Narodno blagostanje

18 август 1934,

НАРОЛВО ВЛАГОСТАЊЕ

Страна 533,

ДОГАЂАЈ и И ПРОБЛЕМИ

area m = Pod stalnim pritiskom srebrnog bloka prilike u S. A. D. razvija ju se u pravcu bimetalizma- Već je Tomasov amandman zakon: o uređenju poljoprivrede od 12 maja 1933 ovlastio pretsednika Ruzvelta da usvoji i srebro kao valutni metal, da zakonsku vrednost dolara izrazi zlatom ili srebrom i da odredi relaciju između oba metala. Istovremeno vlada je dobila pravo da kupuje srebro bez ograničenja. Ruzvelt je ipak oklevao i gde je god mogao pokušavao je da ne udovolji ovim zahtevima. Pola godine iza Tomasova amandmana kongres je izglasao ovlašćenje, po kome je vlada mogla da kupuje godišnje 24,4 miliona unce srebra proizvedenog u zemlji po ceni od 64,5 cenfa po unci. Kako je svetska cena srebra u to vreme iznosila oko 45 centa, to je ova mera pretstavljala subvenciju proizvođačima srebra i zadovoljenje jednog dela srebrnog bloka. 19 juna 1934 dolazi Zakon o kupovini srebra koji Ruzvelt preporučuje kongresu, kad je ovaj izneo veliki plan 0 inflaciji na bazi srebra. Ovim zakonom stavljena je kupovina srebra na širu osnovu: državna blagajna je ovlašćena da kupuje srebrne zalihe u zemlji po 50 centa uncu, a ostalo srebro po svetskoj ceni. Da bi se mogla nabaviti veća količina po jevtinijoj ceni sledovala je zabrana izvoza srebra. Kada su cene ipak počele da rastu zbog očekivanih velikih kupovina od strane države, došlo je naređenje o obaveznoj prodaji srebra državi.

. Ovim se zakonom prvi put dovodi u vezu kupovina srebra sa monetarnim režimom Severne Amerike, jer se naređuje, da se kupovine imaju vršiti sve do 25% zlatne rezerve. Prema sađdaš·njem stanju to bi iznelo 1254 mil. unca za čiji je otkup potreban iznos od 940.5 mil. dol., t.j. prosečna cena od oko 75 centa po unci. Međufim, ta bi se velika količina mogla dobaviti tek za nekoliko godina.

Istovremeno s ovim srebro je učinjeno i podlogom za izdavanje novčanica glasećih na srebro, čime je celoj politici podizanja vrednosti srebra dat i monetarni karakter. Srebro се зе naime kupovati za згеђтпе поусатсе, koje zatim služe kao zakonsko platežno sreistvo. Na ime tih novčanica može biti izdato više no što je potrebno da se kupi srebro, jer dok je kupovna cena utvrđena na 50 centa unce srebra, dotle se na podlozi jedne unce srebra može izdati 1.29 dolara srebrnih novčanica. To će imati za posledicu povećanje opticaja novca za 1.6 milijarde dolara. Hoće li se i u koliko izdati srebrne novčanice preko iznosa potrebnog za kupovinu celog stoka, ne zna se. Maksimalno povećanje opticaja, na osnovu srebra, može da ide do 16.2 milijardi dolara, ako Ministarstvo finansija bude izdalo srebrne novčanice za punih 1.6 milijardi dolara i ako se ove upotrebe za bankarske rezerve, na osnovu kojih se može dati desetostruki kredit.

Valutno-politički ova mera pretstavlja jednu novinu, koja se ne može lako klasificirati. Pored papirnog važenja, koje je nastalo iz zlatnog važenja, uvođenjem prinudnog kursa га помčanice, stvoreno je i drugo važenje. Uvlačenje srebra u opšte pokriće, koje pretstavlja, kako po svemu izgleda, krajnji cilj, dosadanjim merama nije još postignuto. Ono je učinjeno zavisnim ·od međunarodnog sporazuma, o kome je već razgovarano sa nekoliko susednih država.

