Narodno blagostanje

Страна 634 - _ НАРОДНО

У х

= Naš novi. trgovinski :sporazum sa Grčkom predviđa, između ostaloga, i upotrebu kompenzacionih bonova za. turistička plaćanja. Putnici u Grčku mogu 5 hil|. drahmi po osobi po-

nefi u kompenzacionim bonovima, a та до 3 ћи]. ап. ц efektivnim drahmama. = Izvoz а е ш Albaniju pao je u 1934 о. za 37% ipfe-

ma 1033 zg., a Albanije u Italija za 40%. Тло višak Alba'nije pao je sa 2,1 mil: leka ш 1933 о. na 1,49 mil. u 1933 2.

— Suša je prouzrokovalla, znatne promene ı mađarskom trgovinskom bilansu; tako se izvoz svežeg voća i povrća smanjio- za 1,7 mil. p: u mesecu {ulu prema istom mesecu pretprošle godine, a na drugoj strani bio je potreban uvoz od 20 hilj:·tona 'kukuruza u vrednosti od 2,2 mil. penga. Izvoz industrijskih -proizvoda, naročito: gvožđa: i mašina, povećao se, tako da je i u Julu ostvaren izvozni višak. (1,2 mil. p.) i to za 1,1 mil. (više nego u istome mesecu prošle godine).

COHMJAJIHA TIOJIMTYMKA |||.

= Prihodi Okružnog ureda ||hi SMDOMoI prema pisanju novosadskog „Dana”, u prvom polgođu 1935 izneli su 3,25, a rashodi 3,29 miliona dinara, tako da se pokazao deficit od 35,6 hiliada dinara. Prihodi su opali zbog pada radničkih nadnica. Prosečna osigurana nadnica u Subotici bila |e ove godine. 15,63 dinara prema 18,20 dinara u 1934. Zbog toga je manjak prihoda. bio neizbežan, uprkos tome što je broj osiguranih članova bio. za 84 veći od prošlogodišnjeg. Drugi razlog za opadanje prihoda leži u zastarelosti uredskih potraživanja ili. u njihovoj nenaplativosti usled propasti poslodavca. Navodno, bio |e čest slučaj da se od poslodavca nema od kuda naplatiti. = Sa прехрану становништва оскудног у храни одређен је кредит од 12 мил. дин., који је подељен на поједине бановине.

| — Код Оузора у ЕН лрану у јулу месецу било је 22.222 осигурана члана према 20.002 у истом месецу 1934 год. Највећи број осигураника —- 5.413 — отпада Ha I разред са надницом до 8 дин. Просечна обезбеђена надница износила је 16.27 дин. :

— 23 о. м. 60. волонтера лекара у Загребу напустили су болницу у знак протеста због тешког стања. У резолуцији незапослених лекара м волонтера тражи се: отварање нових болница у којима би нашли упослење незапослени, законско „регулисање кумулације места, реформа лекарске службе код: осигурања радника, давање награде волонтерима MIHHM3NM 800—900 дин.

НОВЧАРСТВО

-— Čehoslovački ministar finansija prof. Engliš izjavio |e pred parlamentarnom. komisijom za: štednju, da su vlada i Narodna banka istoga mišljenja. da je u sadašnjem momentu пеmoguće. sprovesti novu devalvaciju, koju traže agrarci, i ukidanje žitnogz monopola i sličnih mera koje poskupljuju životne namirnice, koje zahtevaju socijaldemokrati.

—:Na: švajcarskom novčanom fržištu nastala је znatna nestašica, što: je dovelo do smanjenja poverilaca kod novčanih zavoda, (О tome. smo već pisali. Usled ovih prilika odlučile su velike banke da plaćaju opet kamate na inostrane depozite, ne 'bi:li tako:stale-na put nestašici. novca; do sada su one vrlo .nerado: primale takve depozite i ne samo što nisu plaćale kamate, nego. su šta. više uračunavale i režijske troškove. АП posle nmekulturnog ı bezobzitfnoge postupanja prema. poveriocima ·Basler Handeisbank, sumnjamo. da će slrani kapital hteti mnogo da se koristi ovom DOT makar mu se nudile vrlo visoke kamate.

= ба 480 те а zadruga u Sloveniji 145 se nalaze pod zaštitom, a od 26 regulativnih štedićnica 5. u tova, pod zaštitom.se nalaze i 3 novčana zavoda.

