Narodno blagostanje

Страва 628

2.000.000 din. glavnice), izbor na idućoj skupštini ima se iZVI- ·

šiti po skupinama (tj. u navedenom primeru manjina će izabrati jednog člana a većina 2 člana (S 351).

Pored toga pravilima deoničkoc društva mogu se propisati za članove nadzornog organa (koji mogu da budu i ne akcionari) posebni uslovi računajući tu i stručnu spremu. Ako nadzor vrši revizijsko poverenstvo, bar jedan njegov član mora biti stručno sposoban za ispitivanje društvenih knjiga 1 гаčuna (S 350).

Dalje, nacrt daje izvesnu mogućnost i pojedinim deoniča- rima da sarađuju u nadzoru. Naime svaki deoničar može u svako vreme pismeno skrenuti pažnju nadzornom organu na određene

predmete njegovog delokruga. Ako to učine deoničari koji pret |

stavljaju bar jednu desetinu glavnice, nadzorni organ mora O tome predmefu na idućoj skupštini podneti izveštaj (S 357).

Pored navedenog redovnog nadzora skupština može u svako doba izabrati naročite poverenike, koji. će, zajedno sa nadzornim organima ili nezavisno od njih, ispitati godišnje zaključne račune | izveštaje uprave i nadzornih ustanova, celo poslovanje ili pojedme njegove grane ili pojedine poslove. Ako skupština to odbije, mada je u predlogu iznesena teška povreda zakona ili pravila ili koja nepoštena radnja koga člana uprave ili koje nadzorme ustanove, deoničari koji zastupaju bar deseti deo glavnice, mogu za 14 dana posle skupštine staviti predlog registar– skom sudu da on naredi ispitivanje. Tako isto sud može odrediti, na predlog deoničara, poverenika i pored onih koje je izabrala skupština (S 365 t. 1 i 2). Nacrt ne zaxteva да роуегеnici koje bira skupština budu stručna lica. Što se tiče poverenika, koje određuje sud, on može (no ne mora) pribaviti mišljenje trgovačke ili industrijske komore o tome, ko bi bio sposoban da izvrši ispitivanje, a može za isto odrediti i koje pouzdaničko društvo ili revizijsko udruženje (S 365 1. 3).

Poređ nadzora, koji vrše organi društva a u kome učesftvuju i pojedini deoničari, po nacrtu postoji spoljašnji nadzor registarskog suda ,koji će delom zameniti a delom pojačati sadašnji nadzor ministra trgovine i industrije. Taj nadzor deluje supsidijarno preko lica postavljenih od suda, ako nema redovnih nadzornih organa ili ako oni ne rade kako treba. Mi smo već videli da sud određuje poverenike za ispitivanje računa na zahtev deoničara. Tako isto ako je broj članova nadzornog OT– gana spao ispod broja određenog pravilima, a uprava ili ostali

članovi toga organa se ne pobrinu da se popuni nadzorni organ, ·

registarski će sud po predlogu kojeg interesovanog lica ili po službenoj dužnosii postaviti ili popuniti nadzorni organ dokle se ne popuni ili ne postavi redovnim putem (S 352 1. 2). Za društvo, za čije osnivanje je potrebna dozvola (koncesija), zadržava se administrativna kontrola (Ministra trgovine i industrije, bana — S 367 t. 2).

Eto to je vrlo komplikovan sistem nadzora, koji predlaže nacrt trgovačkog zakonika. Fakultativnost niza kontrolnih organa i mogućnost njihovog kumuliranja u nekim slučajevima može dovesti do istovremenog rada nekoliko, jedne od druge nezavisnih, kontrola i stvarati zabunu. Na pr. jedno društvo ima nadzorni odbor i revizijsko poverenstvo; pore dtoga — poveri kontrolu završnih računa kome pouzdaničkom društvu, kao što to dopušta nacrt (S 349 t. 1). Osim toga skupština može izabrati poverenike za ispitivanje društvenog poslovanja (S 365 t. 1), a manjina akcionara zahtevati od registarskog suda da pored poverenika koje je izabrala skupština postavi druge osobe (S 365. t. 2). Evo pet nezavisnih jedan od drugog kontrolnih organa, koji imaju da rade isti posao. Ako oni podnesu pet iZveštaja koji se međusobno ne slažu, zađatak skupštine deoničara ni malo nije lak. Naravno u praksi retko kad može da se desi takav slučaj, ali teoretski on se može zamisliti i to je dokaz da je sistem kontrolnih organa po nacrtu i suviše komplikovan.

