Narodno blagostanje

Страна 550

U izveštaju se konstatuje da su u svim mestima industrijski radnici bolie plaćeni od onih koji su zaposleni u zanatskim radionicama. -

Od 28 privrednih grana pokazuju porast nadnica u drugom {iromesečju o. g. samo četiri grane. (metalurgiia, prerada drveta, gradnja železnica i opštinski poslovi). Porast se kre-

će: između 01 до 3,6 din.; nešto osetnije opadanje pokazuje:

šest grana (javni i privatni saobraćaj, industrije: papirna, kamena i zemlje i grafička, i kućna posluga).

: Vrlo je velika. razlika između osigurane nadnice kod pojedinih privrednih grana. Najmanja je kod kućne posluge, gde iznosi svega 10,78 g., zatim ugostiteliskih radnji i konfekcije

(20,1 i 20,7 din.), a najveća. kod grafičke industrije (38,9 din.), električnih centrala (36,3 din.) i novčanih zavoda (34,6 dinara).

Не само што се у извештајима занатских организација _ (бар оним које смо имали у _ рукама) не приказују прилике у занатству онакве какве су, — као што се види из написа које доносимо у идућем броју, — него се праве велике грешке и при оцени појединих крупнијих питања која тангирају занатлије; ово непознавање чињеница може баш занатлијама да буде од штете. Изнећемо као пример случај са сељачким дуговима. Али ћемо пре тога поменути једну контрадикцију у раду привредних организација. У извештајима загребачке и београдске занатске коморе се констатује да се у прошлој години није побољшао положај земљорадника, док је на недавној конференцији привредних комора у Новом Саду изнето супротно гледиште. (Остављамо на страну питање положаја сељака; али, занимљиво је да су делегати на поменутој конференцији заборавили што су писали у годишњим извештајима.

У извештају загребачке занатске коморе за прошлу годину се каже да је мораториум за сељачке дугове и за обавезе новчаних завода ванредно неповољно деловао на економски и социјални положај занатлија. Уредба о заштити земљорадника од августа прошле године, није омогућила да се обнови ранија уска веза између малог занатлије и сељака, јер се. није повратило. поверење занатлија у кредитну «способност сељака. А од коликог је то значаја, види се кад се зна да опстанак преко 65% занатлија са комориног подручја зависи скоро искључиво од економског положаја сељака.

Сељачки мораторијум_ је - користио занатлијама

"Ми се не слажемо са горњим гледиштем занатских комора, које је нашло израза и у бројним резолуцијама и претставкама. Прво, занатлија, који ради са сељаком, није био способан да да велики кредит сељаку, те га мораторијум није ни могао толико погодити. Друго, ослобођење сељака од службе ануитета и камата за дугове, који према званичној статистици прелазе 7 милијарди динара, омогућило је сељаку да дотични износ употреби за куповину у готовом. Занатлија је од тога могао највише имати користи, јер баш он продаје сељаку многе неопходно потребне производе.

Avion spada u red -putničko-pismonosnih saobraćajnih srefstava budućnosti, naročito na Velikom odstojanju. Avionski saobraćaj danas se može smatrati kao treći ravnopravni saobraćajni sistem pored brodarstva i železnica. U izveštaju francuskih železničkih kompanija za prošlu godinu Tvrdi se da i avion oduzima promet železnici. | prenos skupocene robe sve se više koristi avionom. Grčka je prošle godine organizovala izvoz avionom najfinijih vrsta svežeg grožđa. Iz nekih zemalja avionima se izvozi riba,

Ogroman triumf амопзког saobraćaja

WHO O O OTO -.

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

60 35

koja na potrošačka tržišta stiže u živom stanju. iz naše zemlje pokušan |e ove godine izvoz rakova. Prenos novina takođe sve više prelazi na avion, Redakcije velikih svetskih listova vlastitim avionima organizuju obaveštajnu i „prenosnu službu itd.

