Narodno blagostanje

19. јануар 1935. НАРОДНО njenom ponudom: svršen je sa uspehom. Smanjenje zasejane površine kao i finansiranje lagera doprineli su ovom uspehu a majposle je suša tome pomogla. Pomoću dobrovoljnih ograničenja useva, uz premiju svela se proizvodnja žita i pamuka na normalu. Proizvodnja kukuruza i svinja jako je smanjena. Oskudica stočne hrane ublažena je kupovinom stoke od strane vlade za vreme suše. Zaslužuju pažnju i finansijske mere vlade, kao npr. otkup pamuka i kukuruza za rasterećenje tržišta, Što ie prouzrokovalo skok cena poljoprivrednih proizvoda i ромеćanje prihoda poljoprivrednika o čemu smo češće pisali. Indeks cena bio je 102 u septembru 1934 prema 70 u istom mesecu prethodne god., a pnhod poljoprivrednika: ceni se па 6 milijardi dol. u 1934 g. prema 5 milijardi ıu 1933. Interesantno ie da su farmeri, koji su učestvovali u ogramičenju proizvodnje, više zaradi nego Ostali.

Još su interesantniji zaključci koje je vlada izvukla iz ovog razvitka i planovi stvoreni na Osnovu ovih zaključaka.

БЛАГОСТАЊЕ Страна 57

Plan za 1935 predviđa proširenje proizvodnje, koje se neće sprovesti od jedared zbog opasnosti hiperprodukcije i pada cena, nego u etapama pod kontrolom države. Povećanje proizvodnje treba da je praćeno državnim merama u cilju potpoтасапја unovčenja koje se zasniva na povećanoj kupovnoj moći industrijskog stanovništva i povećanom iZVOZU. Vladi su poznate trgovinsko političke teškoće kod izvoza žita i svinja. Pored ovih mera vlada će i dalje intervenisati kupovinom na tržištu poljoprivrednih proizvoda. Na faj način se misle prebroditi eventualne depresije „prouzrokovane sušom i ujedno u vezi sa kontrolom proizvodnje evenfiualno organizovati iržište, tako da bi stabilna ponuda bila osigurana.

Osim ovih mera predviđene su i druge sa dužim rokom. Najvažnija je od ovih jkolonizacija nezaposlenih па srednja ratarsko-stočarska gazdinstva. Najposle treba da se lošije zemlje postepeno ppromenene dobrim, takođe olonizacijom.

за за

POLJOPRIVREDA

— Bugarsko Ministarstvo narodne privrede u Bugarskoj izradilo je projekat o velikim radovima na navodnjavanju, koji bi obuhvatili 42.000 hektara zemlje u okolini Plevne. Reka Osem biće regulisana i odvođena kroz jedan kanal dug 85 kilometara, a odaile sistemom. malih kanala raspoređena po celom kraju.

— Argentina je i za novu kampanju produžila zakon o minimalnoj ceni pšenice, kukuruza i lanenog semena.

— U Bugarskoj je površina zasejana ozimnim usevima smanjena za 400.000 ha na 1.064 hilj. ha.

— Na prvoj sednici talijanske korporacije za wstočarstvo i ribars:vo, pored ostaloga, istaknuta je i potreba reguiisanja uvoza stoke i dovoza na pojedina veća tržišta kako bi se ofklonila konkurencija domaćoj stoci.

— Savez industrijskih preduzeća za preradu vina u Francuskoj obratio se vladi sa molbom, da ova prinudnim риtem ograniči proizvodnju i zabrani osnivanje novih preduzeća.

— Zasađena površina vinogradima ртобје godine u Francuskoj bila je 1.478.889 ha. prema 1.422,159 u 1933. U istom vremenu površina pod vinogradima u Alžiru povećala se sa 373.905 ma 387.655 ha. Prošlogodišnja proizvodnja vina u Francuskoj iznosi 75.1 mil. hl. prema 49.7 u 1933, a u Alžiru 22.0 prema 16.7. Time su i Francuska i Alžir prošle godiie postigli rekordnu proizvodnju. -

— Засејана површина у Грчкој порасла је у 1934 г. према претходној за 13,5 хиљ. ха и износи 8174 хиљ. ха. Засејана површина под ражи, зоби и јечмом смањила се за 27,5 хиљ. ха у главном у корист пшенице и неких других култура.