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Бр, 40.

Za neke od naših novih izjednačenih zakona (na primer za stečajni zakon) čuju se žalbe da su nejasni i ispunjeni izlišnog formalizma, što otežava razumevanje i primenu. | 10 nisu Žalbe samo laika, nego i sudija izvežbanih u primeni zakona.) Zamera se jeziku tih zakona i terminologiji. Ali zakon se ne može lako primenjivati i onda, kad on usvaja komplikovani sistem pravnih pojmova i institucija, ako za io nema stvarne potrebe. Izgleda da je naš nacrt u pogledu nadzora nad upravoni akcionarskih društava prešao granicu potrebnog i došao u sukob sa principom ekonomije pravnih propisa, koji daje pravnim jinstituci'jama osobinu, koja se zove elegantia juris. |

ШИ Način kontrole pojedinih organa

Nacrt mnogo opsežnije, no zakon o akc. društvima 1896 god., određuje dužnosti nadzornih organa. Tako naročito je naglašeno da će nadzorni organ ispitati da li procene u invenfaru odgovaraju naređenjima zakona i pravila i da H. izveštaj, knjige i zaključni račun ispravno i tačno prikazuju imovno stanje i poslovne uspehe društva. On može čak zahtevati da preko svojih članova učestvuje u sastavljanju inventara. Tačnije no u sadanjem zakonu određeno je, od koga i o čemu može se tražit obaveštenja: „od svih u upravljanju društva zaposlenih osoba.” Nadzornom organu nije zabranjeno tražiti da mu se of{kriju veze

· sa drugim preduzećima ukoliko je to potrebno radi ispiuvanja

zaključnih računa. On ima i jednu naročitu dužnost: da povrede zakona, pravila i zaključaka skupštine ili uprave, kao i druge nepravilnosti, primećene u radu pojedinih osoba saopštava nepDosredno nadređenoj osobi ili upravi (S 355).

Isto tako opsežno nacrt prikazuje sadržinu izveštaja, koji nadzorni organ podnosi skupštini. On mora u njemu između drugog navesti da li i u kojim tačkama uprava ili druge u upravljanju zaposlene osobe nisu udovoljile njegovim zahtevima, da li je i koje teže povrede zakona, pravila, pravilnika ili zaključaka skupštine primetio, da li predlaže da se godišnji zaključni račun i izveštaj odobre ili odobre sa određenim pridržajima ili vrate upravi u svrhu ispravljanja ili popunjenja, da li predlaže davanje razrešnice članovima uprave ili ne i u kojim tačkama ne (5 356).

Nadzorni organ radi boljeg izvršenja svoga zadatka može se podeliti na sekcije: „Pravilima se može dopustiti”, veli nacrt, „ida nadzorni organ... u odnosu prema upravi i drugim u Uupravljanju zaposlenim osobama pojedinim odsecima ili i pojedinim svojim: članovima odredi, prema granama društvenih preduzeća ili ustrojstvu društvenog poslovanja, posebni delokrug ili IZVIšenje pojedinih poslova” (S 358).

Tako isto potanko su određena i druga prava i dužnosti nadzornog odbora, prilikom čega je posebno naglašeno da nadzorni odbor može u svako. vreme ispitati knjige i spise društva- vrednosne papire stovarišta robe, naprave i sl., a, u с и toga ispitivanja može se za određena pitanja služiti potrebnim stručnjacima; on mora najmanje u svakom tromesečju iznenada pregledati stanje blagajne i vrednosnih papira (S 362).

Nacrt se brine o koordinaciji rada nadzornih institucija, koje posebno vrše kontrolu. Naime pouzdanično društvo ili revizijsko udruženje mora svoj izveštaji bar dve nedelje pre skupštine saopštiti nadzornom organu, ako ga deoničko društvo ima. Nadzorni organ će u svome izveštaju izneti da li i u čemu se ne slaže sa izveštajem pouzdaničkog društva ili revizijskog udruženja (S 363 t. 2). Poverenici, koje je odredio sud na zahtev deoničara ili po zvaničnoj dužnosti, svoj izveštaj podnose sudu u iri primerka, koji po jedan primerak predaje upravi i nadZoOTnom organu. Ako je skupština odredila poverenike, oni će pre-

1) Upor. referat sudije Budimira Plakalovića: „Sta treba učiniti ili izmeniti pa da se suđenje ubrza, olakša i smanje ftroškovi”, podnet skupštini udruženja sudija 1933 god. V. „Pravosuđe” 1933 br. 11 i 12, str. 418 i sled.