Narodno blagostanje

_ - 17, aBrycT 1935. _ _ НАРОДНО

— U Gečkoj je propisano uredbom da se uvoznici mo_гајц snabdevafi uvoznim (dozvolama, koje će izdati trgovačke · komore zasebno za svaku poziciju carinske tarife.

COHMJAJIHA ПОЛИТИКА

- — U državnoj ćilimarskoj školi u Sarajevu 42.27% тадnica ima nadnicu ispod 10 dinara, 7,8% od 10—15. dinara, 21,62%. do 20 dinara, 21,2% do 30 dinara, a svega 2,4% preko 30 dinara, — Kod ljubljanskog Ouzora bilo ije u julu o. g. 82.210 · osiguranih, manje za 620 nego u istom mesecu prošle godine. 'Bolovalo je 2.218 ili 2,7%. Prosečna osigurana nadnica je 22,19 dinara, manie za 0,38 din., a ukupna dnevna zarada 1,82. mil. dinara, manje za 45 hilj. dinara. Broj osiguranih prema prethodnoj godini opada od maja o. 2., a i nadnice su takođe po"сеје da se smanjuju. | - — Kod petrovgradskog Ouzora bilo je u julu o. 9. 22.560 Osiguranih, Najveći je broj zaposlen kao kućna posluga (3057), u trgovini (2.350), u industriji kamena i zemlje (2.110). Prosečna osigurana nadnica je iznosila 15,75 dinara. Sa nadnicom do 8 din. bilo ie 5562, a preko 48 din. 1072.

НОВЧАРСТВО

— Ministar finansija je rešio da se čl. 11 Pravilnika o regulisanju prometa devizama i valutama izmeni i da glasi:

»Za svako zaduživanje u inostranstvu bilo u stranoj va- -

luti ili u dinarima od strane novčanih zavoda, akcionarskih

· društava, pojedinih firmi i privatnih lica potrebno je prethodno ovlašćenje Ministarstva finansija, izuzev po uvozu robe u cilju trgovine, u koliko specijalnim rešenjem zaduženje u inostranstvu i po ovom osnovu ne bi bilo ograničeno.

Za stvaranje u zemlji ma kakve obaveze u stranoj valuti ili zlatu, kao: zaduživanje u zemlji u stranoj moneti, primanje i davanje uloga u stranoj moneti i tome slične transakcije, potrebno je prethodno ovlašćenje Narodne banke«.

— Ministar finansija je rešio da se procenat deviza, dobiven od izvoza u neklirinške zemlje, koji su izvoznici dužni nuditi po službenom fečaju Narodnoj banci, i dalje snizi i to od 60% na 50%. Od jula prošle godine smanjenje iznosi 30%.

— Profesor Spreg u ijednoj diskusiji o valutnoj politici sa profesorom Vormom, biv. savetnikom Ruzveltovim, izjasnio se protivu politike manipulacije novca. Po njemu devalvacija može da smanji fiksne troškove, državi da pruži knjigovodstvenu dobit, a banke da učini likvidnim. Ali ona ne može da

stvori potrebu za kreditima pomoću kojih bi se moglo povećati zaposlenje.

| — Između Rajnske hipotekame banke i Berlinske hipotekarne banke izvršena je fuzija sa povratnim dejstvom od 1 _Јапцата 1935. Novi zavod biće, posle Nemačke centralne hipotekarne banke i Hipotekarne i eskontne bavarske banke, treći veliki nemački institut za hipotekarni kredit.

— Talijanska banka povisila je eskorćnu stopu sa 3,5% na 4,5%.

— Grčka je donela Uredbu sa zakonskom: snagom, koja omogućuje da se dugovi i bankarski depoziti, zaključeni u devizama, konvertuju u drahme.

— U mesecu julu, iznos uloga na štednju u Austriji pO-

većao se za oko 7 mil. šilinga. — Time je smanjenje krajem

· juna, koje je došlo kao posledica upisa zajma za radove i se-

zonske potrebe, više od роја nadoknađeno; ukupni porast uloga

na štednju u prvom polgođu 1935 iznosi 71,4 miliona šilinga.