— У Бугарској је било 1934 г. засађено дуваном 22,1 хљ. ха, а принос је износио 19,4 мил. кг. према 26,6 хиљ. ха и 244 мил. кг. у 1933 г. Смањење засађене површине је последица омањења засађене површине у северној Бугарској и ниских цена у кампањи 1933 г.

— Број свиња у Немачкој био је у децембру 1934 г. 23 мил. за 750 хиљ. комада мање него у децембру претходне године, Очекује се даље смањење, јер се број крмача у већој мери смањио него свиња намењених тову.

— У Русији обрађивали су у 1934 г. 240 хиљ. колектива, који обухватају 15,8 мил. сељачких газдинстава, 90% целокупне засејане површине. Број трактора повећао се задњих пет година са 50 хиљ. на 281 хиљ. У колективима раде 33 хиљ. комбајна (који у исто време жању и вршу), 34 хиљ. теретних аутомобила и 855 хиљ, сејачица,

СЛУЖБЉА.

—- Француски принос кудеље био је у 1934 г. 26,8 хиљ. кв. влакна и 3,1 хиљ. кв. семена (на површини од 21 хиљ. ха), хмеља 27,3 хиљ. кв. (2 хиљ. ха) и 133,7 хиљ. кв. ланеног влакна и 3,1 хиљ. кв. семена (23,4 хиљ. ха).

— Турски министар пољопривреде намерава у циљу унапређења пољопривреде да повећа број силоса, да повећа број професорских места пољопр. високих школа, да селекционише памук са дугачким влакном, да гаји мериноовце, да поведе селекцију семена, да унапреди сточарство и да изради нови закон о шумама, који ће омогућити рационалну шумску привреду.

INDUSTRIJA

— Rešenjem Ministra šuma i ruda izvršiće se u toku ovoga meseca revizija svih rudarskih koncesija.

— „Ekonomičeskaja žizn” piše da je ruska industriska proizvodnja u 1934 porasla prema prethodnoj godini za 19%. Povećanje je dva puta veće kod industrije, koja proizvodi sretstva proizvodnje, nego kod one potrošnih dobara. Proizvodnja je brže rasla od povećanja broja radnika, koje iznosi 10%. Proizvodni troškovi opali su kod teške industrije, a porasli kod lake. Železnički saobraćaj je nedovoljan i broj utovarenih vapoma za poslednje četiri godine raste, ali sve sporije. Rđavo stanje i rđava organizacija železničkog saobraćaja pretstavlja veliku smetnju razvoju industrije. U poljoprivredi, prinos cerealija po hektaru raste, a kod smanjenja bnoja stada beleži se zaustavljanje.

— Prema jednom izveštaju Federal rezerv borda, dobitak američkih indusfriskih preduzeća u toku prvih devet meseci 1934 godine veći je za 70% od onoga u prošloj godini. U deset prvih meseci 10934 radničke nadnice bile su 25% više od onih u 1933. Prihodi poljoprivrednika u 1934 bili su 5.045 mil. dol. prema 4.090 u 1933 i 3.616 wu 10932.

— Prošle godine u Južnoj Africi proizvedeno je zlata 10.49 mil. uncija prema 11.02 u 1993. Sjedinjene Američke Države i njihovi posedi proizveli su 3.08 mil. uncija prema 2.36 u 1933.

— Шенерне фабрике у Турској, којих има 4, фузионирале су се. Досад је била једна од њих под контролом Сумер банке, две под Пољопривредном банком и једна под Из банком.

— Švedski list „Svensk Finanstiding” donosi, da se vrednost akcija najvažnijih akcionarskih dnuštava u prošloj godini, zbog porasta kurseva, uvećala za 403.87 mil. kr. Pojed ne akcije pokazale su sledeći skok: fabrike mašina 37%, banke