Narodno blagostanje

25 август 1934.

Мадпјаса га meso čija bi se produkcija povećala u godinama suše. -

— Prema planu koji je ministar poljoprivrede podneo ertgleskom parlameniu za odgajivače goveda predviđa se subvencija od 3 miliona funta.

— Zbog hiperprodtikcije mleka i mlečnih proizvoda Danska je vlada naredila da se nedeljno ubija po 2 do 3 hiljade mlečnih krava.

— „Jugoslovenski Lloyd” donosi da je u Sremskoj Milrovici izvršeno ogledno oranje sa jednim novim fipom traktora. Za pogon se upofrebilo ogrevno drvo. Dva jutra zemlje su preorana sa 60 kg. drva što košta 12 dinara. | u vršidbi su troškovi pogona smanjeni za 80%.

— G. Jovo Popović, stručnjak za bolesti bilja, piše u „Jugoslovenskoj Pošti” da su prema zvaničnoj proceni od 1929 g. do danas samo {ri štetočine (šljivina vaš, pšenična rđa i jabučni moljac) nanele našoj poljoprivredi štetu od preko milijardu i po dinara. Stoga je potrebno stvoriti i pomagati ustanove za ргоиčavanje i suzbijanje biljnih bolesti i štetočina.

— Ha лондонској конференцији о пшеници изнети су следећи подаци о обављеном извозу пшенице у прошлој кампањи, који изгледају овако (у милионима бушела): Аргентина 144, Аустрија 90, Канада 194.8, С. А. Д. 27, Русија 27, Бугарска 5, Мађарска 30, Румунија 0.3, Југославија 0.9, јужна Африка 16, Немачка 6.

— Министарство шума и руда издало је уредбу којом се дозвољава, да се куповине за дрво из сече последње године могу платити и у ратама. Куповина са затезним каматама мора бити уплаћена до краја буџетске 1934-35 год. Министар шума и руда може дозволити плаћање и ранијих обавеза у ратама, с тим да оне буду у року од две године уплаћене. За обезбеђење државе може служити дрво до 75% његове вредности, гарантна писма, хипотекеи хартије од вредности,

— Према званичним податцима резултати аустријске сетве су следећи: Принос пшенице се смањио са 3,87 мил. кв. у прошлој години на 3,54 мил. тј. за 9%, ражи са 6,68 мил. на 5,81 мил. тј. за 13% и јечма са 3,33 мил. на 2,81 мил. тј. за 15%. Цене ових производа су скочиле и то пшенице са 34 шил. 1 кв. за прошлогодишњи просек на 35.75 шил. 20 авг. 0. г., ражи са 20,50 на 25.50. Жетва сточне хране је лоша и услед тога су цене кукуруза скочиле са 105], шил. на 17:Ј2, јечма са 13 на 18 шил., брашна за сточну храну са 12 на 21: шил. мекиње са 8, на 14 шил.

— Шумским управама у Вардарској бановини додељено је 2 мил. садница четинара за пошумљавање голети.

— Немачка је одобрила да можемо у септембру и октобру о. г. увести 1.514 квинтала јаја на име неискоришћеног контингента за мај о. г.

— Da bi se održale cene koži u S. A. D., čija se produkcija usled suše i klanja stoke jako povećala, Refiko je dala trgovcima kože kredit od 10 mil. dol.

— „UIniormation” donosi da stručnjaci cene štetu od suše u S. A. D. na 2 milijarde dolara, a ona je naročito velika u llinoisu, Viskonsinu, Dakoti, Misuriu, Kanzasu i Nebraski. Izgledi berbe kukuruza su najnepovoliniji, usled novog talasa toplote koji je nastupio poslednjih dama.

— Raspravijajtući pitanje pšenice francuska vlada donela je sledeće odluke: 1) nastaviće se sa izvozom; 2) kvota izmeljavanja biće podvrgnuta strožijoj kontroli; 3) denaturisanje i izvoz brašna od 15 avgusta učinjeni su obligatnim; 4) pristupiće se organizaciji lagerovanja robe iz 1934; 5) ponova će se pristupiti denaturisanju reportirane pšenice; 6) odgovarajuće mere imaju se preduzeti i u Alžiru.