Dok se ovaj sporazum ne ostvari Amerika će imati dve vrste papirnog važenja: zlatno i srebrno. Metalna podloga imaće samo taj značaj da određuje maksimalni opticaj novčanica jednih

51 drugih. Ali je isključeno da će Ruzvelt dopustiti da akcija na podizanju vrednosti srebra na opisani način utiče na njegovu pOlitiku prema amerikanskom dolaru. Tek ako se on odluči da i dalje obara dolar — a on ima ovlašćenje od kongresa da ga obori još za 10% od prvobitne vrednosti — dolar može pasti u

Da !i Ruzvelt namerava potova u Americi da depresira

dolar aopnapma a aarrr auIOs ara ana a

zemlji i na strani. Za sve Ovo imamo dokaz u činjenici, da je Ruzvelt energično paralisao pokušaj međunarodne špekulacije da obori dolar na svetskim berzama. A gornji zakon o kupovini srebra mogao je da posluži ipak sjajno kao motiv za Obaranje dolara. Akcija na podizanju vrednosti srebra nije potrebna Ruzveltu za obaranje dolara ako on to bude hteo, kao što dolar ne može pasti ako on to neće.

Министарски савет је прописао Уредбу о максимирању каматне стопе. За утврђивање активне и пасивне каматне стопе новчаних завода задржана је као основица есконтна стопа Народне банке. Разлика за активну каматну стопу смањена је за :/>%, са 5 на 4:/6-%. Камата коју могу наплаћивати остали веровници није више везана за есконтну стопу Народне банке, већ је утврђена на 8% годишње. Конвенционална казна од 2% за случај задоцњења исплате дуга укинута је, а забрањено је и наплаћивање провизија, режијских трошкова и других споредних давања на позајмљени капитал. Веровник може да наплаћује и трошкове за прављење уговора, таксе, поштарину, трошкове око регулисања обезбеђења и наплате дуга, као и остале ефективне џиздатке.

На улоге по књижицама, текућим рачунима и записима банке могу плаћати, као. максималну, ону камату која одговара есконтној стопи Народне банке умањеној за 1%. Ово се наређење, међутим, не односи на улоге код завода за које постоје посебни прописи у Уредби о заштити нОвчаних завода и њихових веровника.

У новој Уредби постоје и две сасвим нове одредбе. Пре свега, утврђује се да новчани завод може наплаћивати од другог новчаног завода највише 8% камате за реесконт меничних потраживања по којима су дужници земљорадници, који су заштићени посебним прописима. Затим је предвиђено и снижење каматне стопе на 6% годишње на дуговања новчаних завода по хипотекарним заложницама уколико нису издане у иностранству. По новој Уредби морају се обрачуни о дуговима вршити писмено на монополисаној хартији, али се не дира у повластице, које су у погледу такса предвиђене законом. |

Уредба даје и дефиницију новчаних завода и подразумева под истима новчане установе у виду деоничарског друштва, друштва са ограниченом одговорношћу, кредитне привредне задруге или штедионице: која припада јавноправном телу, а у новчане заводе убраја и све остале новчане установе које су основане по специјалним законима.

Смањење максималне каматне стопе код банака за

1/2% сали

Како садашња есконтна стопа Народне банке износи 6:/%5%, наши новчани заводи могу плаћати на улоге највише 51]. Исто толику камату (5:'/2%) плаћају и-пољски -новчани завод на улоге са дневним отказом. У западним земљама камата на улоге знатно је нижа. Највећа северноамеричка штедионица Воуегу Savings: Bank, плаћа за улоге изнад 100 долара 2:9%. Енглеска поштанска штедионица плаћа такође 1/2%, а шкотске банке плаћају за улоге испод 500 фунти 2%, а за улоге изнад 500 фунти 3%. Талијанске штедионице плаћају на улоге без отказног рока 2 до 2:/2%,

а'на улоге са отказним роком 2:/2% до 3%. У Чехословачкој каматна стопа на улоге, према последњем закону није у свима крајевима једнака. У Чешкој, Моравској и Шлеској банке плаћају — према отказном року 31J2% до. 41/4%, У Словачкој 3:/5 до 4:7>%, у Прикарпатској: Русији, 33/4 до 51/4%. Аустријске банке mnahajy за. „улоге с дневним отказом 3%. |

ут