U svetskom avionskom saobraćaju prvo mesto zauzimaju Sjedinjene Američke Države. | 10 пе зато ро гахотапаtosti, već i Drzini, tehnici i organizaciji. Od 160 mil. km. prevaljenih avionima u svetu u 1933 na SAD ofpada 50%. Tri

_ Četvrtine avionskih linija osposobljeno je za noćni saobraćaj,

koji apsorbuje polovinu celokupnog saobraćaja. Pet naivećih društava održavala su u prošloj godini preko 100 linija sa dužinom pruge od nekih 85.000 kmi. i dnevnim prevaljivan;em oko 260.000 km. U 1933 putnički avioni u SAD prevalili su 88 mil. km. i prevezli 568.000 putnika, 3550 tona poštanskih pošiljaka i 1112 tona razne robe. I u pogledu brzine Amerikanci su na prvom mestu sa 200—300 km na sat. U Evropi Drvo mesto zauzima Nemačka čiji su avioni u 1933 prevalili 12 mil. km i prevezli 120.000 putnika, 500 tona poštanskih 2051ljaka i 2604 tone robe. Zatim dolaze Francuska, Sovjetska Rusija, Italija, Engleska, Holandija itd. čiji je avionski saobraćaj u 1933 ovako izgledao:

Prevaljeno Prevezeno Pošta Robe

mil. km 1000 putnika tona tona

Francuska JO 52 222 1509 Sov. Rusija 6 35 876

italija 4.3 38 948

Engleska 4.2 79 175 152

Holandija 4.1 44 222 1509

Naša zemlja u svetskoj statistici avionskog. 5ађгасаја

po broju prevaljenih kilometara zauzima 30 mesto, po broju prevezenih putnika 32, a robe i pošte 33 mesto.

U 1933 g. na velikim evropskim aerodromima broj doputovalih i otputovalih aviona bio je: Pariz 11.679, Keln 10.611, London 9.632, Berlin 9.623, Amsterdam 9.145, Brisel 8.513, Frankfurt 7.779, Malme 7.343, Kopenhagen 6.127, Магвец 4.516, Rim 4.314, Antverpen 3.974, Beograd 2.610, Atina 2.537 I td. |

Koliki je snažan napredak učinio avionski saobraćaj za poslednjih nekoliko godina, najbolje se vidi iz sledećih podataka. U SAD 1928 god. putnički avioni prevalili su 17 mil. km i prevezli 53.000· putnika i 2622 tone robe. Prema ovoj godini u 1933 imamo sledeći procenfualni porast: kod prevaljenih kilometara 370%, prevezenih putnika 972%, „pošte i robe 78%. Sa 9 najvećih evropskih aerodroma (Amsterdam, Berlin, Frankfurt, Keln, Kopenhagen, Minhen, Prag, Beč i Cirih) u leto 1920 polazilo je 468, a 1933 g. 969 aviona, što pretstavlia porast za 107%. :

Težište avionskog saobraćaja poslednjih godina prelazi na interkontinentalne i prekomorske linije. Period organizacije unutrašnjeg saobraćaja u mnogim zemljama već је završen. Danas u svetu postoji deset stalnih linija, koje vezuju svih Det kontinenata. Kolonijalne zemlje avionskim saobraćajem 17građuju veze sa svojim kolonijama, Engleska nastoji da u Singapuru stvori glavnu bazu vazdušnih puteva na Dalekom Istoku, kojima će vezati Kinu, koja je postala cilj velikih sila, naročito Amerike, Engleske i Francuske. Rusija takođe glavno težište polaže na saobraćajno spajanje Dalekog Istoka itd. Uskoro treba da bude uspostavljeno još nekoliko linija, kojc će vezati Evropu sa zemljama Južne Amerike. ;

U tehničkom i organizacionom pogledu avionski 550braćaj postigao ie kolosalne rezultate. Sigurnost. putovanja nije ništa mania od one ostalim saobraćajnim sretstvima. Šta više, moglo bi se reći da među njima, u pogledu. sigurnosti, avion stoji na prvom mestu. Kod njega je relativno najveća sigurnost. Organizaciono uređenje je tako da već nekoliko godina spada u | тед fedovnih saobraćajnih sretstava. Budućnost