Narodno blagostanje

Страна 552

predviđa se ostvarenje zajedničkog Ionda zainteresovanih drŽava, čija bi se sretstva upotrebljavala za obeštećenje društava. Najvažnija je treća tačka. Dok su za prve dve sve zainte-

'resovane zemlje u potpunosti saglasne, dotie kod ove treće po-

stoji razmimoilaženje između Sjedinjenih Američkih Država 5 jedne i ostalih država s druge strane. Prve bi htele da se ova tačka skine s dnevnog reda pošto njihovo brodarstvo uživa subvencije od vajkada i bez ovih se skoro ne može zamisliti. Za druge pak, ovo je najvažnije pitanje, jer subvencije uslovljavaju jednu konkurentsku borbu, koja je mnoga društva pomorskog brodarstva dovela već na rub propasti. Odstranjenjem subvencije treba da se stvore podjednaki uslovi тада. 2502 toga su izgledi za uspeh pretstojeće međunarodne konferencije pomorskog brodarstva vrlo slabi. Možda su u pravu от, Кој već sada proriču neuspeh.

Pitanje subvencioniranja brodarstva staro je više decenija. Posle rata, kada su nastupile velike promene u svetskoj trgovačkoj Iloti, naročito zbog porasta učešća novih zemalja, Ono je dobijalo sve veću akiuelnost. Tonaža trgovačke Ноје Sjedinjenih Američkih Država posle rata, prema predratnom stanju, uvećala se za 382%, Italije za 101%, Japana za 138.5%, Norveške za 103%, Francuske za 70% itd. Sve nove zemlje, koje su se posle rata bacile na razvijanje i uvećavanje vlastitih trgovačkih flota činile su to pomoću subvencija. Kako je izgiedalo uvećanje trgovačke flote pojedinih važnijih država i kolike su subvencije vidi se iz sledećeg pregleda:

Stanje trg. Ноје 30 јипа Godišnje.

Zemlja u 1000 tona O E

1914 1934 — ili — /np. um.šv.fr. Engleska 18.892 17.630 — 57 6:02 5 АП 20620. |: 9195 + 382.2 97.05 Japan 1.708 3.980 51885 12.60 Norveška 1.975 7.392 + 1034 5.40 Метаска 5.135 3.680 5 2873 O) Francuska 1.922 3.260 + 696 70.80 Italija 1.430 2.875 => 1010. 1110 Holandija 1.472 2.612 jr. 70.5 >) Švedska 1.015 1.597 = „57.3 0.45 Grčka 821 1.507 + 83.6 6.18 Španija 884 1.164 = ЗЛА 16.95 Danska 770 1.101 i 43:0) 0.03

*) nepoznat iznos.

Današnje subvencioniranje se prilično razlikuje od onog predratnog, koje se ograničavalo na podržavanje pojedinih |nija neophodno potrebnih državi. Sada je međutim subvencioniranje postalo mnogostrukije. Postoje nekih petnaest načina na koje se pomaže pomorsko brodarstvo u pojedinim zemljama. Pored subvencioniranja linijske plovidbe, države daju velike iznose za pokriće troškova poštanskog prometa, zatim za pokriće gubitaka, olakšice za građevne i obrtne kredite, nadoplaćuju kamate, daju građevne premije, dozvoljavaju bescarinski uvoz materijala za građenje brodova. daju pomoć za osiguranje, Oslobođenje poreza i socijalnih dažbina, doprinose za pokriće gu-

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

:'Bp, 35

bitaka na valutama itd. Gotovo sve zemlje praktikuju više ovih načina za pomaganje razvijanja i održavanja svojih trgovačkih flota. Najmnogostrukije pomioćne mere primenjuju Italija i Fran= cuska, zatim Japan itd.

