Narodno blagostanje

13. јули 1935.

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 457'

uvek' otkazuje ako je vreme ružno i koje samo po sebi izaziva ružno vreme, jer stavlja takve zahteve privrednoj politici koji se nisu nikad ispunili, već su se morali izbeći preduziman|em mera koje smetaju.

O ovoj bitci za papirno važenje, za koju Angas obećava da će odmah napisati tri debele knjige, treba kazati, da se ovde ipak precenjuje uloga novca na koju se gleda suviše jednostrano. Za dirigovanje međunarodnih privrednih odnosa

ima i drugih sredstava, osim novca — carin4, subvencija i kontrola spoljne trgovine. Novac ne treba smatrati samo kao koeficijent cene za međunarodne privredne odnose, već i kao merilo cene i najzad i kao sredstvo za. čuvanje vrednosti. A ove funkcije papirni novac ne može da vrši. Prirodno, Angas kao Englez prećutno uzima da bi engleska funta mogla bez daljega da vrši sve ove funkcije. On pri tome ne misli na to, da druge nacije ne bi bile sporazumne sa takvim rešenjem.

ba #8 Bi MB

ОБАВЕШТАЈНА СЛУЛ

ПОЉОПРИВРЕДА

! — Међународни пољопривредни институт у Риму цени да ће овогодишњи принос пшенице у европским увовничким земљама бити 320 мил. KB., a у извозничким 110 мил. кв. Укупни принос у Европи, ако услови остану повољни до конца жетве, биће за 15 мил. кв. већи но у прошлој години,

— Овогодишња мађарска жетва цени се на 20 мил. квинтала.

— Међународни пољопривредни институт у Риму и Уред за вино у Паризу израдили су нацрт о изједначењу начина контроле вина у међународној трговини.

— Американски министар пољопривреде Волес изјавио је да ће државни допринос фармерима на основу закона о регулацији засејане површине, бити повишен са 29 на 33 центи. Порез на потрошњу жита остаће непромењен (30 центи). Допринос ће се платити у две рате, и то прва: од (20 центи) приликом пристанка на ограничење засејане површине, а остатак доцније.

— Услед појаве сточних болести у неким местима Дунавске бановине, забрањен је за 14 дана сваки догон стоке-на новосадску пијацу.

— Грчки министар пољопривреде г. Теотокс одржао је говор у коме је истакао задруге као најважније установе, не само у погледу регулисања тржишта помоћу куповине и лагеровања жита, него и као пропагаторе 60љих начина производње.

— Poljoprivredno udruženje za Banat donelo je rezoluciju u kojoj traži: da se zakonskim putem odredi nalniža cena pšenice na 200 dinara i kukuruza na 120 dinara po metarskoj centi; da se u Dravskoj banovini državni porez može platiti i u naturi; da: poljoprivredn:ci budu zastupljeni u Prizadu i u Odboru stručnjaka pri Ministarstvu poljoprivrede; da se odmah donese zakon o polioprivrednim komorama i prinudnim poljoprivrednim udruženjima; da se porez na zemljište smanji za 50%, da se donese zakon o konvertiranju zemljoradničkih dugova sa maksimalnom kamatnom stopom od 3%; da se likvidira agrarna reforma; da se zabrani uvoz grožđa u cilju zaštite vinogradara; da se uredbom osigura unovčenje uljanih biliaka.

— Kanadski parlamena/! je izglasao zakon o stvaramijui Ureda za žito, koji će se baviti prodajom ranijih viškova i nove žetve. U sporazumu sa vladom, Ured će utvrđivati minimalne

cene. Uostalom, slobodno će tržište fankcionisati kao i ташје. |

Samo će ..se utvrđivati dve cene: ona koja se utvrdi na Žžitnoj berzi i pomenuta minimalna cena. Proizvođači se mogu obratiti slobodnomi tržištu ili Uredu za žito. U ovom poslednjeni slučaju oni dobijaju utvrđenu minimalnu cenu i |edno uverenje kole im daje pravo da na kraju kampanje učestvuju u ostvarenom dobitku. | — Епојезка vlada jd odlučila, da poveća budžetsku sub-

venciju proizvođačima šećerne repe za 2,8 miliona шта.

i — Prema poslednjim podacima, berba pamuka u S. A. D. izneće kao i prošle god:ne, t|. nešto više od 11 miliona bala. Žetva pšenice daće više od 700 miliona bušela.