— Мађарска намерава да у пролеће идуће године

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 553 приступи колонизацији већег броја безземљишних сељака на површини од 100.000 јутара.

— Аустријска дуванска режија, у оквиру компензационих послова са Бугарском, купила је од ове 9000 квинтала дувана.

— Берба дувана у Мађарској даће ове године 203.009 кв. према 239.000 у 1933. Мањи принос је последина смањења засејане површине са 31.790 на 28.431 јут.

— Због рђаве жетве ражи у Аустрији произвођачи су престали са понудама очекујући веће цене, које су последњих недеља стално скакале. Да би спречила сувишно подизање цене влада је одлучила да снизи царину толико како би се цена ражи стабилизирала на 25 шил, Садања царина износи 10 зл. кр. за квинтал.

— Новим декретом талијанске владе одређена је субвенција од 13 лира за сваку унцу семена свилених чаура, а од 10—12 лира за сваки кг. свиле.

— Kao što smo već javili Prizad je ptodao Čehoslovačkoj 6000 vagona pšenice, koja će biti izvezena do 1 novembra. Za ostalih 4000 vagona, pošto ukupni preferencijalni kontingent iznosi 10.000 vagona, čehoslovačko društvo zadržalo je pravo opcije do 1 januara 1935. Tri petine ove robe biće transportovano našim, a ostalo čehoslovačkim brodovima.

— Dr. Branko Petrović, sekretar novosadske berze, dao je izjavu o budućnosti naše pšenice, koja je objavljena u „Politici” od O avgusta i u kojoj zastupa tezu, da našem proizvođaču treba obezbediti cenu sličnu onoj koju uživaju proizvođači ostalih evropskih država. To bi značilo 300—350 din. ро Кушtalu. Razlika u ceni imala bi se pokriti iz opštih sretstava. Mi se ne možemo složiti sa ovakvim predlogom. Mi mislimo da bi

· problem bio rešen ako bi se proizvođaču odmah posle žetve

obezbedila cena od 150 dinara po kvintalu sa postupnim povećanjem do naredne kampanje. A što se tiče tvrđenja g. Petrovića, da problem pšenice ne zadaje za ovu godinu nikakve brige mi smo u uvodnom članku dovoljnim činjenicama ukazali na mogućnost da problem pšenice u Ovoj godini za nas postane vrlo težak. -

— Оуософбија рготуодија уипе u Južnoj Africi ceni so na 730.000 bala što pretstavlja 10.5% manje od prošlogodišnje.

— Ovogodišnji prinos duvana u Grčkoj ceni se na 36 mil. oka prema 39.2 u 1933.

— Austrijska vlada proučava predlog o uvođenju posebne takse na goveda, koja budu doterana na tržište, radi stvarania fonda za pomaganje proizvođača goveda.

— Na konierenciji između Ruzvelta i ministra poljopr:vrede odlučeno je, da se u narednoj kampanji odustane od ograničenje zasejane površine pšenicom.

INDUSTRIJA

— Prema vestima iz Londona tamo se sprema čemisija obveznica jednog norveškog društva za proizvodnju hartije u iznosu od 1,15 miliona funta. Na londonskom tržištu očekuju se i druge strane emisije.

—Engleska proizvodnja gvožđa i čelika u julu o. g. iznela je 527 hiljada tona prema 344 hiljade u julu 1933.

— Turska podiže čefvrtu fabriku šećera u Ajdinu i postaje time potpuno nezavisna od inostranstva. 1926 proizvodnja je iznosila samo 500 tona i porasla je u 1933 na 52 hiljade tona.

— Za finansiranje javnih radova kolonija Madagaskar dobila je od Banque de Madagascar tromesečni konto-korentni zajam od 60 miliona franaka uz 5,25%. |

— Фабрика терпентинских уља „Вишеград“ у Добруну отпочела је после 10 годишњег застоја да ради.

—- Рузвелт намерава да сазове на једну конференцију водеће индустријалце, која би расправљала могућности дедентрализације индустрије. Идеја је, да се један део инду-