Subvencioniranje je naročito napredovalo u periodu depresije. Ono je bilo jedino srefstvo za održavanje rentabiliteta pomorskog saobraćaja. ! ц koliko je ovaj više opadao u toliko su više rasle subvencije i konkurentska borba među pojedinim državama. Čak Je i Engleska preko Ministra trgovine Runcimana izjavila gotovost da pribegne politici subvencioniranja. Paralelno s ovim na pomorski brodarski saobraćaj sve se više počinje da primenjuje i kontingentiranje. U članku „Stbvencioniranje pomorskog brodarstva na međunarodnim forumima” (br. 18) naveli smo predlog finansijskogc odbora Trancuskog parlamenta, da se u sve Trgovinske ugovore unese odredba, da najmanje polovina Копшпсепштапе гође, Која se uvozi morskim putem, ima da ide pod francuskom zastavom. Ova mera prvi put je našla primenu u francusko-španskom ugovoru. Sada je is'u prihvatila i Engleska unoseći je u trgovinske ugovore sa Estonijom ı Letonijom. Uvoz poljoprivrednih proizvoda iz ovih zemalja uslovlien je većim korišćenjem engleskih brodova.

„Политика“ од 11 августа доНишлије угледајте се на HOCM KaKO Ce y Нишу приме-

Београд! . ћује појава расељавања, јер се близу вароши почиње да гради ново насеље. На крају овог написа чланкописац се пита: Да ли ће се Ниш, који је иначе раштркан, једном још толико проширити да и ова насеља уврсти у свој реонг Проблем је, међутим, врло прост. Нишлије би требале да се угледају на Београд те да сталним ширењем реона хватају једно по једно дивље насеље па макар стигли и до Београда! ·

Pitanje pšeničnih viškova zadaie

Briga o pšeničnim viškovima Francuskoj još uvek velike briu Francuskoj ne prestaje

ge, i pored ovogodišnje slabije žetve. U štampi se. traže uzroci “viškova i mačin kako da se isti uklone. Navode se dva uzroka. Prinos po hektaru postaje sve veći zbog upotrebe selekcionisanog semena i zbog sve: racionalnijeg đubrenja zemlje veštačkim đubrivom. Još je važniji uzrok krijumčarenje. Tvrdi se da su u Francusku ušli milioni kvintaia stranog žita, naročito preko Alžira i Maroka — tobože kao žito iz francuskih kolonija. I privremeni uvoz pružio je dosta prilika za zloupotrebe. Dobre vrste stranog žita su uvožene, a u inostranstvo su izvezene mekinje i najlošije vrste francuskog brašna.

Radi uklanjanja viškova naročito se preporučuje ograničenje zasejanih površina i prelaz drugim kulturama. Međutim, to ne ide lako. Prelaz na šećernu repu je nemoguć, jer je izVOZ šećera kontingentiran. Sa kulturom deteline i drugih trava isti je slučaj, jer se mleko prodaje po 40 santima. Nije bolje ni onda, ako se pređe na proizvodnju salate ili paradajza. Razumljivo ie što poljoprivrednici pri takvoj situaciji prvenstveno traže da se preduzmu najstrožije mere protiv krijumčarenja.

авва

ОБАВЕШТАЈНА СЛУЖЖЂЉА

POLJOPRIVREDA

— Zbog nedavne suše u S. A. D. oseća se potreba da se potrošnja prilagodi stvorenoj situaciji. Prema izjavi g. Volesa, ministra poljoprivrede, uvozne carine se ipak meće smanjil:, jer raspoloživo žito, mleko, povrće i konzerve mogu da zadovolje tražnju. Krompira, voća, jaja, putera, sira i slanine biće

za 5—10% manje, svežeo mesa za 15—20%, a svinjskog mesa za 30% manje nego što je potrebno.

— Sem hitnih mera za suzbijanje bede u krajevima nastradalim od suše, S. A. D. nastoje da shodnim merama spreče u budućnosti ogromne štete od suše. Naročito se planira, da se u istočnim državama favorizira gajenje stočne hrane i građenje