Narodno blagostanje

Страна 616

БЛАГОСТАЊЕ - Бр. 39

_ НАРОДНО

izvor prihoda 1929 1931 1932 1933 1934 Zajmovi 64,1 65,9 62,4 61,1 61,0 Engleska društva 86,0 48,8 42,5 41,9 45,7 Strana društva 61; 40;8 39.2 35,3 39,5 stale muve ) 18,5 13,2 12,3 11,4 124] Svega 2309. 168,7 | 15G:4/ 1407 1583

Kao što se vidi, najveći pad prihoda nastupio je od 1920 до 1031, а promene koje su se desile od 1031 do 1934 ne izgledaju naročito velike. Međutim, jasno se primećuje da je opadanje prihoda prestalo. Oni su se u 1934 čak i povećali prema proceni Kindersleya za 8,6 miliona funta.

Porast prihoda od društava protokolisanih u Engleskoj potiče naročito otuda, što su porasle cene sirovina čija је ргоizvodnja putem mežunarodnih sporazuma ograničena (kaučuk, kalaj, čaj itd.). Povećanje prihoda od engleskih društava protokolisanih u dominionima ili inostranstvu izazvano je velikim delom opštim oživljenjem poslova i povećanjem dobitaka zlatnih rudnika. Prema jednoj staroj proceni u društva koja rade u inostranstvu, -a protokolisana su u Engleskoj, uloženo je 1200 miliona funta, a u ona koja su protokolisana u .inostranstvu oko 720 miliona. Kindersley smatra da se ovaj odnos nije mnogo promenio i dolazi do zaključka da je кита јасе росоdila engleska društva nego strana. On smatra da to dolazi otuda što je oko 107 kapitala engleskih društava uloženo u Žželeznice. U 1934 bili su А samo prihodi od ov. Međutim, u zamenu za to oni su od početka krize do 1934 najmanje opali. U 1934 došlo je u pojedinim slučajevima do novih obustava plaćanja, ali su ti gubici bili većim delom Rkhompenzirani delimičnim obnavijanjem kamatne službe od strane izvesnog brola drugih zemalja, naročito od strane Brazilijie. Nisu ostale bez dejstva ni konverzije raznih zajmova (dominioni, kolonije, južno-američke države), ali je i tu stvoreno izvesno izravna– nje, jer su odobreni neki novi zajmovi.

Prosečna renta kapitala uloženog na zajmove iznosi nešto iznad 4%, i jača ie od rente koja se dobija od društava protokolisanih u Engleskoj, a koja rade u inostranstvu. Međutim, prosečna renta kapitala investiranog u društva ргојоkolisana u dominionima ili u inostranstvu iznosila je u 1933 i 1934 preko G1!|/»%.

Ser Robert Kindersley, smatra da će se porast prihoda nastaviti. On ne očekuje nove znatnije obustave vršenja kamatne službe zajmova, već računa da će ı one zemlje које до sada nisu plaćale, bar delimično obnoviti svoja plaćanja. Dalji porast prihoda trebao bi da dođe od novih sporazuma za ogra–

ničenje proizvodnje, naročito od novog međunarodnog sporazuma o bakru. Povoljnije kretanje prihoda može se očekivati i zbog porasta trgovine u zemljama sterling-bloka, kao i zbog izgleda da će se održati visoka cena zlata. Jače poboljšanje zavisi od pojačanja svetske trgovine i povećanja sveiskih cena.

KMindersley ipak ne smatra verovatnim, da će u doglednoj budućnosti prihodi od engleskog kapitala investiranog и inostranstvu dostići iznos od 300 miliona funta godišnie, kao što je to bilo u 1926 i 1927 pg. Kada bi se pojedine cene i povećale daljim ograničenjem proizvodnje, ipak se ne bi mogli povećati i prihodi, jer bi se u vezi s tim povećala proizvodnja u zemljama koje nisu pristale uz sporazum, a brže bi se razvijala i industrija surogata. To će onemogućiti da se ostvare cene od pre krize. S druge strane, ne može se znatno povećati ni prihod od zajmova, jer su neizbežne nove konverzije, a izvesna olakšanja moraće se odobriti i zemljama koje nisu u stanju da uredno vrše svoju kamatnu službu.

штете ре равно сто година, 17 септембра 1835, искрцао се на Четем-Ајленду, острву крај О-. гњене земље, млади биолог Чарлс Дарвин. Утисци које је понео из те дивљине за божјим леђима, спојили су се са његовим научним (сазнањима и родили науку о природном развитку, о. одабирању врста, о праву јачега. У другом облику искрсле су исте идеје у другој половини Х]Х века у Ничеовом обожавању човечје снаге и надмоћи и у његовом дивљењу силном и најјачем. Иста мисао створила је, најзад, иако сасвим другим путем, у наше дане фашистичко начело вођства, најширу друштвену, политичку и привредну примену права јачег.

Истина Огњена Земља није родила Дарвинову науку. Али Дарвинов боравак на томе острву из данашње перспективе добија двоструко симболично значење. Експедиција која га је довела тамо, имала је гордо да шири европску цивилизацију и хришпанство; искрцала је на острво. неколико покрштених и цивилизованих урођеника да одагнају мрак дивљачког, природног незнања светлошћу беле разумности. Међутим, када се иста лађа вратила неколико година доцније, нашла је своје питомце изједначене са околином и природом. Природа је била однела победу над разумом.

А Дарвинова наука, основана на широким темељима изучавања природе и њених закона, била је, после картезијанске логике, прва велика објава рата хришћанском гледању на свет.

Дарвинова стогодишњица

#9 MO BO a.

ОБАВЕШТАЈНА СЛУЖБА.

ПОЉОПРИВРЕДА

— Светска потрошња пшенице у 1934/35 била је 98 мил. тона према 98 у 1933/34, 99 у 1932/333, 103 у 1931/32, 190 у 1928/29 год.

— Steta od proletnjih mrazeva ceni se u vršačlim Vinogradima na 68% berbe. Prihod Vršca od vina ceni se u idućoj kampanji na 14 mil. do 16 mil. din., to nije ni polovina normalnih prihoda iz istog izvora. U Južnom Banatu ceni se mrazom prouzrokovana šteta na oko 30 mil. dinara.

— Веће скопске трговинско индустријске коморе донело је резолуцију у којој тражи: да се спроведе у живот закон о привредном већу, како би се што пре приступило изградњи привредног плана; да се приступи преоријентацији пољопривреде у циљу унапређења оних грана народне производње, које имају највише изгледа за пласман; да се за

идућу сезону подигну откупне цене дувана, да се измени закон о монополу у смислу слободне производње и слободног извоза дувана; да се откупне цене опиума утврде и објаве бар на месец дана пре почетка бербе; да се производња свилених чаура у Јужној Србији унапреди помагањем приватне иницијативе на подивању домаће свиларске индустрије; да се забрани увоз сирове свиле и свиленог предива, док се у току сваке године не потроши домаћа производња; да се снизе железничке робне тарифе; да се укине скупни порез на брашно; да се изради уредба о финансирању општина.

= У циљу повећања производње житарица Белгија је увела премије и то: 550 фр. по хектару површине засејане пшеницом, 200 фр. по хектару за остале житарице.

— Ministar poljoprivrede je izjavio da je 0 iizVOZ stočne hrane iz maše države.