Narodno blagostanje

14, април 1934. | (08 | 285

enim == | „Trgovski List” odgovara U Odgovor „Trgovskom uvodnom članku od 7 ov. m. na Lista” o ekonomskom stanja naš člančić „Hvala Bogu te nije U Dravskoj banovini tako”, od 31 marta 0. g. Mi smo „ашшешаикештешие се роуодот izveštaja pretsednika Komore za trgovinu, zanatstvo i industriju pomenutom člančiću dali nekolike primedbe o stanju industrije u Dravskoj banovini. Zaključak iz naših primedaba potkrepili smo podacima, čiju važnost ni sam „, Irgovski List” uglavnom ne poriče. Ne mogući pobiti naše podatke, a ne slažući se zaključcima, „,ITgovski List” mesto protudokaza sa boljim podacima, koji su mu pristupačniji nego nama, izvrće naš jasan zaključak o stanju industrije u Dravskoj banovini, proširuje ga na opšte stanje privrede, — о čemu u našem napisu nije bilo reči — i pokušava da ођон паша родтеши tezu. U pomenutom članku on daje izlaganjima pretsednika komore neprikosnoven karakter, smatrajući ih neoborivim dokumentom za javnost. | mi cenimo značaj takvih izlaganja, ali im ne možemo pridavati fetišistički karakter, iz prostog razloga, što nam fakta bodu oči, te po dužnosti na njih moramo upozoriti. istina, mi nismo pisali bajke o izvanrednom bogatstvu Slovenije, niti smo jednu reč napisali o njenom povoljnom privrednom položaju, čak šta više, mi smo savesno, s jedne strane citirali izlaganja pretsednika komore, ne izvrćući i ni ublažujući ih, a s druge suiane poredali podatke i izvodili logičan zaključak. To smo radili sa istom namerom kojom smo svojedobno ustali protiv konstatacije Okružnog ureda za osiguranje radnika u Ljubljani „o kraju privredne depresije u Jugoslaviji”. (Br. 4., 21. jan. 1933 g.) Kao što smo tada ustali protiv suviše optimističkih izlaganja Okružnog ureda, tako isto i sada ustajemo protiv suviše pesimističkih izlaganja Komore, o stanju industrije u Sloveniji. Zbog toga moramo da se ponovno povratimo na podatke.

Po broju zaposlenih radnika i po kapacitetu proizvodnje najvažnije grane naše industrije su sledeće: drvna, rudarska, tekstilna, metalurgijska, polioprivredna. Danas je relativno najpovoljni|e stanje kod iekstime, zatim metalurgijske i rudarske industrije. A osećaju se i znaci poboljšanja kod drvne, dok je kod poljoprivredne znatno pogoršanje. Od 38,8 hiljada radmika zaposlenih u tekstilnoj industriji, što čini 8% broja svih osiguranih radnika, otpadalo je u januaru o g. na Dravsku banovinu 11.500 (29,6%). Od 29.271 radnika, zaposlenih u mefalurgijskoj industriji, što čini 6% svih osiguranih radnika, otpadalo je na Dravsku banovinu 6.065 (20,7%). Od 35.000 radnika, zaposlenih u drvnoj industriji, što čimi 7.3% svih osiguranih radnika, o+pada na Dravsku banovinu 5.330 (15,2%). Trećina ugljarske proizvodnje otpada na Dravsku bamovinu. Njen udeo u našoj industriji je najveći baš kod onih industrijskih grana, čije se stanje u poslednje vreme stalno popravlja. Kao što smo već ranije spomenuli, položaj ugljarske industrije se popravlja samo u Dravskoj banovini. U drvnoj industriji, gde se isto tako osećaju znaci poboljšanja nije stanje u Dravskoj banovini, u odnosu prema povoljnom per:odu do 1929 god. u onolikoj meni pogoršano, kao Što je to slučaj sa bosanskom drvnom industrijom. Kod poljoprivredne industrije, kojoj danas najgore ide, kao i kod

industrije kamena i zemlje, koje su u Dravskoj banovini u manjoj.

meri zastupljene, mnogo su jače pogođeni ostali krajevi, naročćo Dunavska i Primorska banovina. Povećanje broja Oosiguranih radnika kod Okružnog ureda u Skoplju nije posledica oživljenja u industriji, nego gradnje železničkih pruga, a građevinska delaknost je svuda u opadanju, u drugim krajevima možda jače nego u Dravskoj Dbanovini.

