvom. Hoće li se i ta tranša loko plasirati kao i prva, a naročito hoće li zanos za lutrijom trajati i posle

izvlačenja od 30 novembra, ne može se unapred tačno reči. Ali

kako su lutrije uvek imale privlačnu snagu, to je lako mogućno da interes u buduće ojača.

ОБАВЕШТАЈ НА СЛУЖЂА.

НОВЧАРСТВО — Талијанска новчанична банка снизила је дисконтну

стопу од 4% на 31] %, а стопу на ломбардне зајмове од 5%.

на.4%. Ово су најниже стопе у задње 24 године,

— Prilikom obnove polovine članova Upravnog odbora Državne hip. banke u Beogradu, postavljena su sledeća gospoda: Marko Vuletić, Mihajlo Lj. Jovanović, Toma Milošević, AcaDinić j dr. Joraj Топнае.