ИНДУСТРИЈА

— Крајем 1934 г. било је у Мађарској 156 текстилних фабрика, за 14 више него у претходној г. Број запослених радника и намештеника порастао је са 45 хиљ. у 1933 г. на 50 хиљ. у 1934 г. Вредност увезених сировина износила је у 1934 г. 36,7 мил. п. према 33,8 мил. у 1933 год. Мађарски је извоз у 1934 г. ишао највећим делом у Енглеску (15,5% извоза текстилне робе), затим у Немачку (12%), Румунију (10%), Југославију (9%), Египат (8%) и тако даље.

___ У Лондону је изазвала живо интересовање вест из јоханесбурга да се у провинцији Тангањика нашло 60гато налазиште злата. Пошто рудници у Тангањици плаћају само 5% порез вредности производње изгледа да ће експлоатација ових рудника бити могућа.

— Индекс индустријске производње у Русији у првом полгођу ове године (исти период у 1934—100) изгледа овако: електрична струја 128, нафта и петролеум 1052, камени угаљ 112, кокс 121, гвоздена руда 135, челик 130, алумилиум 188, комбајне (вршалице и жетелице) 352, теретни аутомобили 231, трактори 118 и т. д: Предвиђени план индустриске производње у првом полгођу ове године испуњен је са 49.5% према 47.4% у истом периоду 1934, односно 42.3% у 1933, 36.3% у 1932, 33:0% у 1931 год.

— Proizvodnja srebrna и па5ој zemlji je iznosila 1929 с 10,6 ћи. Ке., 1930 2. 17,4 ћу., 1931 g. 51,1 HNili. (porast 000 'JPiepče), 1932..6..62.77 пу., 1933 2. 122,3 511. : 1934 2. 129,31 ћиј. (и угедпози од 80 т!, Фпага).

— Prema izjavi engleskog ministra rudnika, proizvodnja petroleuma iz uglja procenjena je za ovu godinu na 60 miliona galona. Za iduću godinu se predviđa povećanje proizvodnje.

— Engleska je аопеја хакол kojim se ograničava broj vretena u pamučnoj industriji. Zakon predviđa osnivanje naročite komisije, koja ima ovlašćenje da nerentabilna „preduzeća kupi i likvidira ili da ih preproda. Komisija je, osim toga, ovlašćena da za sprovođenje tih transakcija zaključi zajam od 2 miliona funti. Amortizacija ovog zajma vršiće se iz naroOčitog fonda osnovanog od uloga tkačnica pamuka u Velikoj Britaniji. Ulozi iznose 11/> pensa po vretenu za 1 godinu. Preduzeća, koja se obavežu da za 5 godina obustave rad, Oslo·bađaju se ovog uloga, ali broj vretena oslobođenih od toga uloga ne može biti veći od 1 miliona. Za prve 3 godine mogu se osnovati nova preduzeća samo tada ako je jedno takvo staro preduzeće obustavilo rad. Broj vretena u Velikoj Britaniji ceni se na 48 do 53 miliona. Očekuje se da će se ovim zakonoitn broji vretena smanjiti za 10 miliona.

ТРГОВИНСКА ПОЛИТИКА

— За првих пет месеци Француска је извезла 7039 „авиона у вредности 73.86 мил. фр. према 2782 ком. у вредности 36.15 мил. фр. у истом периоду 1934.

— Румунија је за треће тромесечје дозволила увоз „у висини 60% прошлогодишњег.