БЛАГОСТАЊЕ 0

= Босанска трговачко-индустријска банка д. д.-обуставила је плаћања, јер је затражила мораторијум. "

— Najaktuelniji finansijski problem Engleske. je finansitanje naoružanja. Vlada stoji pred alternativom: da li da dozvoli povećanje letećih dugova koji su već dosta veliki, ili- da emituje dugoročni zajam. Protiv sadašnje emisije zajma govori okolnost da bi opozicija iskoristila to u svoje svrhe agitujući da vlada, koja čini vrio malo za nezaposlene, daje Ogromne' svote za naoružanje; povećanje letećih dugova, koje bi široj javnosti ostalo nepoznato bar do posle izbora, otežalo bi docniju emisiju, pošto bi dejstvovalo u pravcu povećanja: kamata na novčanom tržištu.

— Veliki broj francuskih akcionarskih društava snizio је dividendu zbog novouvedenih poreza. Tako je društvo Pulman snizilo tromesečnu dividenđu sa 75 santima na 37 santima.

— Pretsednik američke komisije za kontrolu berze Kenedi dao je ostavku. To je od značaja zbog toga što je on igrao vrlo važnu ulogu kod sprovođenja zakona o emisijama harti|{a od vrednosti, a i zakona o kontroli berze.

ЈАВНЕ ФИНАНСИЈЕ

— Celokupni dug Nemačke (Hajh, ze nosio je 1 jula o. g. prema navodima ne nansija 28,5 milijardi maraka. Od ove зите о: larde na dugoročne zajmove, a 4,7, milijarae na Rkratkoročne. Ministar tvrdi dalje da su netačni podaci o _ »tajuo: Nemačke, koji se šire u inostranstvu. Menice za зтуагапј> роsla i poreski bonovi, koji nisu pretstavljeni u. cilri koja pokazuje dug Rajha, ne iznose 10 ni 16 milijardi, već 5 odnosno 6 milijardi, ako se dodaju menice nemačkih pošta i železnica.

— Sofija ima sporazum sa imaocima 5% zajma iz 1906 god. prema kome se obavezala da plati izvesnu svotu. Pošto su nemačke banke poverenici poverilaca, služba zajma. je otežana, pošto se novac koji se po sporazumu položi u Nemačkoj može isplatiti onim imaocima obligacija koji stanuju, van Nemačke samo u špermarkama za efekte. Opštinska uprava Sofije namerava da neposredno isplati poverioce van Nemačke i to u slobodnim devizama posle odbitka disažija u visini koja odgovara odbicima kod eskontovanja klirinških. potraživanja.

— Mako smo već javili donela |e italijanska vlada zakon o ustupanju potraživanja u inostranstvu u zamenu za 5% obveznice. Pravilnik o izvođenju ovoga zakona koji je objavljen u međuvremenu, sadrži važna ograničenja. Ne moraju se ustupiti hartije od vrednosti koje pretfstavliaju kapital inostranih filijala italijanskih firmi ili učestvovanja van Jtalije i njenih kolonija. Isto vredi i za bankare koji rade van zemlje ı kojima takve vrednosfi služe kao pokriće obaveza, prema inostranstvu. Izuzete su ı hartije od vrednosti, koje pripadaju osiguravajućim društvima i služe kao pokriće za inostrani rizik u strano valuti. Ova ograničenja jasno pokazuju da vlada neće da dira u onu inostranu imovinu koja je potrebna za najnužnije privredne veze sa inostranstvom. Time se doduše dosta smanjio maferijal koji dolazi u obzir za ustupanje.

Međutim je na stranim berzama isktsla bojazan (А По. vidacija efekata u posedu italijanske vlade.ne izazove poremećaje kod kurseva. Kako je poslednjih godina italijanski kapital naročito investiran u francuske hartije, razume se da Pariz ima veliki iriteees da. se iznenada ne pojavi na tržištu neki Veći paket harti{a. Zato je naravno izazvala nervozu vest o nameravanoj prodaji 500 mil. fr. frančeuskih papira od strane italijanske vlađe. Kursevi koji su. popustili već usled pada sueskih akcija, pali su još više. Međutim |e objavljeno da Italija francuske hartije neće prodavati na berzi, nezo "0 francusl i Caisse des Depots et dEpargne. |

== Пореска · управа у Марибору чисти доходак за опорезивање олредила је овако за поједине обвезнике: "текстилна предузећа највише 5,4 мил. дин, па силази на не-

Це: opštine) iz-

adaiu 23,8. mili-