__— BHmisije hartija od vrednosti u S. A, D. u 'julu iz-

_ nele su 524 miliona dolara prema 332 miliona u julu 1934. One pretstavljaju najviši postignut nivo od marta 1931 god. ~

БЛАГОСТАЊЕ. Страна 539

— Za plaćanje robe koja se uvozi u Nemačku, bilo je potrebno tako zvano „devizno uverenje”, dok za sam uvoz takvo uverenje nije bilo potrebno. Kako je u poslednje vreme uvoz u Nemačku bez deviznih uverenja bio stalno u porastu, on je sporazumno sa odnosnim stranim vladama zabranjen. 'Očekuje se naređenje nemačke vlade, po kome će uvoz iz svih zemalja bez deviznog uverenja biti zabranjen, ali samo za izvesne grupe robe, naročito za industrijske proizvode. Posle toga moraće se na carinarnicama podnositi devizno uverenje ili odgovarajući dokaz. Ova mera nemačke vlade nema trgovinsko-politički, već devizno-politički karakter. |

5

ЈАВНЕ ФИНАНСИЈЕ

— Prema objašnjenju Poreskog odelenja Mimistarsbva: finansija vlasnici vodenica — potočara ne mogu se smatrati sitnim zanailijama, pa se neće paušalno oporezivati, već prema stvarno postignutom prihodu (druga grupa, tačka 2 a člana 42 Zakona o neposr. porezima). U pogledu kazana za pečenje rakije dato je objašnjenje, da će se zemljoradnici koji ih imaju pod kiriju, oporezivati tečevinom samo onda, kad poslovanje ima karakter stalne radnje, t|. ako se kazani za vreme cele sezone iskorišćavaju pretežno davanjem pod kiriju. Vlasnici kazana oporezivaće se paušalno.

— Carinskj prihodi od počelka aprila do Ikraja јша 2. 2. izneli su 230.05 miliona prema predviđenih 216,80 miliona dinara. Više je naplaćeno 14,15 miliona. Za isto razdoblje 1934 с. bili su predviđeni jednaki prihodi kao i ove godine, ali je na-– plaćeno za 594.569 dinara manje od predviđenog iznosa.

— Pišlikom poslednjeg wp:sa blagajničkih zapisa u Švedskoj upisano je 60 mil. kr. u mesto 20.0 koliko je bilo

izlozeno upisu. ;

— Parlamenat S. A. D. većinom od 288 glasa prema 96 protivu izglasao je zakonski predlog o fiskalnoj reformi, Кој sadrži sledeće nove poreze: na čistu dobit preduzeća koja se kreće od 8 do 12% plaća se porez 8%; on se penje na 10% za dobitke od 12% do 10%; na 15% za one od 16% do 25%, i na 20% za dobitke veće od 25%. Novi porez treba da donese državnoj blagajni godišnji prihod od 100 miliona (dolara, ij. 15 miliona dolara više nego sadašnji opšti porez od 5%; povećana je poreska stopa na prihode veće od 50.000 dolara po postupnoj skali, koja dostiže 75%; porez na nasledstva iznosi 4% za ona između 50.000 i 60.000 dolara pa ide do 75% za nasledstva preko 10 miliona dolara. Ovaj porez treba da donese 20dišnje oko 95 miliona dolara. Zatim je povećan porez na poklone, koji će iznositi 3% za one između 50.000 i 60.000 dolara i postupno se penje do 57% za poklone preko 10 miliona dolara. Godišnji prihod od ovog poreza ceni se na 26 miliona dolara. Postupni porez na čiste prihode društava iznosi 131/|4% za prihode до 15.000 аојага 1 14:/4% za one preko ove sume. Predlog o finansiskoj reformi upućen je senatu.,

— Državni fumdirani dug: Nemačke povećao se u ditugom polgođu budžetske godine 1934/35 za 220 miliona i iznosi sada 10,26 miliardi. Leteći dug iznosi 2,9 miliarde, a obveznice: po poreskom zaimu 1,46 miliarde. U ove sume nisu uračunate me-

nice, koje su emitovane za stvaranje rada i reorganizaciju vojske.

— Konverzione emisije, koje su izvršila američka društva od početka ove godine, prešle su milijardu dolara.

— Zbog vrlo teške devizne situacije Rumunija na dan 1 avgusta nije isplatila kupone inostranih zajmova .

— U S. A. D. nezađovolijstva protivu novog Нзкатос programa bivaju sve veća. Senator Vanderberg prebacuje da se na ovaj način želi predaja Forda u ruke Vol-strita, koji dugi niz godina vreba slavnu firmu iz Detroita. | —Brazilijanska. vlada biće za kratko vreme primbomana da potpuno obustavi službu po inostranim dugovima,