Danas Dravska banovina stoji procentualno u našoj industriji na prvom mestu, a naročito u onim granama, koje imaju relativno najpovoljniju konjunkturu. Sve jače širenje makaza

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 245

ДОГАЂАЈИ И ПРОБЛЕМИ

cena između agrarnih i imdustrijskih proizvoda, na: štetu prvih išlo je najviše u korist industrije u Dravskoj banovini. Indeks cena industrijskih proizvoda na veliko bio je 1929 god. 92,6 minerala 84,4, stočnih 107,2 i biljnih 118,6; a prošle godine industrijskih 70,8, mineralnih 75,9, stočnih 57,1 i biljnih 57,2. Prema tome ostali krajevi plaćaju čak tribut industriji Dravske banovine.

Prema svemu ovome privredno stanje u Dravskoj banovini ne samo. da nije tako loše kao što je prestavljeno na pomenutoj sednici Trg. i ind. komore, već je bolje no Što to izlazi iz naše korekture toga komorskog izlaganja. Ako gospodi oko „Trgovskog Lista” ova naša konstatacija mije prijatna, mjihova je krivica, jer u ekonomskim pitanjima ne pomaže nadvikivanje već argumentiranje.

|_______D_ooooıoıoOO________ — Уредништво спрема чланак о

Спољна трговина која стању наше спољне трговине

осиромашава. тичкој ситуацији. _ Међутим проучавајући статистику наше спољне трговине, нарочито за прва два месеца ове године, наишли смо на извесну појаву, коју желимо још сада да подвучемо.

Приликом објаве статистике спољне трговине за прва два месеца ове год. наша је штампа стереотипно и неизлечиво болно подвукла погоршање активности нашег трговинског биланса. У чланку који спремамо осврнућемо се и на питање активности нашег трговинског биланса у 1933 и У овој години. Сада напомињемо само толико, да се на њему има да изврше знатне коректуре, тако да салдо може евентуално у ствари сасвим друкчије да изгледа.

Међутим колико смо ми могли да приметимо, ви с једне стране у нашој штампи није уочена друга једна много важнија и фактички врло неповољна. појава у нашој спољној трговини у последње време. И та појава долави до изражаја у смањеном активном салду; али оно што је важно, то је анализа узрока те појаве.

Ево како изгледа наша спољна трговина за прва 2 месеца 0: Т,:

Обим наше спољне трговине за прва два месеца ове године, у односу према истом периоду прошле године, порастао је за 16%. Извоз је износио 448 хиљ. тона у вредности 502,6 мл. дин., те је порастао 71,2 хиљ. тона, односно 18,89%, а по вредности за 46 мил. дин., односно 10,05%. Увоз је износио 113,8 хиљ. тона, у вредности 492,6 мил. дин., више по количини за 16 хиљ. тона, односно 16,38%, по вредности за 39,86%. Разлика између извоза и увоза износила је у јануару—фебруару 0. т. по количини 334,2 хиљ. тона, односно 74%, а по вредности 10 мил. дин., односно 2%, а у јануару — фебруару прошле године 279 хиљ. тона, односно 74%, а по вредности 104,5 мил. дин, односно 23%.

Извоз је дакле по количини порастао скоро за једну петину, а по вредности свега за једну десетину, док је увоз, међутим, порастао по количини за једну шестину, а по вредности за две петине.

Цене за извезену пале 8%, а за увезену робу порасле 16%. Индекс цена извозних производа је пао са 114,3 у 1929 г. на 58,4 у 1933 т. т. |. преполовио се, дотле је он код увозних пао свега за једну петину (са 91,4 на 74,3) и од септембра 1932 г, је чак у порасту. Ова разлика се у прва два месеца ове године повећала, као што видимо из горњих података. (Свакако да нам је активан биланс плаћања у прошлој години и за:прва два месеца т. г. ставио на расположење инострана платежна сретства за исплату целот повећаног уво-

МЕ CIL ___—d ер ИЕ].

и о нашој трговинско-поли-.